PROTEKLOG tjedna skoro sve novosti s ukrajinskog bojišta bile su o bitki za Avdiivku. U samo 16 dana ofenzive sjeverno i južno od tog gradića ruska vojska je, po tvrdnjama ukrajinskog ministarstva obrane, izgubila više od pet tisuća vojnika i više od 400 borbenih vozila. Ako bismo računali da su imali isti broj teško ranjenih te ako bismo vjerovali ukrajinskim podacima, ruska vojska je izgubila oko deset tisuća vojnika.

Doduše, američke procjene su puno manje. One kažu da su ruski gubici nešto veći od 100 borbenih vozila te da su gubici u ljudstvu puno manji. Amerikanci svoje procjene temelje na satelitskim snimkama što nije uvijek pouzdani izvor. S druge strane, Ukrajinci svoje tvrdnje potkrepljuju snimkama izvidničkih bespilotnih letjelica i dronova kamikaza. Po svemu sudeći, istina je negdje u sredini.

Jedno je sigurno, u bitki za Avdiivku ruska vojska ima ogromne gubitke. Ako Rusi nastave napadati istom silinom (u neke napade poslane su cijele oklopne bojne), a Ukrajinci nastave istim tempom uništavati ruske tenkove, borbena vozila i ljudstvo, ova bitka će se vrlo brzo pretvoriti u najkrvaviju bitku rata u Ukrajini. Bahmut će biti krvaviji, ali tamo nisu ginuli ruski vojnici nego plaćenici sada već zaboravljenog Wagnera.

Rusi žele Ukrajince natjerati da završe s ofenzivom

S obzirom na to da je vojni značaj Avdiivke minoran jer se radi o džepu koji ukrajinska vojska drži još od 2014. godine, pitanje je zašto načelnik ruskog glavnog stožera i zapovjednik ruskih snaga u Ukrajini general Valerij Gerasimov "troši" toliko ljudstvo i tehniku? Kada bi Rusi osvojili Avdiivku, samo bi izravnali bojište i odmaknuli ukrajinske snage malo dalje od grada Donjecka.

Nesumnjivo je jedan od razloga želja da se ukrajinsku vojsku natjera na okončanje proljetno/ljetne ofenzive. Koja i ovako nije bila uspješna. Doduše, vijesti iz područja Zaporižja i Bahmut još uvijek govore o borbama uz uobičajeno pomicanje crte dodira nekoliko stotina metara naprijed i nazad. Cijeli tjedan stizale su vijesti i o djelovanju ukrajinskog mornaričkog pješaštva na lijevoj obali Dnjepra u blizini grada Hersona.

Stoga drugi razlog za tako krvavu bitku za Avdiivku mora biti politički. Putin očigledno želi bilo kakvu veću pobjedu, bez obzira na cijenu. Pritom se Gerasimov nada da ogromni gubici neće imati većih posljedica jer dolazi jesen koja će umiriti bojište. Kako se ne očekuje velika ukrajinska zimska ofenziva, ruska vojska će imati vremena oporaviti se od teških gubitaka do kasnog proljeća i dolaska toplog vremena.

Sudbina Ukrajine odlučuje se u SAD-u

I ovako se sudbina Ukrajine ne odlučuje na bojištu već na Capitol Hillu. Još preciznije u Zastupničkom domu Kongresa. Republikanci su se konačno uspjeli dogovoriti oko novog predsjedavajućeg i izabrali Mikea Johnsona, sljedbenika bivšeg predsjednika Trumpa i istaknutog člana pokreta Make America Great Again (MAGA).

Johnson je dan nakon što je izabran objavio nove prioritete rada Zastupničkog doma. Prvi prioritet je slanje pomoći Izraelu. Drugi prioritet je izglasavanje štedljivog saveznog proračuna kojim će se financirati nastavak gradnje zida prema Meksiku, ali i značajno smanjiti socijalna davanja dijelu birača za koje republikanci smatraju da su naklonjeni demokratima. Treći prioritet je smanjenje pomoći Ukrajini.

Johnson nije potpuno odbacio mogućnost nastavka slanja pomoći jer bi, po njegovim tvrdnjama, pobjeda Rusije u Ukrajini ohrabrila ne samo Rusiju da nastavi s agresijama, već i Kinu da pojača prijetnje Tajvanu. Johnson je u intervjuu za Fox News rekao: "Ne možemo dozvoliti Vladimiru Putinu da uspije u Ukrajini jer ne vjerujem da će se na tome zaustaviti."

Međutim, Johnson je postavio i neke uvjete za nastavak pomoći. Jedan je da Bijela kuća, ako želi nastavak programa pomoći, mora unutar novog proračuna naći sredstva koja će preusmjeriti za Ukrajinu. Pritom je naravno najvažnije pitanje kome uzeti da bi se dalo Ukrajini.

Pokušaj predsjednika Bidena da u isti paket spoji pomoć Ukrajini, Izraelu i Tajvan vrijedan 106 milijardi dolara Johnson je odbacio ustvrdivši da će Zastupnički dom odvojeno odlučivati o tim pitanjima te najavio hitni postupak za odobravanje 14.5 milijardi pomoći Izraelu (Bijela kuća traži 14.3 milijarde dolara). Od 106 milijardi dolara za Ukrajinu su se trebale odvojiti 61.4 milijarde.

Ostane li Ukrajina bez američke pomoći, ili se ona drastično smanji, odnos snaga na bojištu vrlo brzo će se ponovno usmjeriti u korist Rusije jer europske države ne mogu ispuniti ni već prihvaćene obveze, a kamoli nadomjestiti američku pomoć. Tako je Bloomberg objavio da su europske države do 25. listopada Ukrajini isporučile samo 30 posto od obećanih milijun granata koje su trebale biti isporučene do travnja ove godine. Bloomberg tvrdi i da dio država uopće nije započeo s isporukama.