OSAM nevladinih organizacija je uputilo pismo šefu europske diplomacije Josepu Borrellu u kojemu zahtijevaju da pitanje ljudskih prava bude u središtu dijaloga između Europske unije i Kube, u ključnom trenutku za branitelje sloboda na tom otoku.

Šef europske diplomacije trebao bi 26. svibnja u Havani, zajedno s kubanskim kolegom Brunom Rodriguezom, sudjelovati na trećem zajedničkom vijeću EU i Kube, koje se održava u skladu sa Sporazumom o političkom dijalogu i suradnji potpisanom u Havani 2016. godine.

Nevladine organizacije ovaj put od europskoga dužnosnika traže da "osigura da ljudska prava budu u središtu odnosa između EU i Kube u ključnom trenutku za branitelje ljudskih prava", stoji u pismu objavljenom na stranici švedske organizacije Branitelji ljudskih prava, a potpisuje ga još sedam nevladinih organizacija, među kojima su Amnesty International, Human Rights Watch i Međunarodna federacija za ljudska prava.

Borrella pozivaju da od kubanskih vlasti zatraži da se angažiraju na "trenutnom i bezuvjetnom oslobađanju svih osoba uhićenih samo zato što su željeli ostvariti svoja ljudska prava, posebno pravo na slobodu izražavanja i okupljanja".

Nakon povijesnih prosvjeda još je gore

Prema tim organizacijama, nakon povijesnih prosvjeda protiv vlade 11. srpnja 2021., kada je nekoliko tisuća Kubanaca izišlo na ulice uzvikujući "Sloboda" i "Gladni smo", restriktivni zakoni, cenzura i zastrašivanja disidentskih glasova samo se još više pojačavaju.

Nakon tih prosvjeda uhićeno je više od 1800 osoba, a 768 ih je još u zatvoru, prema kubanskoj nevladinoj organizaciji 11J. Gotovo 500 prosvjednika je osuđeno, neki čak i na 25 godina zatvora, pokazuju najnoviji službeni podaci.

Potpisnici pisma podsjećaju i na situaciju u kojoj su se našla dvojica umjetnika disidenata Luis Manuel Otero Alcantara i Maykel "Osorbo" Castillo, koji su uhićeni 2021. i osuđeni na pet, odnosno devet godina zatvora.

"Razmjere krize ljudskih prva na Kubi mora pratiti proporcionalna reakcija EU i država članica", dodaju.

Kuba i Europska unija potpisale su u prosincu 2016. povijesni sporazum o dijalogu i suradnji, koji je stupio na snagu 2017. godine.

Nakon toga dvije strane održavaju redovite sastanke o različitim temama, ali kubanski disidenti redovito kritiziraju to što se ne zahtijeva sporazum o ljudskim pravima i činjenicu da ih se više ne poziva na rasprave.