NAKON što je republikanski kandidat Donald Trump premoćno pobijedio na izborima 5. studenoga, agencije koje provode ankete pokušavaju razumjeti kako su ponovno podcijenile podršku Amerikanaca bivšem predsjedniku.

Istraživanja prije izbornog dana tvrdila su da demokratska kandidatkinja Kamala Harris ima postotni bod prednosti nad Trumpom. Taj je postotak napravljen na temelju prosjeka desetaka anketa provedenih na nacionalnoj razini koje je kompilirala 538, internetska stranica za analizu podataka u politici i sportu. 

Glasovi od 5. studenoga uskoro će biti potpuno prebrojani, a trenutno pokazuju da Trump na nacionalnoj razini ima 2 postotna boda prednosti nad aktualnom potpredsjednicom – 50 posto u odnosu na njenih 48. Greška od tri posto događa se nakon što su ankete i 2020. pogriješile u procjeni Trumpove podrške i to za 4 postotna boda, te 2016. kad je razlika iznosila 2 postotna boda. 

Opetovano griješe u istom smjeru

Te su razlike i dalje unutar standardnih statističkih grešaka agencija, mjera preciznosti istraživanja na koje utječe niz faktora. No činjenica da ankete opetovano griješe u istom smjeru potaknula je agencije da propitkuju imaju li poteškoće pri dobivanju ispravnih odgovora od Trumpovih pobornika i zbog toga podcjenjuju njegovu snagu. 

"Teško je pobjeći od ideje da postoji izazov u dopiranju do Trumpovih glasača", rekao je Charles Franklin, anketar iz Marquette Law Schoola u Milwaukeeju, zadužen za reviziju predizbornih anketa za Američko udruženje istraživača javnog mnijenja.

Čak i u izjednačenim, ključnim saveznim državama Arizoni, Georgiji, Nevadi i Sjevernoj Karolini, gdje su ankete ispravno predvidjele Trumpovu pobjedu, njegova prednost je podcijenjena za jedan do tri posto.

U ključnim državama Pojasa hrđe, Pennsylvaniji, Wisconsinu i Michiganu, gdje je Trump u anketama bio iza Harris, no u konačnici je pobijedio, istraživanja su mu također davala dva do tri postotna boda manje. 

Politolog sveučilišta Vanderbilt Josh Clinton, šef radne skupine koja je istraživala točnost anketa na prošlim izborima, izrazio je zabrinutost jer bi pogreške anketa mogle povećati javno nepovjerenje u takva istraživanja. "To delegitimizira cijelu operaciju na načine za koje smatram da su prilično štetni", rekao je Clinton. 

Ankete nisu toliko griješile kad Trump nije bio na listiću

Usprkos nepreciznosti, dio stručnjaka za ankete naglašava da je predviđanje rezultata do par postotnih bodova nepreciznosti ipak veliko postignuće te da će ih istraživanja u budućnosti teško nadmašiti. Osim što se manje javljaju na svoje telefone, ogromno širenje neželjene elektroničke pošte i tekstualnih poruka u proteklim desetljećima učinio je Amerikance nesklone neželjenim kontaktima.

"Ovo je puno različitiji svijet od onog od prije 20 ili 30 godina", naglasio je Christopher Wlezien, politolog sa sveučilišta u Austinu. Američko udruženje istraživača javnog mnijenja vjeruje kako je dio razloga u tome što Trumpovi birači manje odgovaraju na anketna pitanja. 

Stručnjaci vjeruju da je moguće i da anketari griješe kad procesiraju sirove brojke i daju prednost odgovorima onima za koje vjeruju da je veća vjerojatnost da će izaći na birališta. Čini se da je posebno teško mjeriti podršku Trumpu. Ankete nisu toliko griješile uoči izbora na sredini mandata 2018. i 2022. kad Trump nije bio na listiću. 

To sugerira da se na predsjedničkim izborima možda događa nešto drugačije jer na njih izlaze oni koji glasuju samo povremeno. Ove godine su na izborima glasale dvije trećine birača, dok je na izborima za Kongres 2022. glasala samo polovica Amerikanaca s pravom glasa, pokazala je analiza sveučilišta na Floridi.