Američki obavještajci: Ruskim zapovjednicima su izdane naredbe za napad
POSLJEDNJIH dana došlo je do eskalacije situacije između Rusije i Ukrajine, a paralelno s time stižu dramatične izjave zapadnih sila o tome da je invazija Rusije na Ukrajinu pitanje trenutka i da se sprema potpuni napad.
Britanski premijer Boris Johnson rekao je da dokazi upućuju na to da Rusija planira najveći rat u Europi od 1945. "Ljudi moraju razumjeti golemu cijenu koju bi ovo moglo nositi sa sobom. Bojim se to reći, ali plan koji vidimo je nešto što bi doista mogao biti najveći rat u Europi od 1945. godine u smislu njegovih razmjera", rekao je Johnson.
Američki obavještajci tvrde da je Rusija izdala naredbu za napad
Američki mediji, među prvima CBS, CNN i Washington Post, objavili su da SAD ima obavještajne podatke koji ukazuju na to da su ruskim zapovjednicima izdane naredbe za napad na Ukrajinu. Pozivaju se na dva američka dužnosnika i jedan izvor upoznat s američkim obavještajnim službama.
Izvori CNN-a su upozorili da se zapovijedi uvijek mogu povući te da bi to mogle biti dezinformacije koje su proširene kako bi zbunile i dovele u zabludu SAD i saveznike.
Vijest o novim obavještajnim podacima dolazi nakon što je predsjednik Biden u petak rekao da vjeruje da je Putin donio odluku o invaziji, a isto su danas ponovili i potpredsjednica Kamala Harris te državni tajnik Antony Blinken.
"Vjerujemo da je predsjednik Putin donio odluku o napadu", rekao je Blinken u intervjuu za CNN. "Ali dok se tenkovi zapravo ne pokrenu i avioni ne polete, koristit ćemo svaku priliku i svaku minutu da vidimo može li diplomacija još uvijek odvratiti predsjednika Putina od napada", dodao je.
Američko veleposlanstvo poslalo upozorenje Amerikancima u Rusiji
Američko veleposlanstvo u Rusiji upozorilo je Amerikance u toj zemlji da "izbjegavaju gužve" i da se pripreme na evakuaciju, navodeći da neki mediji izvještavaju o mogućim napadima.
Upozorenje objavljeno na web stranici veleposlanstva glasi: "Prema medijskim izvorima, bilo je prijetnji napadima na trgovačke centre, željezničke i stanice metroa te druga javna okupljališta u glavnim urbanim područjima, uključujući Moskvu i Sankt Peterburg, kao i u područjima pojačane napetosti duž ruske granice s Ukrajinom."
Rusija je odmah reagirala. Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova zapitala se "zašto Sjedinjene Države nisu prenijele informacije o mogućim napadima Rusiji".
Putin razgovarao s Macronom, okrivljuje Kijev za eskalaciju
Ruski predsjednik Vladimir Putin i francuski predsjednik Emmanuel Macron danas su razgovarali, pri čemu je Putin kazao da ukrajinske "provokacije" pridonose žešćim borbama sa separatistima u istočnoj Ukrajini, no istodobno je rekao da želi "intenzivirati" diplomatske napore koji bi pridonijeli rješenju sukoba.
Elizejska palača je priopćila da su se Macron i Putin usuglasili oko intenziviranja diplomacije, a dogovoren je i trilateralni sastanak na kojem bi trebali sudjelovati predstavnici Rusije, Ukrajine i OESS-a, koji bi se trebao održati sutra.
Rusija ostavlja svoje trupe u Bjelorusiji
Putin je Macrona uvjeravao da planira povući svoje trupe iz Bjelorusije, koje se tamo nalaze od 10. veljače zbog veliki vojnih vježbi. Vježbe su trebale završiti danas i bilo je planirano povlačenje ruske vojske, ali to se nije dogodilo.
Putin je ponovno istaknuo "potrebu da Sjedinjene Države i NATO ozbiljno shvate zahtjeve Rusije za sigurnosnim jamstvima i da na njih odgovore na konkretan i sadržajan način".
Rusija, koju Zapad optužuje za gomilanje do 195.000 vojnika na granicama Ukrajine s ciljem invazije na tu zemlju, traži obećanje da Kijev nikada neće ući u NATO, kao i prekid vojnih pojačanja Saveza na svojim granicama. Zapad je te zahtjeve odbio.
Britanski premijer Boris Johnson i francuski predsjednik Emmanuel Macron razgovarali su o situaciji u Ukrajini. Elizejska palača je rekla da su se dvojica čelnika međusobno obavijestila o diplomatskim naporima, uključujući Macronov razgovor s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
"Čelnici su se složili oko potrebe da i Rusija i Ukrajina u potpunosti ispune svoje obveze prema sporazumima iz Minska. Također su naglasili potrebu da predsjednik Putin povuče vojnike s ukrajinske granice", stoji u priopćenju Downing Streeta. Johnson i Macron dogovorili su se da će ostati u bliskom kontaktu tijekom sljedećeg tjedna.
Rusija je uzvratila američkom veleposlanstvu na upozorenje da bi Amerikanci u toj zemlji trebali pripremiti planove za evakuaciju zbog medijskih izvješća o prijetnjama napada, prenosi Reuters. Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova postavila je pitanje "jesu li Sjedinjene Države prenijele informacije o mogućim napadima Rusiji".
Sigurnosno upozorenje objavljeno na web stranici veleposlanstva glasilo je: "Prema medijskim izvorima, bilo je prijetnji napadima na trgovačke centre, željezničke stranice i stanice metroa te druga javna okupljališta u glavnim urbanim područjima, kao i u područjima pojačane napetosti duž ruske granice s Ukrajinom". U upozorenju se savjetuje Amerikance da izbjegavaju gužve i naprave planove evakuacije koji se ne oslanjaju na pomoć američke vlade.
Nakon CBS-a i CNN je objavio, pozivajući se na dva američka dužnosnika i jedan izvor upoznat s američkim obavještajnim službama, da SAD ima obavještajne podatke koji ukazuju na to da su ruskim zapovjednicima izdane naredbe za napad na Ukrajinu.
Izvori CNN-a su upozorili da se zapovijedi uvijek mogu povući te da bi to mogle biti dezinformacije koje su proširene kako bi zbunile i dovele u zabludu SAD i saveznike.
Vijest o novim obavještajnim podacima dolazi nakon što je predsjednik Biden u petak rekao da vjeruje da je Putin donio odluku o invaziji, a isto su danas ponovili i potpredsjednica Kamala Harris te državni tajnik Antony Blinken.
"Vjerujemo da je predsjednik Putin donio odluku o napadu", rekao je Blinken u intervjuu za CNN. "Ali dok se tenkovi zapravo ne pokrenu i avioni ne polete, koristit ćemo svaku priliku i svaku minutu da vidimo može li diplomacija još uvijek odvratiti predsjednika Putina od napada", dodao je.
Američko veleposlanstvo u Rusiji upozorilo je Amerikance u toj zemlji da "izbjegavaju gužve" i da se pripreme na evakuaciju, navodeći da neki mediji izvještavaju o mogućim napadima.
Upozorenje objavljeno na web stranici veleposlanstva u nedjelju glasi: "Prema medijskim izvorima, bilo je prijetnji napadima na trgovačke centre, željezničke i stanice metroa te druga javna okupljališta u glavnim urbanim područjima, uključujući Moskvu i Sankt Peterburg, kao i u područjima pojačane napetosti duž ruske granice s Ukrajinom."
Stotine ljudi sudjelovale su danas u Varšavi na skupu za mir u Ukrajini, prosvjedujući protiv "moguće nove ruske agresije", javlja agencija France Presse.
>> Opširnije
Očekuje se da će američki predsjednik Joe Biden danas razgovarati s francuskim kolegom Emmanuelom Macronom. Podsjetimo, Macron je danas razgovarao s Putinom i Zelenskim.
SAD je danas odbio uvesti sankcije Rusiji unatoč sve većim kritikama iz Kijeva, javlja Reuters. Ova vijest dolazi nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij na minhenskoj sigurnosnoj konferenciji pozvao da se Rusiji odmah uvedu sankcije.
"Svrha sankcija je u prvom redu pokušati odvratiti Rusiju od rata. Čim ih aktivirate, odvraćanje neće biti moguće", rekao je državni tajnik Antony Blinken za CNN.
U Münchenu je završila sigurnosna konferencija. Tema su bile napetosti između Ukrajine i Rusije. Tamo je bio i bivši predsjednik Opće skupštine UN-a 2007.-2008. godine Srđan Kerim, koji je za Dnevnik Nove TV komentirao aktualna zbivanja.
>> Opširnije
Američki državni tajnik Antony Blinken rekao je da će se američko Vijeće za nacionalnu sigurnost sastati kako bi pregledalo najnovije obavještajne podatke o Ukrajini. Ponovio je da je SAD uvjeren da je Putin donio odluku o napadu.
OESS će sutra održati izvanredan sastanak svojih stalnih predstavnika ne bi li pronašao rješenje za ukrajinsku krizu, priopćilo je u nedjelju poljsko predsjedateljstvo Organizacije za europsku sigurnost i suradnju.
>> Opširnije
Ruski veleposlanik u Washingtonu odbacio je tvrdnje Zapada da Moskva planira invaziju na Ukrajinu. "Rusija ne pokušava oduzeti teritorij drugih zemalja", rekao je veleposlanik Anatolij Antonov, a prenosi ruska državna novinska agencija Ria-Novosti.
"Ne postoje planovi za invaziju na Ukrajinu", rekao je Antonov.
Američki državni tajnik Antony Blinken rekao je da sve ukazuje na to da je invazija spremna.
"Sve što vidimo sugerira da je ovo smrtno ozbiljno, da smo na rubu invazije. Vjerujemo da je predsjednik Putin donio odluku, ali dok se tenkovi zapravo ne zakotrljaju i avioni ne polete, iskoristit ćemo svaku priliku i svaku minutu da vidimo može li diplomacija još uvijek odvratiti predsjednika Putina od toga", dodao je Blinken.
"SAD ima obavještajne podatke da su ruske trupe dobile naredbu za invaziju na Ukrajinu", izvještava CBS News te dodaje da zapovjednici slažu "planove".
"Američka obavještajna služba kaže da su ruske trupe sada zapravo dobile zapovijed da krenu s invazijom", rekao je David Martin, dopisnik CBS Newsa za nacionalnu sigurnost.
"Dakle, ne samo da se približavaju granici i položajima za napad već i zapovjednici na terenu prave konkretne planove kako će manevrirati u svom sektoru bojišnice. Čine sve što bi američki zapovjednici učinili da dobiju naredbu za napad", dodao je.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron i ruski predsjednik Vladimir Putin složili su se u nedjelju da će intenzivno raditi kako bi omogućili održavanje trilateralnog sastanka u sljedećih nekoliko sati, objavila je Elizejska palača. U priopćenju se navodi da će cilj sastanka biti "dogovor svih umiješanih strana o prekidu vatre". Na sastanku će sudjelovati predstavnici Ukrajine, Rusije i Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS).
Prema priopćenju, Putin i Macron su se složili da je potrebno "dati prioritet diplomatskom rješenju trenutne krize i učiniti sve što je moguće da se to postigne". Francusko predsjedništvo priopćilo je da će se "intenzivan diplomatski rad" nastaviti "u narednim danima i tjednima", a uskoro će se sastati francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian i njegov ruski kolega Sergej Lavrov.
Prema posljednjoj procjeni američkih obavještajnih službi, Rusija sada ima blizu 75% svojih konvencionalnih snaga usmjereno prema Ukrajini, rekao je američki dužnosnik za CNN.
To uključuje oko 120 od ukupno procijenjenih 160 taktičkih skupina u Rusiji ili BTG-ova koji se nalaze unutar 60 km od Ukrajine. Iako ta brojka predstavlja 75% glavnih ruskih borbenih jedinica, to je manje od polovice ukupnog broja vojnika u ruskoj vojsci.
Ruski predsjednik Vladimir Putin okrivio je "ukrajinske provokacije" za eskalaciju trenutne situacije u Donbasu u današnjem razgovoru s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom. "Ruski predsjednik je istaknuo da su razlog eskalacije provokacije ukrajinskih sigurnosnih snaga", navodi Kremlj i dodaje da dvojica čelnika "smatraju da je važno intenzivirati napore za pronalaženje rješenja kroz diplomatska sredstva".
Kremlj je također naveo da je Putin rekao Macronu da zemlje NATO-a nastavljaju "pumpati Ukrajinu modernim oružjem", što "gura Kijev da situaciju riješi vojnim sukobom". "Civili u Donbasu pate i moraju se evakuirati u Rusiju kako bismo ih zaštitili od rastućeg nasilja", navodi Kremlj.
Ured francuskog predsjednika objavio je vlastitu verziju razgovora s Putinom:
"Francuski predsjednik Emmanuel Macron i njegov ruski kolega Vladimir Putin složili su se u današnjem pozivu o potrebi pronalaženja diplomatskog rješenja za ukrajinsku krizu. Ministri vanjskih poslova dviju zemalja sastat će se u narednim danima i radit će na mogućem summitu na najvišoj razini s Rusijom, Ukrajinom i saveznicima kako bi se uspostavio novi sigurnosni poredak u Europi", priopćila je Elizejska palača.
Čelnica bjeloruske oporbe Svetlana Tihanovska osudila je u nedjelju zadržavanje ruskih trupa u Bjelorusiji zbog vojnih vježbi, smatrajući tu odluku prijetnjom suverenitetu zemlje.
"Prisutnost ruskih vojnika na našem teritoriju krši Ustav ove zemlje, kao i međunarodno pravo, te ugrožava sigurnost Bjelorusije i cijele regije", rekla je Tihanovska, koja živi u egzilu u EU.
U njezinu priopćenju stoji da bi Bjelorusija mogla "biti uvučena u tuđi rat i pretvorena u zemlju agresora". Optužila je bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka da je "potporu Kremlja platio suverenitetom" vlastite zemlje.
Američki državni tajnik Antony Blinken rekao je da je zabrinut zbog izvješća da će trupe iz Rusije i Bjelorusije nastaviti zajedničke vojne vježbe nakon planiranog datuma završetka.
"To nam govori da smo u pravu oko plana koji smo iznijeli u Vijeću sigurnosti UN-a o Rusiji. Pokušavaju stvoriti niz provokacija kao opravdanje za agresiju na Ukrajinu", rekao je Blinken za CNN.
"To gledamo posljednjih nekoliko dana. Sada opravdavaju nastavak vježbi za koje su rekli da će danas završiti", dodao je.
Hrvatska je preporučila svojim državljanima na istoku Ukrajine da napuste to područje, rekao je u nedjelju u Münchenu ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.
>> Opširnije
Tijekom protekla tri dana došlo je do pojačanog granatiranja duž nekoliko dijelova ukrajinske granice. Ukrajinci tvrde da granatiranje provode separatisti koje podržava Rusija, dok separatisti navode da to radi ukrajinska vojska.
Zašto je regija Donbas u središtu sukoba?
>> Opširnije
Vrijeme je da Zapad uvede barem dio sankcija koje je pripremio protiv Rusije, rekao je u nedjelju ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba. "Rusiju treba odmah zaustaviti. Vidimo kako se događaji odvijaju", izjavio je Kuleba.
Njegova je izjava uslijedila ubrzo nakon što su Rusija i Bjelorusija odlučile produžiti vojne vježbe u blizini ukrajinske granice. Zapadni čelnici upozoravaju na skoru rusku invaziju dok se sukobi pojačavaju u istočnoj Ukrajini.
"Vrijeme je za djelovanje. Službeno izjavljujem da postoje svi razlozi da se odmah može provesti barem dio sankcija pripremljenih protiv Rusije", rekao je Kuleba na brifingu na minhenskoj konferenciji o sigurnosti.
Ponovljena zapadna predviđanja o ruskoj invaziji na Ukrajinu provokativna su i mogu imati štetne posljedice, izjavio je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
>> Opširnije
"Vladimir Putin ima razloga vjerovati da Volodimir Zelenskij ne želi provoditi sporazume iz Minska", rekao je glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov. "Ako uzmemo u obzir sve izjave Zelenskog, iz njih proizlazi da on a) ne može, b) ne želi i c) neće to učiniti", rekao je Peskov.
Peskov je također sugerirao da je Kremlj spreman otkriti detalje povjerljivih razgovora s drugim svjetskim čelnicima kako bi "razotkrio namjerna i obmanjujuća curenja informacija od stranih dužnosnika".
"Nadam se da nećemo živjeti u svijetu u kojem moramo čitati transkripte zatvorenog dijela razgovora predsjednika", rekao je Peskov.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron razgovarao je s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim 30 minuta, odmah nakon dugog telefonskog razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. "Telefonski razgovor s predsjednikom Putinom trajao je sat i 45 minuta", priopćila je Elizejska palača.
Dopisnik Guardiana Alec Luhn Više objavio je da se šire dezinformacije koje se koriste za podizanje napetosti. Jučer je objavljen video na kojem separatisti navodno uklanjaju eksploziv iz automobila. Eksplozivom je navodno trebao biti raznesen vlak sa ženama i djecom koji su evakuirani u Rusiju. Ispostavilo se da je snimka iz 2019. godine.
Potpredsjednica SAD-a Kamala Harris rekla je na konferenciji u Njemačkoj da je Europa na rubu rata. "Vjerujemo da je Putin donio odluku o invaziji na Ukrajinu. Točka", rekla je.
Na ruskim tenkovima na granicama Ukrajine bijelom bojom je ispisano slovo "Z", primijetili su analitičari, što je dovelo do nagađanja o tome što oznaka simbolizira.
>> Opširnije
Ljudi evakuirani iz ukrajinskih pokrajina kojima upravljaju separatisti premještaju se dalje u Rusiju, izvještava dopisnik Guardiana iz Moskve.
Prebacuju ih busevima.
Glasnogovornik Vladimira Putina Dmitrij Peskov rekao je danas da nema smisla da Rusija nekoga napada, a zapadne sile pozvao je "da se urazume"
"Pozivamo vas da si postavite pitanje: Koja je svrha Rusije da nekoga napada?" rekao je Peskov u televizijskom intervjuu emitiranom na državnoj televiziji Rossia 1.
Dugogodišnji Putinov glasnogovornik također je kritizirao Zapad da "nije baš dobar u povijesti", tvrdeći da Rusija nikada nije izvršila invaziju na drugu zemlju.
U tijeku je najavljeni telefonski razgovor ruskog predsjednika Vladimira Putina i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.
Pojavili su se detalji smrti časnika ukrajinske vojske koji je ubijen u subotu u teškom granatiranju na fronti u Donbasu.
Govoreći u subotu na sigurnosnoj konferenciji u Münchenu, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij odao je počast 34-godišnjem Antonu Sidorovu, kojeg je opisao kao domoljuba i veterana obavještajne službe.
"Preminuo je od posljedica topničke vatre, što je zabranjeno sporazumima iz Minska", rekao je Zelenskij.
Separatisti u Donbasu koje podržava Rusija objavili su da su ukrajinske snage ubile dva civila.
To je prvi put otkad su krenule nove napetosti da su proruski separatisti optužili Ukrajinu za ubijanje civila u istočnoj Ukrajini.
“Kao rezultat agresije militanata u Kijevu, dva civila su ubijena, a pet kuća je uništeno”, objavila je milicija Luganske Narodne Republike u priopćenju objavljenom na svom Telegram kanalu.
U priopćenju se dodaje da su dva civila ubijena u gradu Pionerskaju, koji drže pobunjenici, blizu ruske granice.
Ubrzo nakon objave izjave Rusija je objavila da otvara kaznenu istragu o navodnoj smrti dvojice civila Donbasa.
Zajedničke vojne vježbe Rusije i Bjelorusije blizu bjeloruske granice s Ukrajinom trebale su završili danas, no bjelorusko ministarstvo obrane objavilo je da se vježbe nastavljaju.
Bjelorusija se smatra bliskim ruskim partnerom kad je riječ o politici prema Ukrajini.
NATO je procijenio da je oko 30.000 ruskih trupa u Bjelorusiji.
Rusija tvrdi da je primila desetke tisuća ljudi koji su pobjegli od sukoba na istoku Ukrajine.
Prema državnoj novinskoj agenciji Tass, ministar civilne obrane Aleksander Čuprijan rekao je da je 40.000 izbjeglica stiglo u južnu rusku regiju Rostov i da su smješteni u 92 skloništa za hitne slučajeve.
Vijest dolazi dva dana nakon što su separatistički čelnici koje podržava Rusija pozvali stanovnike regije Donbas na evakuaciju, pravdajući poziv prijetnjom napadom ukrajinskih vladinih snaga.
Predstavnici ukrajinske vlade i vojska više puta su rekli da ne planiraju ofenzivu na regiju.
Ruski mediji potvrdili su smrt dvojice ukrajinskih vojnika u dijelu Donjecka koji drži vlada u subotu, tvrdeći da su vojnici bili dio "diverzantske skupine koja planira terorističke napade na plinovode i trafostanice u regiji".
Istovremeno zapadni čelnici nastavljaju optuživati Moskvu i pobunjenike koje podržava Rusija za širenje dezinformacija kao izgovor za moguću invaziju.
Ukrajinska nacionalna garda kaže da nastavlja osiguravati sigurnost na istoku Ukrajine.
"Sve je pod kontrolom u regijama Donjecka i Luganska", objavile su snage u tvitu u nedjelju rano ujutro, upozoravajući stanovnike da slijede samo službene izvore informacija.
Ukrajina je zbog teškog granatiranja zatvorila jednu od sedam kontrolnih točaka na teritoriju u istočnoj regiji Donbasa pod kontrolom separatista koje podržava Rusija, javlja Reuters.
Separatisti su u subotu tri puta pucali na kontrolni punkt iz minobacača i teških protutenkovskih bacača granata, dok su u petak separatisti prekršili primirje duž crte bojišnice na 136 sa 66, objavila je vojska na svojoj Facebook stranici.
"Zapovjedništvo je obustavilo upotrebu kontrolnog punkta od 8 ujutro u nedjelju, za vrijeme prijetnje", priopćila je vojska.
Britanski šefovi obavještajnih službi kažu da se slažu s izvješćima Bijele kuće te potvrđuju da je i po njihovim informacijama ruski predsjednik Putin već izdao naredbu da se krene s planovima za preuzimanje kontrole nad Ukrajinom.
Prema Sunday Timesu, četiri visoke osobe u vladi potvrdile su da očekuju da će višestruki ruski napad započeti u nekoliko sljedećih dana i da bi napad trebao kulminirati munjevitim napadom na glavni grad Kijev.
"Naši su podaci u skladu s američkim. Putin ima plan i taj plan je u tijeku", rekao je izvor za list.
Izvori su rekli da očekuju da će Putin pri tome koristiti lažne uzbune i okršaje s ukrajinskim postrojbama u istočnoj regiji Donbasa te da će napad separatističkih snaga krenuti prije nego što ruske snage krenu u punu invaziju na Ukrajinu.
Izvor je rekao kako očekuje snažan napad na ukrajinski glavni grad Kijev i da su Rusi postavili rakete velikog dometa kako bi zauzeli glavni grad.
Britanski premijer Boris Johnson rekao je da dokazi upućuju na to da Rusija planira najveći rat u Europi od 1945. Kazao je to u intervjuu za BBC tijekom Konferencije o sigurnosti u Münchenu.
Prema Johnsonu, ruske trupe nisu planirale samo ulazak u Ukrajinu s istoka, preko Donbasa, već i iz Bjelorusije i područja oko Kijeva. Dodao je kako svi znakovi pokazuju da je plan na neki način već počeo.
"Ljudi moraju razumjeti golemu cijenu koju bi ovo moglo nositi sa sobom. Bojim se to reći, ali plan koji vidimo je nešto što bi doista mogao biti najveći rat u Europi od 1945. godine u smislu njegovih razmjera", rekao je Johnson.
>> Opširnije
Američkog državnog tajnika Antonyja Blinkena zbunjuju motivi ruskog predsjednika Vladimira Putina koji se, izgleda, priprema napasti Ukrajinu.
Zapadni čelnici duboko su zabrinuti time što je Rusija nagomilala više od 100.000 vojnika duž ukrajinske granice i poduzimaju intenzivne diplomatske napore da spriječe rat.
Putin je ubrzao sve što je navodno želio spriječiti, rekao je Blinken u razgovoru za njemački list Süddeutsche Zeitung.
Na primjer, većina Ukrajinaca sada je protiv Rusije i želi da njihova zemlja uđe u NATO, kazao je i ustvrdio da je, uz to, NATO sada snažniji, što je posljedica ruskih "agresivnih mjera". "To je on htio spriječiti, a sada zapravo tome pridonosi", dodao je.
Blinken je još jednom upozorio Moskvu da ne napada Ukrajinu i najavio "mnoge teške sankcije" ako se to dogodi.
Ako Rusija do tada ne napadne, on će se u srijedu sastati s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovom.
Blinken, međutim, pretpostavlja da se Putin već odlučio na rat.
Ukrajina neće odgovarati na provokacije proruskih separatista na istoku zemlje, kazao je predsjednik Volodimir Zelenskij kasno u subotu u telefonskom razgovoru s francuskim kolegom Emmanuelom Macronom.
Zelenskij je u razgovoru duljem od sat vremena, po priopćenju Elizejske palače, poručio i da je otvoren za dijalog s Moskvom. "Rekao je da Ukrajina neće odgovarati na provokacije na liniji razdvajanja i da je spreman za dijalog", izjavio je AFP-u jedan od savjetnika francuskog predsjednika.
Macron u nedjelju ima zakazan telefonski razgovor s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
"Ruska vojna akcija protiv Ukrajine dovela bi rat u srce Europe", kazao je savjetnik. "U tom slučaju ne postoji druga mogućnost osim vrlo snažne reakcije."
"Situacija je vrlo opasna, ali još ima mjesta za diplomaciju", nastavio je. Nije isključio mogućnost da bi Macron mogao ponovo u diplomatsku misiju u Moskvu i Kijev.
Razvoj situacije je teško predvidjeti. "Predsjednik misli da je rizik velik i da brojnost ruske vojske i opreme uz ukrajinsku granicu Putinu omogućuje da napadne ako želi. Ali ne želi prejudicirati da će se to i dogoditi."
"Nitko ne zna što će biti, nitko nije u Putinovoj glavi", rekao je izvor. "Ali je sigurno da će ulazak ruskih snaga u Ukrajinu rezultirati trenutačnim sankcijama europskih zemalja", naglasio je.
Bijela kuća smatra da Rusija može napasti Ukrajinu u bilo kojem trenutku pa će predsjednik Joe Biden zbog toga za nedjelju sazvati sastanak nacionalnog vijeća sigurnosti, priopćeno je noćas po hrvatskom vremenu. U kratkom se priopćenju Bijele kuće navodi da će nacionalno vijeće sigurnosti, glavno predsjednikovo savjetodavno tijelo za odluke o sigurnosnoj i vanjskoj politici, raspravljati o toj situaciji.
Washington tvrdi da su ruske snage, nagomilane uz ukrajinsku granicu, spremne za napad.
U subotu je Rusija započela i strateški važne nuklearne vježbe koje uključuju lansiranje balističkih projektila, no tvrdi da one nisu povezane s raspoređivanjem vojnih snaga duž ukrajinske granice.
Američki predsjednik Joe Biden rekao je u petak da ima razloga vjerovati da će ruske snage napasti Ukrajinu sljedećih dana. Bojazan od ruske vojne intervencije u Ukrajini veća je no ikad zbog učestalog kršenja primirja između proruskih separatista i ukrajinskih vojnika koji od 2014. ratuju na istoku Ukrajine.
Nekoliko sati prije priopćenja Bijele kuće i NATO je objavio da očekuje da će ruska vojska izvesti sveobuhvatni napad na susjednu Ukrajinu.
NATO očekuje da će ruska vojska izvesti sveobuhvatni napad na susjednu Ukrajinu.
"Svi znakovi ukazuju na to da Rusija planira potpuni napad na Ukrajinu", kazao je u subotu glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg u ARD-ovoj emisiji.
Stoltenberg, koji sudjeluje na Konferenciji o sigurnosti u Münchenu, govorio je o neprestanom gomilanju ruske vojske u blizini granice s Ukrajinom. "Vojnici se ne povlače, kako tvrdi Rusija, već dolaze novi." Kazao je da postoje indikacije da Rusija priprema izliku za napad.
Unatoč prijetnji eskalacijom Stoltenberg ostaje predan političkom rješenju sukoba. "Želimo natjerati Rusiju da promijeni stav i sjedne s nama", rekao je.
Dodao je da je članstvo Ukrajine u NATO-u moguće, ali da o tome odlučuje još 30 saveznika te da NATO već vojno pomaže Ukrajini kroz obuku i opremu.
Svjetska banka priopćila je da priprema 350 milijuna dolara pomoći Ukrajini, koju će čelnici grupacije razmotriti do kraja ožujka u sklopu plana o kratkoročnoj i dugoročnoj financijskoj pomoći toj državi.
Na sastanku s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem u subotu predsjednik Svjetske banke David Malpass kazao je da će ona nastaviti pomagati ukrajinskome narodu i ekonomiji dugoročno i kratkoročno.
Čelnici su se sastali u Münchenu dok ruske strateške nuklearne snage drže vježbe pod nadzorom predsjednika Vladimira Putina. Washington je rusku vojsku na granici s Ukrajinom optužio da je "spremna za napad".
Početna financijska potpora Svjetske banke bit će praćena daljnjom pomoći i reformama, koje će obuhvatiti i energente i klimu, navodi se u priopćenju. Malpass i Zelenskij raspravljali su o projektima za Ukrajinu, koji uključuju energetsku učinkovitost, infrastrukturu, željeznicu te jačanje gospodarstva i povećanje broja radnih mjesta u istočnoj Ukrajini.
Njemački avioprijevoznik Lufthansa najavio je u subotu da će ukinuti letove za Kijev i Odesu od 21. do 28. veljače, dok raste strah od ruske invazije.
Ova njemačka zrakoplovna kompanija, u čijem su vlasništvu i Eurowings, Swiss, Brussels i Austrian Airlines, izjavila je da neprekidno pozorno prati stanje u Ukrajini te da će u skladu s tim donijeti odluku o ponovnom uvođenju linija.
Lufthansa je samo jedna u nizu europskih zrakoplovnih kompanija koje su ukinule letove prema Ukrajini i iz nje, navodi se u medijskim izvješćima.
Veliko gomilanje ruskih vojnika na granici s Ukrajinom izaziva zabrinutost da bi invazija mogla biti neizbježna, zbog čega su vlade mnogih zemalja pozvale svoje građane da napuste zemlju što prije.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati
Facebook
Google
