AMERIČKI gospodarski oporavak nije sličan nijednom u novijoj povijesti, a pokreću ga potrošači s ušteđenim milijardama, kompanije željne zapošljavanja i ogromna politička podrška. Poduzeća i radnici žele krenuti putem oporavka s daleko manje trajne štete nego što se to dogodilo nakon nedavnih recesija, posebno pada od 2007. do 2009. godine. Nova poduzeća pojavljuju se najbržim zabilježenim tempom.

Stopa po kojoj radnici daju otkaze - potvrda povjerenja na tržište rada - podudara se s najvišom stopom najmanje od 2000. Teret servisiranja duga kućanstava, kao udio u prihodu nakon oporezivanja, blizu je najniže razine od 1980., otkako postoje podaci. Industrijski prosjek Dow Jonesa porastao je za gotovo 18 posto u odnosu na vrhunac prije pandemije u veljači 2020. godine. Od tada su cijene kuća u cijeloj zemlji porasle gotovo 14 posto, piše The Wall Street Journal.

"Nikad nismo imali ništa slično - kolaps, a zatim i oporavak u obliku procvata"

Brzina oporavka također izaziva previranja. Nestašica robe, sirovina i radne snage, koja se obično pojavljuje pred kraj ekspanzije, sada se pojavljuje puno prije. Mnogi ekonomisti, kao i Federalne rezerve, očekuju da će skok inflacije biti privremen, ali drugi su zabrinuti da bi mogao potrajati i kad se ekonomija potpuno otvori.

"Nikad nismo imali ništa slično - kolaps, a zatim i oporavak u obliku procvata", rekao je Allen Sinai, glavni globalni ekonomist i strateg u kompaniji Decision Economics.

Nakon što su ograničenja zbog pandemije covida-19 prošlog proljeća izazvala slobodni pad američkog gospodarstva, ekonomisti i političari strahovali su kako će trebati godine da se zaposlenici i poduzeća oporave. Sada očekuju da će veličina gospodarstva u ovom tromjesečju premašiti pretpandemijsku razinu. Analitičari predviđaju da će do kraja ove godine bruto domaći proizvod dosegnuti razinu kao da se pandemija nikada nije dogodila, a zatim će je barem privremeno premašiti.

Oporavak od recesija 1990.-1991., 2001. i 2007.-2009. donio je nezaposlenost. Slaba potražnja smanjila je potrebu poslodavaca za radnom snagom, održavajući godinama visoku nezaposlenost. Međutim, ovaj put tržište rada čini se sve robusnijim. Indeks troškova zaposlenja u prvom je tromjesečju porastao za 0.9 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, što je najveći porast od 2007. Iako je stopa nezaposlenosti od 6.1 posto i dalje bitno veća nego prije pandemije.

Zaokret je iznenadio mnoga poduzeća. U restoranu Miller Union u Atlanti, koji poslužuje lokalno uzgojenu hranu, glavni kuhar i suvlasnik Steven Satterfield ne može dovoljno brzo zaposliti novo osoblje da održi korak s iznenadnom najezdom posla nakon višemjesečnih teškoća zbog lockdowna.

Stalni oporavak ipak nije sasvim siguran, što sugerira usporavanje poboljšanja mnogih ekonomskih mjerila u travnju. A ponovno oživljavanje covida-19 u SAD-u moglo bi ga u potpunosti poremetiti. Ipak, ekonomisti ukazuju kako se trenutni popravak razlikuje od prethodnih na četiri ključna načina.

Prirodna katastrofa nasuprot financijskoj

Prošle su recesije obično bile rezultat rasta kamatnih stopa ili pada vrijednosti imovine, što je naštetilo proizvodnji, prihodu i zaposlenosti, ponekad i duže od godinu dana, objasnila je Gail Fosler, ekonomistica i predsjednica The GailFosler Groupa. Šteta po financije kućanstava i financijskih institucija nakon stambene krize 2007. dovela je do pada potražnje koja je godinama mučila gospodarstvo.

Za usporedbu, recesija zbog covida-19 nije rezultat financijskih čimbenika, već poremećaja srodnih prirodnim katastrofama. "Pandemija je stvorila šok koji nadilazi sam koncept gospodarskog ciklusa", rekla je Fosler za The Wall Street Journal.

Prirodne katastrofe privremeno prekidaju gospodarsku aktivnost, ali osnovnu potražnju i ponudu dobara i usluga ostavljaju netaknutima. Kad katastrofa prođe, gospodarstvo se oporavlja brže nego u tipičnoj recesiji. Studija o pojedinačnim poreznim prijavama stanovnika New Orleansa iz 2018. godine otkrila je da su se nakon velikog početnog udara zbog uragana Katrine prihodi žrtava oporavili u roku od nekoliko godina i čak premašili prihode osoba koje nisu bile pogođene.

U recesiji potrošači koji se plaše gubitka posla ili prihoda često smanjuju potrošnju, pojačavajući pad. Ovaj put potrošnja u sektorima koji nisu pogođeni lockdownom, poput prodaje automobila, jedva da se nazirala, i to više zbog straha od virusa nego zbog straha od gubitka posla, pokazalo je istraživanje tijekom pandemije. Sveobuhvatno cijepljenje zaustavlja prirodnu katastrofu dopuštajući potrošačima da troše više, a poduzećima da se otvore. Posljednjih je mjeseci potrošnja cijepljenih u restoranima rasla brže od potrošnje necijepljenih, prema istraživačkoj tvrtki Cardify.ai.

Kako se sve više ljudi cijepi, zapošljavanje se ubrzava. Analiza Aarona Sojournera, ekonomista rada sa Sveučilišta Minnesota, otkrila je da na svakih 100 cijepljenih radno sposobnih ljudi prosječno njih 12 dobiva novi posao. Sojourner je rekao da stope zaposlenosti brže rastu u populacijskim skupinama koje se više cijepe.

U restoranu Miller Union u Atlanti prodaja je prošlog proljeća pala za 90 posto, istaknuo je Satterfield: "Puno smo puta pomislili da je došao kraj i da ćemo morati zauvijek zatvoriti vrata."

Restoran je prošlog ljeta dobio savezni zajam za zaštitu plaća koji ga je održavao na životu. No plima se okrenula tek ovog proljeća jer su toplije vrijeme i veća stopa cijepljenja donijeli više posla. Neki su kupci pokazivali svoje kartice za cijepljenje i rekli kako je njihov odlazak u Miller Union prvi izlazak u više od godinu dana.

"Sad, nakon cijepljenja, postoji samopouzdanje i smjelost kojih prije sigurno nije bilo", rekao je Satterfield za The Wall Street Journal, dodavši da se prodaja već vratila na razinu prije pandemije.

Obično u mjesecima ili godinama nakon recesije tržište rada ostaje klimavo jer broj nezaposlenih znatno premašuje broj slobodnih radnih mjesta. Velika nezaposlenost i slab rast plaća koče potrošnju i obeshrabruju poduzeća da se šire. Što je dulje potrebno da se potrošnja oporavi, to je veći rizik da će se poduzeća smanjivati i da će radnici dobiti otkaz, noseći sa sobom ljudski i organizacijski kapital potreban za obnavljanje rasta.

Čini se da ekonomija izbjegava taj začarani krug. "Činjenica da se ekonomija tako brzo oporavila ograničila je posljedice u odnosu na, primjerice, Veliku recesiju", rekla je Stephanie Aaronson, ekonomistica iz Instituta Brookings.

Monetarna i fiskalna politika

Koronavirus je donio brži i veći monetarni i fiskalni odgovor nego u bilo kojoj prethodnoj recesiji, ograničavajući štetu ekonomskom sustavu i postavljajući temelje za brži oporavak. Federalne rezerve smanjile su stope, pokrenule velike kupovine obveznica i zacrtale obvezu održavanja kamatnih stopa blizu nule sve dok se ne vrati puna zaposlenost i dok inflacija ne prijeđe ciljanih dva posto. Dužnosnici kažu da kamatne stope mogu porasti tek 2024. godine. Fedova bilanca porasla je s 4.2 bilijuna dolara početkom ožujka 2020. na gotovo 7.1 bilijun američkih dolara krajem svibnja, a povećanje je tijekom prethodne recesije bilo manje od 1.3 bilijuna dolara.

Kongres je djelovao brže nego u prethodnim recesijama. Pomogao je poslovne bilance i bilance kućanstava kroz više krugova stimulativnih isplata, proširio naknade za nezaposlene i program zaštite plaća. Fiskalni odgovor Kongresa na pandemiju covida-19 iznosit će 5.1 bilijun dolara ili 4.4 posto bruto domaćeg proizvoda do 2024. godine. Za usporedbu, poticaji doneseni nakon recesije 2007. - 2009. koštali su oko 1.8 bilijuna američkih dolara ili 2.4 posto BDP-a između 2008. i 2012. godine.

"Zbog toga su prihodi kućanstava znatno veći nego prije pandemije, posebno za obitelji s manjom zaradom", rekao je James Knightley, glavni međunarodni ekonomist u ING-u. Korisnici naknade za nezaposlene sada primaju 300 dolara više od redovnih naknada, u usporedbi s 25 dolara u recesiji 2007. - 2009. Studija Sveučilišta u Chicagu otkrila je da je 42 posto korisnika primalo više prihoda nego na prethodnim poslovima.

"Ovo se vrlo razlikuje od bilo koje prethodne recesije. Slijedom toga imamo situaciju da su bilance kućanstava vrlo snažne i to može potaknuti potrošnju na neko vrijeme", rekao je Knightley.

Razmjeri programa pomoći naišli su na kritike. Mnogi republikanski kongresnici usprotivili su se u ožujku poticajnom paketu predsjednika Bidena od 1.9 bilijuna dolara, tvrdeći da će to nepotrebno povećati deficit s obzirom na snagu oporavka i razmjere prethodnog paketa spašavanja. Američka vlada imala je deficit od 1.9 bilijuna dolara od listopada do travnja, što je rekord u sedmomjesečnom razdoblju, navodi Ministarstvo financija.

Republikanci i neki ekonomisti također tvrde da naknada za nezaposlene od 300 dolara odvraća radnike od prihvaćanja novih poslova. Sve veći broj saveznih država pod vodstvom republikanaca planira smanjiti dodatne beneficije prije nego što isteknu u rujnu. Bidenova je administracija branila proširene beneficije za nezaposlene, rekavši da drugi čimbenici odvraćaju od potrage za poslom, poput nedostatka stalne brige o djeci i straha od pandemije.

Fiskalne mjere poremetile su uobičajenu vezu između zaposlenosti s jedne strane i prihoda i potrošnje s druge strane. Kad je Lauree Sheppard, 44-godišnjakinja iz Charlottea u Sjevernoj Karolini, otpuštena s radnog mjesta stomatološke asistentice krajem 2019. godine, započela je potragu za novom karijerom. U siječnju 2020. završila je tečaj za vožnju kamiona i započela sa slanjem svog životopisa budućim poslodavcima. Ali tada nitko nije zapošljavao.

Uzela je prošireno osiguranje za slučaj nezaposlenosti, bonove za hranu i sve tri runde poticaja. To je obitelji omogućilo egzistenciju dok je njezin suprug, koji je također izgubio posao, radio na dostavi hrane. "Da nisam imala nikakvu pomoć u smislu bonova za hranu ili naknada za nezaposlene, na kraju bismo ostali bez krova nad glavom", rekla je Sheppard.

Umjesto toga mogla je navečer pohađati tečaj za građevinsku sigurnost i nastaviti tražiti posao sve dok u rujnu nije dobila posao vozačice kamiona u međunarodnoj zračnoj luci Charlotte Douglas. Otada je promijenila posao i sada ima dovoljno novca za otplatu duga na kreditnoj kartici. "Napokon sam oslobođena dugova. To je skinulo uteg s mojih ramena", istaknula je Sheppard za The Wall Street Journal.

Zdravija kućanstva i poduzeća

"Recesija se često događa zbog neke vrste neravnoteže, kad imamo previše stanova ili previše duga ili previše inflacije", rekla je Karen Dynan, profesorica ekonomije sa Sveučilišta Harvard.

Kad se te neravnoteže počnu ispravljati, nastaje šteta za gospodarstvo, napominje Dynan. Kućanstva i poduzeća obuzdavaju potrošnju, što zauzvrat smanjuje prihode onih drugih i dovodi do daljnjih smanjenja. Ali malo je takvih neravnoteža postojalo kad je pandemija započela, a fiskalna i novčana potpora sprječavala je veću štetu. Kućanstva, banke i poduzeća sada su u puno boljem stanju nego nakon prethodnih recesija, ističe Dynan.

Štednja često raste kad krene recesija jer se zabrinuta kućanstva odriču kupnje i čuvaju gotovinu, ali nikad u ovakvoj mjeri. Amerikanci su u travnju štedjeli po godišnjoj stopi od 2.8 bilijuna dolara - dvostruko više nego prije krize, što im omogućava da troše raskošno kad se gospodarstvo ponovno otvori. Za usporedbu, u lipnju 2009. godine uštedjeli su samo 734 milijarde dolara (što bi 2021. vrijedilo 909 milijardi dolara).

Iako su poticaji pridonijeli određenom porastu, također su pridonijela ograničenja koja su spriječila potrošnju na mnoge usluge. Amerikanci s višim plaćama, koji su bili zaštićeni od udara pandemije na tržištu rada jer je bilo vjerojatnije da će raditi na daljinu, mogli su akumulirati ušteđevinu.

Udio nepodmirenog duga u prvom je tromjesečju 2021. pao na 3.1 posto, što je najniža razina otkako su se 1999. godine počeli voditi podaci. Na kraju recesije 2001. taj udio je bio 5 posto,  a 2009. godine 11.1 posto. Dijelom je to posljedica tolerancije kroz program poticaja, koja štiti kreditnu sposobnost zajmoprimaca od propuštenih ili odgođenih plaćanja.

Nagli rast startupova signalizira sve veće povjerenje među poduzećima, čak i usred vala zatvaranja malih poduzeća. Broj prijava za pokretanje novih tvrtki s vlasnicima koji imaju tendenciju zapošljavanja drugih radnika premašio je 830.000 do početka svibnja, što je porast od 21 posto u odnosu na isto razdoblje 2006. godine.

Financijski sektor također je dobrog zdravlja. Banke i drugi zajmodavci godinama su bili opterećeni lošim kreditima nakon recesije 2007. - 2009. Sada financijske institucije imaju kapital koji apsorbira gubitke u iznosu 16.5 posto aktive ponderirane rizikom, što je najveći udio od početka evidencije 1996. godine, a znatno iznad 12.3 posto iz 2006., godine prije početka financijske krize. Stoga su spremni posuđivati novac.

Nestašice, uska grla i inflatorni rizici

Nedostatak brzog oporavka je taj što se potražnja oporavlja brže nego što ponuda može pratiti, što pokreće uska grla i pritiske na plaće i cijene koji traju godinama tijekom oporavka.

"Snaga ovog proljetnog naleta iznenadila je većinu tvrtki", rekao je Carl Tannenbaum, glavni ekonomist Northern Trusta.

Inflacija često pada u recesiji i rano tijekom oporavka, a zatim polako raste kako ekspanzija odmiče. Ovaj put se javlja kako se gospodarstvo ponovno otvara. Potrošačke cijene bez hrane i energije porasle su za 0.9 posto od ožujka do travnja, što je najsnažniji jednomjesečni rast od 1982. godine.

"Inflacija se pojavljuje ranije nego u prethodnim ciklusima, a snažniji rast plaća mogao bi dovesti do toga da ostane visoka, što će potaknuti Federalne rezerve da podignu kamatne stope prije nego što tržišta očekuju", rekao je Knightley. To bi moglo potaknuti prodaju dionica jer se trenutno primamljive procjene dijelom temelje na izuzetno niskim dugoročnim kamatnim stopama. Također bi to moglo usporiti rast poremećaja u sektorima osjetljivim na kamatne stope, poput stanovanja.

Federalne rezerve će također pomno pratiti rast zaposlenosti, koji je u travnju bio puno sporiji nego što se očekivalo. Ekonomisti kažu kako nedostatak skrbi o djeci, strah od virusa i dodatno osiguranje za slučaj nezaposlenosti drže mnoge radnike po strani.

Poslodavci koji traže zaposlenike suočeni su s relativno malim brojem raspoloživih radnika. Između travnja prošle godine i ožujka ove godine broj tražitelja posla po radnom mjestu opao je s 5 na samo 1.2, znatno brže nego nakon prethodne dvije recesije. Broj zaposlenih u Miller Unionu u Atlanti smanjio se s 46 na 30 tijekom pandemije. Suvlasnik Satterfield želi zaposliti poslužitelja, perače posuđa, pripremnog kuhara i linijskog kuhara. "Čini se da kandidati za posao odlaze drugdje, a istovremeno se otvara toliko drugih poduzeća", rekao je Satterfield.

Kako bi privukao radnike, Miller Union nudi bonuse novom kuhinjskom osoblju koje ostaje raditi 90 dana. Restoran više ne reklamira obiteljske obroke za konzumaciju kod kuće, koji zahtijevaju pakiranje i označavanje kutija povrća, pečene piletine i deserta, jer se mora usredotočiti na kupce koji ulaze u restoran. Nedavno je Satterfield odlučio zatvoriti restoran nedjeljom jer nije bilo dovoljno osoblja za podmirivanje potražnje. Restoran ponekad traži od kupaca strpljenje jer je usluga hrane sporija.

"Kao da smo stroj koji još nije dobro podmazan. Potrebno je puno ulja na nekim mjestima jer smo tijekom pandemije izašli iz prakse", zaključio je Satterfield za The Wall Street Journal.