PREDSJEDNIČKI izbori u SAD-u podijelili su Amerikance. No čini se da među znanstvenicima nema podjela - bilo da žive izvan SAD-a ili u njemu, svi gotovo potpuno jednoglasno podržavaju Kamalu Harris. To su pokazali rezultati ankete koju je nedavno proveo časopis Nature među 2000 svojih čitatelja, uglavnom znanstvenika.

Štoviše, čak trećina istraživača koja navija za Harris izjavila je da bi njezin poraz mogao utjecati na njihove planove o tome gdje misle živjeti ili studirati. Razlozi za takvu unisonost i strahove nisu izmišljeni. Valja se prisjetiti iskustava koja su već pokazala da su Trumpovi stavovi i politike sustavno ometali razvoj i primjenu znanosti.

Odnos prema klimatskim promjenama

Prije i iznad svega Trumpov stav prema klimatskim promjenama dosljedno je ignorantski pa čak i otvoreno neprijateljski prema znanstvenim konsenzusima.

On je godinama redovno prozivao klimatologe čim bi zimi u SAD-u napadalo malo više snijega, čime je jasno pokazao da ne razumije, ili iz interesa ne želi razumjeti, razliku između meteorologije i klimatologije.

No mnogo ozbiljniji problem njegova su konkretna djela. Trump je tijekom svojeg prvog mandata povukao SAD iz Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, što je izazvalo široku međunarodnu kritiku. Štoviše, pod njegovom administracijom znatno je povećana upotreba fosilnih goriva, a smanjena su ograničenja za industrije koje stvaraju stakleničke plinove.

Odnos prema pandemiji

Trumpov pristup pandemiji covida-19 dodatno je uzdrmao povjerenje znanstvenika u njegovu sposobnost donošenja odluka utemeljenih na znanosti. Tijekom pandemije, često je iznosio neutemeljene tvrdnje i promovirao neučinkovite, pa čak i opasne "lijekove" poput hidroksiklorokina i injekcija dezinfekcijskih sredstava.

Često je grubo napadao i kritizirao poznatog američkog epidemiologa dr. Anthonyja Faucija i umanjivao važnost epidemioloških mjera. Pod njegovim vodstvom znanost je u javnom zdravstvu često bila marginalizirana u korist političkih ciljeva, što je rezultiralo nepotrebno visokim stopama zaraze i smrtnosti.

Odnos prema istraživanjima matičnih stanica

Trumpova administracija ograničila je istraživanja matičnih stanica koja su ključna za razvoj mogućih terapija za brojne bolesti poput Parkinsonove, dijabetesa i raznih oblika raka. Znanstvenici strahuju da bi nastavak takvih ograničenja ugrozio potencijalna medicinska otkrića i inovacije.

Stavovi prema financiranju znanosti

Postoje opravdani strahovi da bi se pod Trumpovim vodstvom dugoročna ulaganja u znanstvena istraživanja, koja ne donose brze političke poene, mogla drastično smanjiti. Trumpova politika za prvog mandata favorizirala je kratkoročne projekte s konkretnim ciljevima, dok su fundamentalna istraživanja, koja često zahtijevaju dugoročnu potporu i veća ulaganja, bila zakinuta.

Na to je upozorilo otvoreno pismo u kojem je više od 80 dobitnika Nobelove nagrade nedavno podržalo Harris za predsjednicu, upozoravajući da bi Trump mogao ugroziti svaki napredak u životnim standardima znanstvenika.

Uključivanje antivaksera Roberta F. Kennedyja Jr.-a

Trumpova odluka da u svoj tim uključi poznatog antivaksera Roberta F. Kennedyja Jr.-a duboko je zabrinula znanstvenu zajednicu. Kennedyjevi stavovi protiv cijepljenja temelje se na dezinformacijama i odbijanju znanstvenih dokaza o sigurnosti i učinkovitosti cjepiva. Znanstvenici se boje da bi oni u politici mogli smanjiti povjerenje javnosti u cijepljenje, što bi ugrozilo javno zdravlje i pridonijelo širenju bolesti koje su već suzbijene zahvaljujući cijepljenju, ne samo u SAD-u već i u svijetu.

SAD je znanstvena velesila - no koliko će dugo ostati takva?

Anketa predstavljena u Natureu pokazala je da oko 90% ispitanika - od kojih oko polovice živi izvan SAD-a - smatra da američki izbori mogu imati velike posljedice za sva znanstvena područja. Mnogi su izrazili strah zbog mogućnosti porasta ekstremizma i autoritarnih retorika koji bi se mogli manifestirati pod upravom Trumpa.

"Dio mene misli da bismo se trebali suočiti s problemima i pomoći u očuvanju američke demokracije", rekao je Erik Poppleton, američki biofizičar na Institutu za medicinska istraživanja Max Planck u Heidelbergu u Njemačkoj, koji je sudjelovao u anketi. "No trenutačno, ako Trump pobijedi, osjećam se ugodnije ostati u Europi, što je tužno jer se želim vratiti", dodao je.

Nature ističe da Poppleton nije jedini. Od oko 77% ispitanih čitatelja koji su se identificirali kao znanstvenici, čak 86% njih smatra da će ishod izbora utjecati na to hoće li SAD ostati privlačno mjesto za znanstvenu karijeru.

"Zemlja koja ne vjeruje u činjenice nije sigurno mjesto za izgradnju znanstvene karijere", napisao je jedan ispitanik aludirajući na to da Trumpu, baš kao i ljudima kojima se okružio, poput Elona Muska, Jerryja Falwella i J.D.-a Vancea, često nisu važne čak ni bjelodane činjenice, a kamoli znanstveni argumenti ako nisu u skladu s njihovim političkim interesima.

Važnost klimatskih pitanja

Klimatske promjene bile su najvažniji razlog zbog kojeg su ispitanici rezultate izbora smatrali bitnima (34% odabralo je taj razlog). Naglasak na toj temi vjerojatno odražava činjenicu da je SAD drugi najveći emiter stakleničkih plinova u svijetu i da bi mogao samostalno gurnuti svijet u klimatsku krizu.

Harris je u kampanji obećala da će se boriti protiv klimatske krize nastavljanjem ulaganja u zelenu energiju, dok Trump najavljuje još intenzivniji razvoj fosilnih goriva.

Zabrinutosti i prioriteti

U anketi je većina ispitanika (86%) podržala Harris, samo 6% Trumpa, a 4% alternativne kandidate, uključujući Jill Stein, kandidatkinju Zelene stranke, i socijalista Bernieja Sandersa. Sudionici koji su preferirali Harris bili su skloniji kao glavne brige istaknuti klimatske promjene, sigurnost, socijalnu pravdu i javno zdravlje te povjerenje u znanost.

Kate Radford iz Kalifornijskog instituta za tehnologiju u Pasadeni napisala je da, za razliku od Trumpa koji je očito vođen političkim interesima i uvjerenjima, "Harris i njezina stranka pokazuju spremnost na prilagodbu politika na temelju dokaza". "To je srž znanosti", dodala je.

Oni koji podržavaju Trumpa istaknuli su ekonomiju i sigurnost kao svoje glavne brige. Nature je kontaktirao s jednim od njih, Jacobom van Rensburgom, ekonomistom u organizaciji za brodarstvo u Johannesburgu, a on je izjavio kako je za Trumpa jer smatra da bi njegova druga administracija vjerojatno prije okončala ratove u Ukrajini i na Bliskom istoku.

Ostati ili otići?

Znanstvenici sa sjedištem u SAD-u u anketi su više nego dvostruko češće od onih izvan SAD-a izjavili da bi razmotrili važne promjene u svojem životu ako njihov preferirani kandidat izgubi. Pritom su pristaše Harris s 50% većom vjerojatnošću izjavile da će razmisliti o preseljenju ili promjeni mjesta studija nego pristaše Trumpa.

Odgovori na anketu časopisa Nature uključivali su znanstvenike koji razmišljaju o dolasku u SAD, kao i američke i imigrantske znanstvenike koji razmišljaju o ostanku u zemlji.

Trump je među znanstvenicima također izazvao zabrinutost zbog poticanja rasizma, ksenofobije i antiimigrantskih politika, koje su tijekom njegovog prvog mandata otežale stranim studentima i znanstvenicima da studiraju i rade u SAD-u.