Analitičari: Postoje jasni znakovi da se Rusija sprema za kemijski i biološki rat
RUSKI predsjednik Vladimir Putin i njegovi bliski suradnici u više su navrata od početka invazije na Ukrajinu otvoreno prijetili ili su slali signale da bi sukob mogli eskalirati korištenjem različitih vrsta zabranjenog oružja, uključujući kemijsko, biološko i nuklearno.
Ruske snage već su optužene za korištenje kasetnog streljiva, termobaričnih raketa, također poznatih kao vakuumske bombe, i granata s bijelim fosforom protiv civilnih ciljeva u Ukrajini.
Rusko granatiranje kemijske tvornice Sumykhimprom u Sumiju 21. ožujka, u kojem su velike količine iscurenog amonijaka prisilile stanovnike da ostanu u zatvorenim prostorima, ukazuje na jedan način na koji bi Rusija to mogla učiniti. Ona bi bez upotrebe kemijskog oružja mogla izazivati kemijske kontaminacije. Istovremeno bi takve incidente, za koje bi optužila Ukrajince, mogla iskoristiti kao izgovore za vlastitu upotrebu kemijskih i bioloških otrova.
Biden: Rusija razmatra korištenje biološkog i kemijskog oružja
Američki predsjednik Joe Biden upozorio je u ponedjeljak da postoje jasni znakovi da Rusija razmatra korištenje biološkog i kemijskog oružja u Ukrajini. Jedan od njih je činjenica da je Putin u više navrata lažno optužio Ukrajinu da posjeduje kemijsko i biološko oružje, rekao je, sugerirajući da bi Rusija mogla upotrijebiti kemijsko oružje i potom okriviti Ukrajinu za napad.
Biden je ustvrdio da je Putin "pritisnut uza zid" te da sada maše novim lažnim zastavicama koje, među ostalim, uključuju tvrdnje da SAD u Europi ima kemijsko i biološko oružje.
"To jednostavno nije istina. Jamčim vam", rekao je Biden.
"On također sugerira da Ukrajina ima biološko i kemijsko oružje. To je jasan znak da razmišlja o korištenju oba. On je već koristio kemijsko oružje u prošlosti i trebali bismo paziti na ono što će se dogoditi", rekao je Biden, poručivši da bi takvi ruski napadi imali vrlo ozbiljne posljedice "zbog ujedinjenog NATO-a".
To ne bi bio ni prvi ni posljednjih slučaj od početka invazije da Rusija optužuje Ukrajinu da sama sebe napada.
Rusija pokušala optužiti Ukrajinu za curenje iz Sumykhimproma
Nekoliko dana prije napada na Sumykhimprom Rusija je objavila da Ukrajina planira iz tvornice ispustiti opasne kemikalije.
Načelnik ruskog Nacionalnog centra za upravljanje obranom Mihail Mizincev rekao je 19. ožujka za rusku državnu novinska agenciju TASS da su "nacionalisti postavili mine u skladišta amonijaka i klora u kemijskoj tvornici Sumykhimprom u Sumiju kako bi otrovali stanovnike regije Sumi u slučaju da ruske trupe uđu u grad".
Glasnogovornik State Departmenta Ned Price prije dva tjedna je izjavio da Rusija ima iskustva u optuživanju Zapada upravo za zločine koje sama čini.
"Ove taktike očiti su trik Rusije da pokuša opravdati daljnje smišljene, ničim izazvane i neopravdane napade na Ukrajinu", rekao je.
"Sjedinjene Države ne posjeduju niti upravljaju nekim kemijskim ili biološkim laboratorijima u Ukrajini... Rusija ima aktivne programe kemijskog i biološkog oružja i krši Konvenciju o kemijskom oružju i Konvenciju o biološkom oružju", dodao je.
Rusija je navodno uništila kemijsko i biološko oružje
Price je neupitno u pravu. Naime, Sovjetski Savez je 5. travnja 1928. ratificirao Ženevski protokol, koji zabranjuje korištenje biološkog i kemijskog oružja. Njegova nasljednica Rusija potpisala je Konvenciju o biološkom oružju iz 1972. i Konvenciju o kemijskom oružju iz 1993. No sovjetski program biološkog oružja prekršio je Konvenciju o biološkom oružju i bio je najveći, najdulji i najsofisticiraniji program na svijetu te vrste u kojem je na vrhuncu radilo 65.000 ljudi.
Osim toga povijest pokazuje da Rusija, unatoč tome što je potpisnica Konvencije o kemijskom oružju, i dalje posjeduje i povremeno koristi kemijsko oružje. Godine 1997. Moskva je objavila da ima arsenal od 40.000 tona kemijskog oružja, uključujući nervni plin VX, sarin, soman, iperit i fosgen. Službeni arsenal proglašen je uništenim 2017. godine.
Međutim, u ožujku 2018. vlada Velike Britanije optužila je Rusiju za napad nervnim otrovom iz sovjetske ere novičokom nakon što su se bivši ruski špijun Sergej Skripal i njegova kći Julija Skripal ozbiljno razboljeli u gradu Salisburyju.
U kolovozu 2020. Rusija je bila umiješana u trovanje ruskog oporbenjaka Alekseja Navalnog nervnim agensom novičokom. Velika Britanija, SAD i drugi saveznici "složili su se da ne postoji uvjerljivo objašnjenje za trovanje Navalnog, osim ruske umiješanosti i odgovornosti" i pozvali Kremlj da prijavi svoj program novičoka Organizaciji za zabranu kemijskog oružja (OPCW). Ruska vlada ponovno je zanijekala bilo kakvu umiješanost.
Američki State Department objavio je u travnju 2021. da oba ova napada "jasno pokazuju da Rusija zadržava neprijavljeni program kemijskog oružja".
Sustavna kampanja napada na 24.000 mogućih opasnih meta
Nedavno napadnuta tvornica Sumykhimprom, koja se prostire na 226 hektara, proizvodi više od 120.000 tona gnojiva godišnje, a amonijak je jedna od kemikalija koje se koriste u tom procesu.
Stručnjaci ističu da se amonijak uobičajeno ne koristi kao kemijsko oružje, već za proizvodnju dušičnog umjetnog gnojiva. Naime, iako u visokim koncentracijama može biti vrlo iritantan za ljudski organizam te uzrokovati sljepoću, oštećenje pluća, pa i smrt, on je značajno lakši od zraka tako da se brzo diže u visine te njegove koncentracije brzo opadaju.
No neki stručnjaci smatraju da bi napad na Sumykhimprom mogao biti tek uvod u sustavne napade na druge slične mete u Ukrajini. Wim Zwijnenburg iz grupe za razoružanje PAX, sa sjedištem u Nizozemskoj, kaže da u Ukrajini postoji oko 24.000 potencijalno opasnih lokacija.
"Samo u Donbasu postoji oko 4000 potencijalno opasnih mjesta u urbaniziranim područjima ili blizu njih", upozorio je za New Scientist.
"Neke od tih lokacija uključuju napuštene rudnike ugljena u kojima se skladišti radioaktivni i otrovni otpad. Da bi lokacije bile sigurne, podzemne vode moraju se ispumpavati kako bi se spriječilo poplavljivanje rudnika, no oštećenje elektrana i električnih mreža moglo bi zaustaviti sustave crpljenja vode i poplaviti ih", kaže Zwijnenburg.
Ističe da je prije invazije u Donbasu postojala vruća telefonska linija između lokalnih separatista koje podržava Rusija i ukrajinskih snaga kako bi se spriječilo granatiranje ekološki osjetljivih lokacija. No čini se da ruske snage od početka invazije nisu donijele odredbu o korištenju takvih linija.
Ako situacija eskalira, Rusija bi također mogla odlučiti koristiti kemijsko oružje, a ne samo napadati opasna mjesta.
Robert Bunker iz kalifornijske sigurnosne konzultantske tvrtke C/O Futures smatra da bi se kemijsko oružje moglo koristiti u pokušajima Rusije da zauzme ukrajinske gradove koji su se dosad uspjeli oduprijeti napadima. Ruska vojska mogla bi lansirati rakete s nervnim otrovima na odabrana područja i tako pobiti i stanovnike i branitelje u nastojanju da ih prisili na predaju.
"Ruske trupe morale bi kalkulirati oko vremenskih uvjeta i vjetrova kako bi napredovale nakon što se živčani agens rasprši", tumači Bunker, napominjući da bi i Rusi bili u opasnosti ako nemaju odgovarajuću zaštitnu opremu. Neki ruski vojnici viđeni su s gas-maskama u pratnji specijalnih vozila naizgled opremljenih senzorima za kemijska sredstva.
Bi li upotreba kemijskog oružja pokrenula jači odgovor Zapada?
Kada je Biden upozorio da bi ruski napadi kemijskim i biološkim oružjem imali vrlo ozbiljne posljedice "zbog ujedinjenog NATO-a", nije specificirao na što misli.
Zapad je za sada ujedinjen u svojoj osudi ruske invazije kao barbarske i zločinačke, no pitanje je koliko su SAD i njegovi saveznici iz NATO-a spremni daleko ići kako bi zaustavili Rusiju. NATO je u više navrata odbacio mogućnost vojnog uključivanja u sukob, a također je isključio mogućnost uspostave zone zabrane letova, za koju se zalaže Ukrajina, zbog straha da bi takvo uključivanje moglo NATO dovesti u izravan sukob s nuklearnom silom Rusijom.
No poljski predsjednik Andrzej Duda rekao je u intervjuu u nedjelju da bi ruska upotreba kemijskog oružja u Ukrajini mogla promijeniti računicu Zapada.
"Naravno, svi se nadaju da se on to neće usuditi učiniti, ali ... ako upotrijebi bilo kakvo oružje za masovno uništenje, onda će ovo promijeniti igru u cijeloj stvari", rekao je za BBC, dodajući da će NATO morati "ozbiljno razmisliti što učiniti jer to tada počinje biti opasno ne samo za Europu... već i za cijeli svijet."