Autor je investicijski bankar i međunarodni konzultant te strateški savjetnik koji radi u Londonu Ratko Knežević.

OVO JE efektna naslovnica uglednog njemačkog magazina Der Spiegel objavljena ovog vikenda.

U priči s naslovnice njihov se novinar bavi mogućim raspletima situacije u Moskvi, tražeći kandidata za Putinovog nasljednika i podsjećajući na doba kad je ruska gubernatorska elita odlučila ubiti Pavla 1., sina Putinove miljenice među njegovim idolima Katarine Velike, jer je Pavao, kao neuspješan vladar koji je odrastao u strahu od svoje majke i u sjenci njenih skandala, odlučio suludo napasti Britansku Indiju skupa s Francuskom kako bi se konačno dokazao.

Taj rat - kako je tada procijenila njegova menažerija na dvoru - Rusija nije mogla dobiti.

Nakon što su Pavla proglasili ludim odlučili su ga ubiti, a uz grupu pijanih oficira carske garde, u ubojstvu su sudjelovali i njegov sin i kasniji nasljednik na dvoru Aleksandar 1., kao i britanski veleposlanik u Peterburgu.

A gdje je Angela Merkel?

No ono čega nema u ovom tekstu ili u ovom broju Der Spiegela mene više zanima.

A to je Angela Merkel.

Ta je žena 16 godina pratila uspon imperijalističke, antizapadne i antiliberalne Putinove Rusije, Velikoruskog Rajha kako se naziva u članku, i nije učinila ništa.

Odnosno, možda i jest. Puno je pomogla Putinu.

Ostavila je, naime, Njemačku potpuno energetski ovisnu o Rusiji i još je odbijala bilo kakvo ulaganje u obrambene kapacitete svoje zemlje, a time i u obranu Europe. Pritom je, što nije nevažno, a pogotovo u našim krajevima, do posljednjeg dana u svom uredu tzv. stabilokracije podržavala i svog  miljenika Vučića, još jednog Putinovog "klijenta".

Sjeća li se još netko proročanskih Trumpovih riječi: "Hoćete da vas mi branimo od Rusa, a vi im dajete desetke milijardi dolara i eura za plinovode i naftovode, za plin i naftu?" Upravo zbog tog licemjerja, Trump nikad nije ni volio Merkel. Ili je možda zavirio u njen dosje kod NSA ili u Langley arhivu?  

Je li to bila nostalgija za danima koje je mlada Angela provela u DDR-u, u kojem je Putin s cijelom svojom vrhuškom silovika naizmjence službovao kao agent KGB-a?  

Je li sama imala vezu preko Stasija ili direktno s njima?  

Naime, za njenog prethodnika Schroedera znamo da je plaćen bogatom apanažom Gazproma.

Javnost treba dobiti odgovore

Sve su to pitanja na koja prije svega njemačka, a potom i europska i svjetska javnost moraju dobiti odgovore što prije.

U međuvremenu Putinova invazija na Ukrajinu mijenja dosta toga na geopolitičkoj šahovskoj ploči svijeta. Tako se sada Njemačka ubrzano naoružava. Novi kancelar i njegova vlada potrošit će stotine milijardi eura ili dolara na naoružavanje Bundeswehra, njemačkih oružanih snaga. Razmjeri tog ulaganja i jačanja njemačke vojne sile neusporedivi su s bilo čim što je Njemačka činila od 1945. do danas.

Putin se do prije neki dan ili mjesec nije tome nadao.

Mislio je da Njemačku ima "za pojasom" i da će je energetski ovisnu i obrambeno deficitarnu lako okrenuti protiv ostatka Europe. Njemačka je u njegovim vizijama trebala biti trojanski konj Rusije u europskoj i uopće zapadnoj političkoj piramidi moći.  

Brutalnost njegovog upada na teritorij suverene zemlje dovela je do njegove druge loše procjene, nakon one da će za tjedan, najviše dva ući u "oslobođeni" Kijev.

Očekujmo još loših procjena i pogrešaka od njega.

Ili, kako kaže Krleža, "može miš da bude i jak i genijalan, ali ako je u krletci, s njim je gotovo".

Putin je i sebe i svoj narod doveo u krletku iz koje s njim na čelu države izlaza više nema.

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala