Screenshot: Facebook/ Anonimusi Hrvatska

NAKON najave cyber rata ISIS-u, Anonymousi su objavili rat i teroristima u BiH. "Mi smo Anonymousi. Kao što ste mogli čuti, naša su braća objavila rat ISIS-u u Francuskoj prije pet dana, a sad dolazimo u Bosnu i Hercegovinu. Čuli smo da se prije tri dana tamo dogodio teroristički napad. Objavljujemo rat mudžahedinima i svim drugim organizacijama koje podupiru ISIS", glasi u poruci Anonymousa.

> Anonimusi objavili rat teroristima u BiH

Na Facebook stranici hrvatskih Anonimusa objavljuju se podaci građana BiH za koje se tvrdi da su povezani s terorizmom.

"Počinjemo s objavljivanjem podataka iz data baza osoba povezanih s terorizmom u BiH, a koje podatke BiH službe skrivaju od javnosti i drugih policija i institucija u Europi. Podatke ćemo objavljivati svakih nekoliko sati u nastavcima", stoji u poruci hrvatskih Anonimusa. Prema onome što se može vidjeti sa fotografija, podaci su prikupljani u periodu između 1998. i 2005. godine, a screenshotovi su napravljeni na prilično staroj i zaostaloj verziji Windowsa.

Ne zna se tko stoji iza ovih objava, a po onome što se vidi na slici čini se da su hakeri provalili u nekakvu bazu podataka BiH te uzeli osobne podatke BiH državljana.

Iz BiH demantirali da su Anonymousi iz Hrvatske došli do autentičnih podataka o islamistima

Bosanskohercegovačka državna agencija zadužena za prikupljanje i čuvanje osobnih podataka građana te zemlje u petak je zanijekala navode da je ogranak hakerske skupine Anonymous provalio u njezinu bazu podataka i prikupio informacije koje je potom počeo objavljivati na mrežnim stranicama.

Reagirajući na medijske navode kako su hakeri iz Hrvatske došli do podataka o osobama iz BiH koje bi se mogle povezati s islamskim radikaliznom iz Agencije za identifikacijska dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) priopćili su kako informacije objavljene na internetu nisu temeljene na aplikacijama što ih koristi ta agencija.

Riječ je o zastarjeloj aplikaciji koja se već godinama ne koristi  a iz IDDEEA ističu kako je njihova baza izvrsno zaštićena te kako u nju nije bilo nikakve provale.

Riječ je o sustavu u kojega je uvezano 835 lokacija poput ministarstava unutarnjih poslova, matičnih ureda, pravosudnih tijela, veleposlanstava i konzulata u inozemstvu.

"Zaštite tog sustava sukladne su standardima Europske unije, a dodatna poboljšanja i usklađivanja sa aktualnim standardima se vrše kontinuirano. Svi tehnički mehanizmi koji se preporučuju UN i europskim konvencijama za zaštitu podataka prilikom elektronske obrade podataka obuhvaćeni su postojećim sustavom", stoji u saopćenju. Tehnička rješenja su takva da se formira jedan zatvoreni sustav koji uopće ne izlazi na javne komunikacijske putove, pojašnjeno je.