GLAVNA državna odvjetnica RH Zlata Hrvoj Šipek utvrdila je danas da nema zakonske osnove za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti protiv presude Visokog prekršajnog suda kojom je Marko Perković Thompson oslobođen za uzvikivanje pokliča ''za dom spremni'' u pjesmi "Bojna Čavoglave".

Državno odvjetništvo (DORH) je priopćilo da je nepostojanje zakonske osnove za ulaganje izvanrednog pravnog lijeka protiv pravomoćne presude utvrđeno nakon što je prethodno na sjednici Kaznenog odjela DORH-a razmotrena zaprimljena inicijativa Antifašističke lige RH.

Ta je udruga inicirala podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti protiv presude Visokog prekršajnog suda od 2. listopada 2019. kojom je potvrđena presuda šibenskog Prekršajnog suda koji je Marka Perkovića Thompsona oslobodio optužbe da je izvođenjem pjesme, čiji je integralni dio poklič "za dom spremni", počinio prekršaj iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

DORH je dodao da je Thompson oslobođen optužbe nakon što je sud na temelju utvrđenog činjeničnog stanja zaključio kako nije dokazano da bi remetio javni red i mir. Podsjećaju da je Visoki prekršajni sud odbio podnesenu žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i potvrdio prvostupanjsku presudu.

"Nije dokazano da je počinio djelo za koje se optužuje"

''U obrazloženju sud ističe kako je njegova zadaća bila utvrditi je li prvostupanjski sud pravilno i u potpunosti utvrdio činjenično stanje u odnosu na okrivljenikovo ponašanje odlučno za zaključak je li on svojim postupanjem remetio javni red i mir. Ističe i kako iz izvedenih dokaza u prvostupanjskom postupku nije dokazano da bi okrivljenik ostvario konstitutivna obilježja prekršaja remećenja javnog reda i mira iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira'', nadodao je DORH.

Tužiteljstvo je preciziralo da je pjevač oslobođen jer nije dokazano da je počinio djelo za koje se optužuje te je dodalo da se radi o oslobađajućoj odluci koja ne problematizira pravno pitanje, već pitanje činjenične naravi.

''Budući da pravilnost i potpunost utvrđivanja činjeničnog stanja nije zakonska osnova za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti, nisu ispunjene zakonske pretpostavke za podizanje tog izvanrednog pravnog lijeka'', zaključuje DORH.

Što je zahtjev za zaštitu zakonitosti?

Presudu Visokog prekršajnog suda u slučaju Thompsonove "Bojne Čavoglave" nemoguće je osporavati redovnim pravnim lijekovima jer je pravomoćna. Međutim, moguće je osporavati izvanrednim pravnim lijekovima o kojima odlučuje Vrhovni sud.

Zahtjev za zaštitu zakonitosti izvanredni je pravni lijek koji može inicirati bilo tko tko smatra da je presudom povrijeđen zakon ili Ustav.

Inicijator se, međutim, ne može izravno obratiti Vrhovnom sudu, već se s inicijativom obraća DORH-u koji nakon analize te inicijative ocjenjuje je li ona utemeljena ili ne. Ukoliko je tužiteljstvo ocijeni utemeljenom upućuje će Vrhovnom sudu zahtjev za zaštitu zakonitosti.