NAKON što su srušeni dimnjaci stare zagrebačke ciglane u javnosti se aktualiziralo pitanje sudbine tog zapuštenog prostora koji je nekad bio jedan od simbola Zagreba. Dok se aktivisti pitaju tko je naručio rušenje dimnjaka i kako je ciglana pod misterioznim okolnostima prešla u ruke mađarskih vlasnika, HRT doznaje što će se na tom području graditi.

Dimnjaci su pali, prašina se slegnula, no pitanja su ostala. Prvo - kako je ciglana, iz Agrokorovih, završila u rukama mađarskih vlasnika i drugo - kakva je sudbina jednog od simbola zapadnog dijela Zagreba?

"Zato smo uputili dva pitanja gospođi Dalić u kojem trenutku i kada je ovo postalo mađarsko vlasništvo, vlasništvo mađarske firme i da nam gospodin Bandić odgovori na koji način će stvarno on ovo urediti", kaže Gordana Pasanec iz udruge "Zagreb te zove".

"Hoće li ponovno otkupljivati po trostruko većoj cijeni kao što je bio slučaj Merdijanom i Rotorom?" pita Pasanec.

Zanimljivo, iako je riječ o privatnom zemljištu, u časopisu iz 2020. koji izdaje grad Zagreb na tom se području najavljuje izgradnja škole i sportskih objekata. Godinu poslije drukčija priča.

"Grad Zagreb nema nikakve ingerencije nad ciglanom i u tom smislu vjerujem da ćete razumjeti da ne mogu ni komentirati što će dalje biti", poručila je Olivera Majić, zamjenica gradonačelnika Zagreba.

Što planiraju sa starom ciglanom, mađarski vlasnici ne žele otkriti.

"Zahvaljujemo na pitanjima i interesu, međutim, nismo skloni davati izjave za medije. U ovom trenutku ne postoje razvojni planovi na spomenutoj lokaciji", poručuju iz Ciglane nekretnine d.o.o.

No da će se na tom području ipak graditi, otkriva suvlasnik susjednog - Mullerova brijega. 300 tisuća četvornih metara pokraj ciglane prije 15 godina kupila je grupa investitora: Ante Nobilo, Danko Končar te navodno osoba bliska vlasniku CIOS-a Petru Pripuzu. Imali su velike planove, ali nisu mogli ishoditi dozvolu za pristupne ceste.

"Na neki način se samo od sebe riješilo. Mađari koji su vlasnici ciglane i oni su naši prvi susjedi ishodili su lokacijske dozvole za prometnice koje faktički spajaju njih, a onda i nas na Ilicu", kaže Ante Nobilo, odvjetnik i investitor.

Za nekoliko godina uz Ilicu i na Mullerovu brijegu trebao bi niknuti veliki trg, neboderi i urbane vile. Moguća je i suradnja s Gradom.

"Ako Grad misli da mu treba škola, Grad će izgraditi školu, a onda će od nas kupiti zemljište. Mi s tim nemamo ništa protiv. Možemo i mi izgraditi školu pa na leasing da ju grad otkup", kaže Nobilo.

Opcije su brojne, pitanje je samo po kojoj cijeni. A kad je riječ o nekretninskim poslovima Grada Zagreba - to je ono čega se mnogi najviše i pribojavaju, piše HRT.