HRVATSKA na sljedećem summitu NATO-a, u srpnju u Washingtonu, želi osvijestiti kod svojih saveznika hibridni rat i djelovanje ruskih saveznika u svom susjedstvu, u jugoistočnoj Europi, izjavio je danas u Bruxellesu ministar obrane Ivan Anušić.

Ruski saveznici u susjedstvu

"Mi na summitu u Washingtonu želimo staviti na stol i osvijestiti sve članice NATO-a o temi hibridnog rata, deklariranih i nedeklariranih saveznika Rusije koji funkcioniraju i postoje na jugoistoku Europe", rekao je Anušić u izjavi novinarima nakon sastanka ministara obrane država članica NATO-a u Bruxellesu.

"Zna se o kome govorimo i o kojim njihovim potezima govorimo. Mislim da je to izuzetno ozbiljna tema koja u ovom trenutku nije dovoljno osviještena ni u javnosti ni kod saveznika u NATO-u", dodao je ministar obrane.

Istaknuo je da se s takvim djelovanjima mora obračunavati, drugačije komunicirati i povlačiti poteze koji će onemogućiti spomenute ruske saveznike da to rade.

"Drugim riječima, da ne mogu sjediti na dvije stolice", rekao je ministar.

Dodao je da je hrvatsko bliže susjedstvo i ono malo dalje jugoistočno područje trusno u sigurnosnom smislu i da to kontinuirano podupire Rusija. Na pitanje hoće li biti u pratnji predsjednika ili premijera na tom summitu Anušić je rekao da je pitanje tko će biti ministar obrane nakon izbora.

Summit NATO-a

Sastanak na vrhu u Washingtonu se održava od 9. do 11. srpnja ove godine. Priprema summita u Washingtonu bila je jedna od tema sastanka ministara obrane, kao i nastavak pomoći Ukrajini te povećanje vojnih proračuna država članica, što se ponovno našlo u središtu pozornosti nakon izjava vjerojatnog republikanskog kandidata na predsjedničkim izborima u SAD-u Donalda Trumpa.

Hrvatska je pristupila inicijativi za nabavu i proizvodnju streljiva i protuzračnih raketa koju je pokrenula Velika Britanija. Inicijativa za višenacionalnu nabavu streljiva odnosi se na topničko, tenkovsko, minobacačko streljivo, kao i teške bombe i streljivo srednjeg i malog kalibra. Inicijativa za nabavu protuzračnih raketa otvara i mogućnost nabave radara i senzora te nudi mogućnost licencirane i kooperativne proizvodnje.

Ove dvije britanske inicijative potpisalo je 19 država članica NATO-a, Finska i Sjeverna Makedonija pristupile su jedino inicijativi za streljivo, a 4 države - SAD, Ukrajina, Italija i Kanada - odlučile su se za status promatrača.

"Potpisali smo pismo namjere koje nas zasad ne obvezuje ništa posebno, ali smisao je da u tom smjeru krenemo i radi se o kvalitetnijoj, lakšoj, bržoj  i jeftinoj nabavi streljiva, naoružanja, konkretno protuzračnih raketa", rekao je Anušić.

Dodao je da nije samo stvar u nabavi nego i u jačanju vlastite proizvodnje naoružanja i streljiva, vlastite obrambene industrije, gdje Hrvatska ima veliki potencijal.

Uvođenje vojnog roka

Na pitanje o uvođenju vojnog roka u Hrvatskoj, Anušić je rekao da je to iznimno složeno pitanje i da se sasvim sigurno u to neće krenuti ove godine. Rekao je da se pripremaju kompletna dokumentacija i prijedlozi koji će se uskoro naći na stolu premijera i predsjednika države, nakon čega bi uslijedila javna rasprava.

"To je jedan vrlo ozbiljan infrastrukturni projekt, ne smo politički u smislu hoćemo li ga uvesti ili ne. To je ogroman, skup projekt za koji treba pripremiti kapacitete naših vojarni i pripremiti kapacitete unutar naših oružanih snaga koji mogu voditi novake kada dođu na služenje vojnog roka. To je nešto što zahtijeva vrijeme i sasvim sigurno to neće biti ove godine", rekao je Anušić.

Istaknuo je da je vraćanje služenja vojnog roka prva tema u cijeloj Europskoj uniji i u NATO-u te da je riječ o korisnom projektu čiju provedbu otežava politiziranje.

"Kod nas to postaje politička tema jer su izbori pred vratima, a to smo željeli izbjeći", rekao je.

Anušić: Ukrajina vodi bitku za sve nas

Anušić je kazao da će Hrvatska u sljedećih nekoliko godina dosegnuti cilj o izdvajanju za obranu dva posto BDP-a te da se vojni proračun svake godine povećava.

Međutim, povećava se i BDP jer hrvatsko gospodarstvo snažno raste, a s tim raste i izdavanje kako bi se dosegnuo cilj od dva posto.

"Nije jednostavno to preko noći napraviti, riječ je o ogromnim sredstvima, ali Hrvatska je od 2016. do danas povećala ukupna izdvajanja za modernizaciju i opremanje oružanih snaga za 122 posto", istaknuo je Anušić.

Kada je riječ o potpori Ukrajini, Anušić kaže da ta zemlja "sada vodi bitku za sve nas", da je Hrvatska do sada poslala vojne pomoći u iznosu od 185 milijuna eura i da će to nastaviti raditi. Istaknuo je važnost jedinstva i odlučnosti saveznika da nastave pomagati Ukrajini.