NA SREDIŠNJEM beogradskom trgu nedavno su se okupili deseci Rusa kako bi osudili rat predsjednika Vladimira Putina u Ukrajini, pri čemu su držali fotografije političkih zatvorenika iz svoje domovine. Istovremeno, u pozadini na drugoj strani trga se vidio jumbo plakat koji reklamira rusku propagandnu stanicu RT, koja je pokrenula i web portal s vijestima, ali je zabranjena većini europskih zemalja.

Isto tako, herojski portreti Putinovih golih prsa krase suvenirske majice i šalice za kavu te su oslikani na gradskim zidovima. Ove proturječne slike odražavaju današnje složene i delikatne odnose između Rusije i Srbije, piše Associated Press (AP). Srbija je najbliži saveznik Moskve u Europi s povijesnim, vjerskim i kulturnim vezama koje su osnažene kampanjama kojima je Kremlj osnažio svoj politički utjecaj. 

Rusija podupire pravo Srbije da zadrži vlast nad Kosovom, bivšom srpskom pokrajinom koja je uz potporu Zapada proglasila neovisnost 2008. godine. Srbija je odbila uvesti sankcije Moskvi zbog invazije na Ukrajinu, ali nije odustala, barem javno, od cilja ulaska u Europsku uniju. 

Otvaraju se ruski restorani i barovi

Populistički predsjednik Aleksandar Vučić osudio je invaziju, a oko 200.000 Rusa je došlo u Srbiju tijekom prošle godine, a mnogi su u Srbiju pobjegli od ugnjetavanja Kremlja. "Ovdje u Beogradu nas ne doživljavaju neprijateljski, a to puno znači", tvrdi Anastasia Demidova, koja je u Srbiju stigla iz Moskve prije tri mjeseca.

"Razgovarao sam s mnogo Srba ovdje i drugih stranaca. Kad me pitaju što radim ovdje, kažem: Mi smo protiv Putina i za demokratsku Rusiju i mi smo protiv rata u Ukrajini, očito", dodala je Demidova za AP. Neki Rusi tvrde da su pobjegli od mobilizacije ili zato što su zapadne sankcije ugrozile njihovo poslovanje i oduzele poslove.

Kao rezultat toga, ruski jezik se može čuti posvuda u Beogradu, gradu od oko 2 milijuna stanovnika. Čak se otvaraju restorani i barovi u ruskom vlasništvu, a osnivaju se i privatne ruske tvrtke, osobito u IT sektoru. Velik broj novopridošlica je doveo do skoka cijena nekretnina.

"Ovo je koordinirani propagandni napor"

Neke stanovnike Srbije ovo podsjeća na val Rusa koji su bježali pred boljševičkom revolucijom 1917., a mnogi od onih koji su ostali u Srbiji ostavili su trag u njezinoj kulturi i umjetnosti. Povjesničar Aleksej Timofejev tvrdi da današnji Rusi ipak održavaju veze sa svojom domovinom, uključujući i financijske veze. 

Dodaje da oni za razliku od svojih prethodnika ne mogu ići dalje na Zapad zbog sankcija i još uvijek im trebaju vize za putovanje u bogatije zemlje Europe. "Oni nisu birali ovu zemlju, nego su došli jer je ona jedina koja ih je htjela primiti", objasnio je Timofejev.

Pridošlice kažu da još uvijek mogu osjetiti snažan utjecaj Moskve putem medija poput RT-a. Ruski aktivist Petar Nikitin, koji je u Srbiju prvi put došao početkom 2000-ih, to naziva "koordiniranim propagandnim naporom". Tvrdi da je tada "divljenje prema ruskoj vladi bilo mnogo marginalnije" i da je kasnije vidio kako to odobravanje eksponencijalno raste. 

Vučić je kritizirao invaziju, ali na specifičan način

"Rusi koji su nedavno stigli, koji ranije nisu znali mnogo o Srbiji, mnogi od njih su mi rekli da su bili potpuno šokirani kada su vidjeli ovu idolizaciju konkretno Putina i ovu sliku Rusije koja je potpuno odvojena od stvarnosti”, kazao je Nikitin.

Moskva je kroz proruske medije osnaživala srpski bijes prema Zapadu zbog Kosova još od rata koji se vodio 1998-99, koji je završio tako da je NATO-ovo bombardiranje prisililo Srbiju na povlačenje. 

Srpsko odbijanje proglašenja neovisnosti Kosova je dobilo potporu Moskve, što je jedan od temeljnih razloga zašto Beograd održava prijateljske odnose s Putinom i odbija se pridružiti zapadnim sankcijama. Iako je Vučić kritizirao invaziju na Ukrajinu, on je to radio na svoj specifičan, balkanski način. 

Zapadni dužnosnici su pojačali pritisak na Vučića

"Mi podržavamo teritorijalni integritet Ukrajine, kao što podržavamo teritorijalni integritet Srbije. Dakle... pitaju me: Je li Krim dio Ukrajine ili Rusije? Da, dio je Ukrajine. Donbas je dio Ukrajine ako nas pitate", poručio je Vučić prošlog mjeseca na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu. 

Osvrnuo se i na podršku neovisnosti Kosova od Washingtona i drugih zemalja, dodajući da će se njegova zemlja “držati toga i da će biti lojalniji teritorijalnom integritetu zemalja članica UN-a nego mnoge druge (zemlje) koje su promijenile stav o teritorijalnom integritetu Srbije”.

Zapadni dužnosnici pojačali su pritisak na Vučića da se odlučno odmakne od Moskve ako Srbija želi u EU. Strahuju da bi Rusija mogla izazvati probleme na Balkanu preko svojih srpskih posrednika kako bi skrenula dio međunarodne pozornosti s Ukrajine.

"Prijetnje koje primam su pažljivo formulirane"

Nedavno je privatna vojna kompanija Wagner objavila oglase na RT-ovoj stanici na srpskom jeziku u pokušaju da regrutira Srbe za borbu u Ukrajini. Za Srbe je protuzakonito sudjelovati u sukobima izvan zemlje, iako se njih desetak pridružilo separatistima koje podržava Rusija u istočnoj Ukrajini nakon što su tamo izbili sukobi 2014. godine. 

Pod vodstvom oligarha Jevgenija Prigožina povezanog s Putinom, Wagner je preuzeo istaknutu i aktivnu ulogu u Ukrajini, a njegovi plaćenici se također bore u nekoliko afričkih zemalja. Prošlog mjeseca, savjetnik američkog State Departmenta Derek Chollet razgovarao je s Vučićem kako bi izrazio zabrinutost zbog Wagnerovih aktivnosti u Srbiji.

Nikitin, ruski aktivist koji je osnovao skupinu pod nazivom Ruska demokratska zajednica, udružio se sa srpskim odvjetnikom kako bi pokrenuo tužbu tražeći istragu protiv skupine plaćenika. To je dovelo do povećanih prijetnji liberalnijim Rusima od desničarskih srpskih organizacija koje su blisko povezane s Wagnerom i Moskvom.

"Prijetnje koje primam izravno i u moj sandučić su prilično pažljivo formulirane - prilično su očite. One se kreću od "bježi iz Srbije" do vrlo nepristojnih uvreda koje se tiču moje obitelji. I prikrivene prijetnje da ću uskoro sresti ljude koji su mrtvi", istaknuo je Nikitin. 

"Rat za mene nije odgovor"

Tvrdi da njegovi liberalnije orijentirani sunarodnjaci u Srbiji žele pokazati da ne podržavaju Putinov rat ili njegovo slamanje oporbenih skupina kod kuće. "Želimo biti vrlo otvoreni o tome tko smo i zašto imamo stavove koje imamo", zaključio je ruski aktivist. 

Artem, 33-godišnji web programer iz Sankt-Peterburga, govori da je sa suprugom i dva kućna ljubimca pobjegao u Srbiju nedugo nakon što je počeo rat 24. veljače. Pristao je razgovarati s AP-om pod uvjetom da mu se ne navodi prezime zbog "sigurnosnih razloga".

Govoreći u beogradskom baru koji je neslužbeno središte liberalnijih Rusa, Wi-Fi lozinka bara je "Nowar2402", objašnjava kako je pomagao ukrajinskim izbjeglicama u Srbiji putem online kampanja pomoći, pružajući informacije o tome kako započeti novi život. Navodi kako je odlazak iz Rusije "bila neka vrsta prosvjeda jer se nije slagao s ratom". "Rat za mene nije odgovor na bilo kakav sukob ili bilo što", zaključio je.