DIO AUSTRALIJE posljednjih je nekoliko tjedana ponovno pod režimom strogih mjera lockdowna zbog naglog porasta broja oboljelih od covida-19 u saveznoj državi Victoriji.

Budući da je ondje trenutno još uvijek zima (traje od lipnja do kolovoza), nameće se pitanje je li ono što se ondje događa najava onoga što nas čeka na sjevernoj hemisferi kroz nekoliko mjeseci.

Od efikasnog suzbijanja prvog vala do naglog širenja u drugom valu

Samo 6. kolovoza u Australiji je zabilježeno 418 novooboljelih. Dan ranije čak 714.

Više od pola od ukupnog broja potvrđeno oboljelih od covida-19 u Australiji, koji je u petak premašio 20.000, odnijevši 266 života, bilježi se samo u posljednjem mjesecu u Victoriji.

Zbog opasnosti da bi se epidemija mogla preliti u druge savezne države, koje za sada stoje puno bolje, vlasti su se 8. srpnja odlučile na uvođenje šestotjednih strogih mjera u Melbourneu i susjednom Mitchell Shireu. Zatvaranje na šest tjedana preporučili su australski stručnjaci zato što je to razdoblje koje pokriva tri životna ciklusa virusa SARS-CoV-2, koji traje oko 14 dana. To razdoblje trebalo bi omogućiti da se pokrije vremensko zaostajanje između trenutka izlaganja virusu i dobivanja pozitivnog nalaza testa.

Izvanredno stanje, stroge mjere, čak i policijski sat

Nakon što blaže mjere zatvaranja nisu uspjele obuzdati drugi val, u Victoriji je 2. kolovoza proglašeno izvanredno stanje, mjere su postrožene, a u Melbourneu je čak uveden policijski sat koji je na snazi od 20 sati navečer do 5 ujutro. Stroge mjere između ostalog podrazumijevaju da oko milijun stanovnika Melbournea mora ostajati kod kuće.

Petmilijunski glavni grad Victorije, najmanje, ali najgušće naseljene države na istoku Australije, krenuo je u zatvaranje trgovina, tvornica i drugih neesencijalnih poslova.

Zaključavanje Faze četiri podrazumijeva da stanovnici imaju mogućnost kupovine i vježbanja samo u krugu od 5 kilometara od svog doma. Vježbanje izvan kuće dopušteno je samo jedan sat dnevno, a samo jedna osoba po domaćinstvu jednom dnevno može ići u kupovinu namirnica.

Od srijede je također pokrenuto obrazovanje na daljinu, što znači da se oko milijun učenika i nastavnika isključuje iz gradskog javnog prijevoza.

Država će osobama kojima je preporučena izolacija, a kojima je isteklo 14-dnevno bolovanje, isplatiti 1500 australskih dolara. 

Australske vlasti nadaju se da će uvođenje ovakvih strogih mjera obuzdati novi val širenja covida-19.

Još donedavno Australija je bila značajno uspješnija u upravljanju pandemijom od većine zemalja svijeta.

Težak ekonomski udarac

Nove mjere uzrokovat će nove ekonomske probleme za Victoriju, ali i za cijelu Australiju. Naime, lockdown u Melbourneu ne pogađa samo lokalno gospodarstvo nego negativno utječe na oko četvrtinu australske gospodarske aktivnosti.

Premijer Scott Morrison rekao je u četvrtak da bi zatvaranje, koje se proteže u cijeloj Victoriji, ali je manje restriktivno izvan Melbournea, u rujnu nacionalno gospodarstvo moglo koštati oko 6,5 milijardi američkih dolara.

Vlada također prognozira da će zatvaranje povećati nezaposlenost u Australiji s nešto više od 11 posto na gotovo 14 posto.

Savjetnici francuske vlade: Drugi val iznimno vjerojatan i mnogo gori

Suočeni sa širenjem covida-19 na južnoj hemisferi stručnjaci i vlasti na sjevernoj pokušavaju se pripremiti za novi veliki val koji se očekuje od listopada do proljeća.

Vodeći savjetnici francuskih vlasti za covid-19, članovi Znanstvenog odbora koji je osnovan za davanje preporuka francuskoj vladi u vezi s koronakrizom, smatraju da je na sjevernoj hemisferi u narednim mjesecima drugi val pandemije "izuzetno vjerojatan" te da bi mogao biti "puno veći od prvog".

"Intenziviranje cirkulacije SARS-CoV-2 (Covid-19) na sjevernoj hemisferi prije ili kasnije (u roku od nekoliko mjeseci, posebno s približavanjem zime) izuzetno je vjerojatno", piše u tekstu koji je sastavio Odbor.

"Prema 13 članova Odbora, povrat bolesti na francuskom teritoriju, kratkoročno ili srednjoročno, vjerojatan je", prenosi BFMTV.

Neke bolesti se same povuku

Neki francuski stručnjaci smatraju da drugi i treći val, koje Odbor predviđa kao vrlo vjerojatne, možda i nisu nužno neizbježni.

"Ako pogledamo povijest velikih pandemija respiratornih virusa, vidimo da je njih osam od deset tijekom ljeta u europskim zemljama spontano ušlo u regresiju. S druge strane, pet od deset se ponavljalo u jesen", rekao je krajem lipnja za novine Le Parisien stručnjak za zarazne bolesti Jean-François Delfraissy, čelni čovjek francuske znanstvene komisije National Consultative Ethics Committee (CCNE).

Razvoj situacije govori u prilog najava Odbora

Novi podaci koji stižu sa svih strana svijeta govore da su savjetnici francuskih vlasti iz 13-članog Odbora u pravu.

Zaključci tog tijela temelje se na tri važna čimbenika:

Prvi problem je to što imunitet na covid-19 u Europi ima vrlo mali udio ljudi. U Francuskoj, koja je bila jedna od najpogođenijih europskih zemalja, on se u lipnju kretao oko 5%. To je daleko ispod udjela potrebnog za kolektivni imunitet, koji se kreće između 50% i 83%. Prema hrvatskom serološkom istraživanju, udio prokuženih u Hrvatskoj još je mnogo manji i kreće se oko 2%.

Kao drugo, Odbor ukazuje na činjenicu da se virus i dalje širi na planetarnoj razini, osobito na južnoj hemisferi u kojoj trenutno vlada hladnije razdoblje godine.

Treći problem koji navodi Odbor jest da iskustva s pandemijama gripe pokazuju da se one odvijaju u dva ili čak tri vala prije nego što uhvate sezonski ritam.

Britansko upozorenje: Drugi val mogao bi odnijeti još više života

Ni britanski znanstvenici nisu optimistični.

Prema izvješću koje je za britanske vlasti pripremila Akademija medicinskih znanosti, u Velikoj Britaniji bi u drugom valu od covida-19 moglo umrijeti između 24.500 i 251.000 ljudi samo u bolnicama. Taj val vrhunac će najvjerojatnije dosegnuti u siječnju i veljači. Do sada je u Velikoj Britaniji od covida-19 potvrđeno umrlo 46.413 ljudi.

Znanstvenici ističu da njihove procjene ne uzimaju u obzir moguće efekte zatvaranja, lijekova ili cjepiva.

Pritom napominju da se rizik može smanjiti ako se odmah poduzmu potrebne mjere.

SARS-CoV-2 nije izrazito sezonalan, no ipak se brže širi zimi

Kako smo još u ožujku pisali na Indexu, za očekivati je da klimatski uvjeti neće imati osobito jak ograničavajući utjecaj na virus SARS-CoV-2, koji je vrlo zarazan i istovremeno nov u populaciji. Sezonalnost postaje izraženo svojstvo virusa kada populacija s vremenom stekne određeni imunitet na njega, bilo prirodan prebolijevanjem ili umjetan cijepljenjem.

S druge strane, primjeri snažnog širenja covida-19 u Australiji, Africi, Indiji, Brazilu i u drugim krajevima na južnoj hemisferi potvrđuju da je covid-19 još zarazniji zimi, kada ljudi više vremena provode u zatvorenom, kada se odrasli vrate na posao, a djeca u škole, gdje dugotrajan bliski kontakt postaje praktički neizbježan. Dodatni problem je to što se covid-19 tada širi u kombinaciji s drugim sličnim bolestima, gripom i prehladama, tako da brže dolazi do preopterećenja zdravstvenih sustava. Na to je u više navrata upozorila i naša infektologinja Alemka Markotić.

Preuranjene najave za Hrvatsku

Širenje pandemije u svijetu i prognoze stručnjaka za jesen i zimu na sjevernoj hemisferi dovode u pitanje najave nekih naših zdravstvenih dužnosnika i političara da više neće biti zatvaranja kakvo smo imali u prvom valu.

Kao osobito problematična mogla bi se pokazati najava novog ministra obrazovanja Radovana Fuchsa da će mu prva i primarna zadaća biti "da pod svim mogućim uvjetima, sigurnosnim i epidemiološkim", vrati djecu u škole.

Naime, jedna nova studija, predstavljena u uglednom američkom medicinskom časopisu JAMA, pokazala je da je zatvaranje škola u SAD-u najvjerojatnije smanjilo broj oboljelih od covida-19 za više od milijun, a broj smrti za oko 40.000.

Ovi rezultati u skladu su s više istraživanja koja su pokazala da djeca mogu biti važni prijenosnici covida-19 unatoč tome (ili možda baš zbog toga) što imaju blaže simptome. Štoviše, jedno novo istraživanje objavljeno u JAMA Pediatricsu utvrdilo je da mala djeca, mlađa od pet godina, mogu biti veći prijenosnici covida-19 od starijih. Naime, prema nalazu studije postotak genetskog materijala koronavirusa u nosu djece starosti do pet godina veći je za 10 do 100 puta od onoga u starije djece i odraslih.

Velik problem mogao bi biti povratak djece u škole

U Hrvatskoj bi povratak djece u škole mogao biti osobito velik problem iz više razloga. Prije svega, naši razredi su prilično veliki i naše brojne škole rade u dvije smjene, a djeca nam u velikom postotku žive u višegeneracijskim obiteljima i kasno se odvajaju.

Tu treba imati na umu da bi tzv. hibridno pohađanje škole, s izmjenjivanjem tipa "jedan tjedan jedan dio učenika, drugi tjedan drugi" bilo loše rješenje. Naime, za vrijeme dok neće biti u školama djeca će biti izložena većem broju društvenih kontakata u drugim skupinama - na nekim čuvanjima u dnevnim boravcima ili u druženju s vršnjacima. Takvo rješenje Hrvatska bi svakako trebala izbjeći.

Konačno, istraživanja pokazuju da se covid-19 više prenosi u krugu obitelji u kojem je izloženost virusu dugotrajna nego u kraćim kontaktima izvan doma.

Naši stručnjaci iz HZJZ-a: Ono što se zbiva u Australiji ne mora biti u Europi

Naši epidemiolozi smatraju da situacija u Australiji može, ali ne mora nužno biti najava onoga što nas čeka na jesen i zimu.

"Situacija po različitim regijama i zemljama može biti bitno različita tako da situacija na južnoj polutci može, ali i ne mora biti pokazatelj onoga što će se događati u Europi i Hrvatskoj", tumači dr. sc. Sanja Kurečić Filipović iz Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

"Sezona gripe, primjerice, može biti značajno drugačija između različitih regija i različitih zemalja", dodaje.

Na naše pitanje je li uopće moguće davati najave da više neće biti strožeg zatvaranja Kurečić Filipović odgovara:

"Epidemiološki gledano, najrazumnije je donositi odluke sukladno trenutnim epidemiološkim pokazateljima. Međutim, odluke o zatvaranju tipa lockdowna sigurno neće biti donošene jednostrano od strane epidemiološke struke, već će u odluci sudjelovati i drugi sektori."

Što učiniti da bi se problem smanjio na jesen i zimu?

Kada je riječ o otvaranju škola, Kurečić Filipović ističe da postoji mogućnost provođenja nastave na nekoliko načina što, u slučaju potrebe, uključuje i nastavu na daljinu.

"Postoji i mogućnost različitih odluka regionalno", dodaje.

Jedno od ključnih pitanja koja se trenutno nameću jest što možemo učiniti sada kako bi se problem smanjio na jesen i zimu. 

"Za sada smatramo da ključnu ulogu ima pridržavanje preventivnih mjera, kao što su fizički razmak, pojačana higijena ruku i prostora, nošenje maske kako je propisano, a u svemu tome posebno mjesto zauzima podizanje svijesti svakog pojedinca o osobnoj odgovornosti", poručuje Kurečić Filipović.

U svakom slučaju, čekaju nas teške jesen i zima.