DONJI dom austrijskog parlamenta izglasao je zakon kojim se zabranjuje uporaba herbicida glifosat, čime Austrija postaje prva zemlja EU-a koja je zabranila glifosat za koji se strahuje da je kancerogen.

Druge zemlje EU-a imaju djelomičnu zabranu glifosata, koji je razvio Monsanto, tvrtka u vlasništvu njemačkog Bayera. 

Francuska je, primjerice, odustala od zabrane i naglasila korisnost glifosata u poljoprivredi.

Austrija je prigrlila organsku poljoprivredu više od bilo koje članice EU-a.

"Sve je više znanstvenih dokaza o otrovnom, kancerogenom učinku spoja. Naša je odgovornost zabraniti taj otrov u našem okolišu", rekla je čelnica austrijskih socijaldemokrata Pamela Rendi-Wagner.

Krajnje desna Slobodarska stranka Austrije i liberalna stranka Neos također su podržale usvajanje zakona. 

Gornji dom parlamenta vjerojatno se neće usprotiviti zakonu te će on stupiti na snagu nakon što ga potpiše predsjednik Alexander Van der Bellen, bivši vođa Zelenih koji nemaju svoje predstavnike u parlamentu.

Bayer kupio Monsanto

Do zabrinutosti oko glifosata došlo je kada je agencija Svjetske zdravstvene organizacije zaključila 2015. da glifosat možda uzrokuje rak.

Bayer koji je otkupio Monsanto prošle godine, kaže da su studije i regulatori zaključili da je glifosat siguran za ljude.

Tvrtka je tužena zbog sumnje da glifosat uzrokuje ne-Hodgkinov limfom.

Austrija ima najveći udio organskih poljoprivrednih posjeda u Europskoj uniji, otprilike 23 posto, dok je prosjek EU-a, prema podacima Eurostata iz 2017., sedam posto.

Međutim, ministar održivog razvoja Austrije, odgovoran za poljoprivredu i okoliš, vjeruje da je zabrana u koliziji sa zakonom EU-a zato što je glifosat dozvoljen do prosinca 2022. u Europskoj uniji.

Konzervativna Austrijska pučka stranka (OVP) koju tradicionalno podupiru mnogi poljoprivrednici i godinama je upravljala nadležnim ministarstvom, upotrijebila je isti argument te se usprotivila zakonu.

"To je čisti populizam", rekao je zastupnik OVP-a Klaus Lindinger.

Austrijom trenutno upravlja privremena vlada državnih službenika, a izbori će se održati vjerojatno u rujnu.

Stranke formiraju privremena savezništva kako bi usvojile zakone koji odgovaraju njihovim biračima.