MLADI austrijski kancelar Sebastian Kurz potvrdio je danas svoju reputaciju konzervativca koji se ne ustručava postaviti čvrsto prema islamskom ekstremizmu i nedostatku integracije muslimanske zajednice u Austriji, makar time riskirao optužbe za islamofobiju i diskriminaciju manjina.

>> Austrija zatvara sedam džamija, protjerat će 60 imama i njihove obitelji

Takve optužbe dobivaju još veću težinu u kontekstu činjenice da je Kurz svoju koalicijsku vladu formirao s krajnje desnom, izraženo antiimigrantskom i antiislamskom Strankom slobode (FPÖ) čiji je lider Hanz-Christian Strache postao Kurzov zamjenik. Strache je komentirao da je ovo suzbijanje "sumnjivih financijskih tokova samo početak borbe protiv političkog islama".

Kurz je najavio zatvaranje sedam džamija i protjerivanje do 60 imama koji propovijedaju fundamentalističku verziju islama ili su financirani izvana. "Austrija je zemlja raznolikosti, gdje je religiozna sloboda visoko cijenjena, ali također je jasno da smo mi ustavna država u kojoj su statutarna pravila potrebna kako bi organizirali našu koegzistenciju. U našoj zemlji nema mjesta za paralelna društva, za politički islam i radikalne trendove", rekao je Kurz. Jedna od džamija koje će biti zatvorene pripada turskoj zajednici zato što je vodi i financira Tursko-islamsko kulturno udruženje (ATIB), koje je povezano s ekstremno nacionalističkom organizacijom Sivi vukovi.

Spada li islamski fundamentalizam i ekstremizam u slobodu vjeroispovijesti?

ATIB također financira 60 imama unatoč austrijskom zakonu koji zabranjuje vanjsko financiranje vjerskih zajednica. ATIB je tu zabranu zaobišao, rekao je ministar kulture Gernot Bluemel čiji resor uključuje i vjerska pitanja. Uz članove njihovih obitelji, broj protjeranih mogao bi ukupno iznositi 150 ljudi.

Ostalih šest džamija koje će biti zatvorene pripadaju Arapskoj religijskoj zajednici i salafističkoj struji islama, koja inzistira na striktnoj, doslovnoj i isključivoj interpretaciji islama koja je često u proturječju s vrijednostima modernog i otvorenog društva kao što je austrijsko.

Naravno, reakciju Istanbula nije trebalo dugo čekati i bila je očekivano žestoka. "Odluka Austrije da zatvori sedam džamija i izbaci imame odraz je islamofobnog, rasističkog i diskriminatornog vala u ovoj zemlji. To je pokušaj da se napadne određene muslimanske zajednice radi stjecanja jeftinih političkih bodova", komentirao je glasnogovornik turskog predsjednika Tayyipa Erdogana, Ibrahim Kalin.

"Ideološki nabijene prakse austrijske vlade krše univerzalne pravne principe, politike društvene integracije, prava manjina i etiku koegzistencije. Pokušaji da se normaliziraju islamofobija i rasizam moraju biti odbijeni u svim okolnostima", dodao je Kalin u drugom tvitu, koristeći se retorikom koja podsjeća na ljevičarske političare i aktiviste za ljudska prava koji vrlo često osuđuju vlasti u zapadnim zemljama zbog navodne islamofobije. Prilično je ironično što ovog puta takve optužbe dolaze od jedne autoritarne, konzervativne i islamističke vlade koja sustavno krši ljudska prava svojih građana.

Turski zamjenik premijera: Ovo je kršenje Europske konvencije za ljudska prava, islamofobija i diskriminacija raste

Slične optužbe Erdogan i drugi turski dužnosnici već su uputili zemljama EU-a kada su odbile dopustiti njegove predizborne mitinge u zemljama sa značajnom turskom dijasporom, na prvom mjestu Njemačkoj, Nizozemskoj i Austriji. Erdogan je tada čak usporedio njemačku politiku s nacističkom - iako je sam prije nekoliko godina, u kampanji za referendum o ustavnim promjenama, podigao prašinu nevjerojatnom izjavom da želi uvesti predsjednički sustav kakav je imala Hitlerova Njemačka.

Velika većina austrijske muslimanske populacije, koja ima 700 tisuća ljudi, odnosno 8 % ukupne austrijske populacije, turskog je porijekla.

Na austrijsku odluku prilično je oštro reagirao i zamjenik premijera Turske Bekir Bozdag, nazvavši ovo "konkretnim primjerom odbijanja europskih vrijednosti", odnosno "kršenjem Europske konvencije za ljudska prava". Iako je Austrija "uvijek pružala mogućnosti muslimanima koji tu žive, rastući ekstremizam, diskriminacija, ksenofobija i islamofobija u srcu Europe u velikoj se mjeri osjete i u toj zemlji", dodao je, kako prenosi turska televizija na engleskom jeziku TRT World.

S druge strane, austrijski potez je zaista naišao na odobravanje nekih desničara u Europi i Americi. "Konačno, nacija koja shvaća. Austrija će zatvoriti džamije i izbaciti imame. Kancelar Kurz: 'Paralelna društva i radikalizirajuće tendencije političkog islama nemaju mjesta u našoj zemlji.' Niti bi trebala imati mjesta u Americi", napisao je na Twitteru ultrakonzervativni američki radijski voditelj Bryan Fischer.

>> Danska ministrica pozvala muslimane da za vrijeme ramazana uzmu odmor: "Opasni ste za cijelo društvo"

Ovo je samo posljednja u nizu mjera kojima Austrija, ali i druge europske zemlje, pokušava suzbiti islamski ekstremizam, zbog čega ih onda s druge strane prozivaju za populizam, islamofobiju i diskriminaciju. Austrija je u travnju zabranila nošenje hidžaba, odnosno muslimanske marame, za djevojčice u vrtiću i osnovnoj školi, dok je Danska nedavno potpuno zabranila nošenje burke, muslimanske islamske oprave koja pokriva lice. Također, danska ministrica za integraciju i imigraciju Inger Stojberg u kolumni za list BT pozvala je muslimane da "uzmu odmor od posla za vrijeme ramazana kako bi se izbjegle štetne posljedice za ostatak danskog stanovništva", što je također podiglo popriličnu prašinu. Što god mislili o ovom novom trendu, u svakom slučaju možemo očekivati još sličnih mjera.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.