U BIH je trenutno glavna tema rasprava o reformi izbornog zakona. Radi se o uređenju te države na federalnim ili unitarističkim načelima. O tome je pisao i austrijski Standard.

"Željana Zovko očito se ne može odlučiti koju bi državu predstavljala. Ranije je bila veleposlanica Bosne i Hercegovine, a sada predstavlja Hrvatsku u Europskom parlamentu. Mentalno je ona, međutim, još uvijek u svojoj domovini: Mostaru. U Europskom parlamentu ona lobira za rasističko-šovinističke pozicije hercegovačkog HDZ-a. Ljudi poput Željane Zovko godinama uvjeravaju ostatak Europe kako su Hrvati u BiH diskriminirani. Ali radi se o tome da HDZ bude jedini predstavnik Hrvata u BiH", piše austrijski list Standard u članku pod nazivom Hrvati u EU agitiraju za nacionalističke ciljeve u BiH.

List navodi kako je Zovko pred završetak najnovijeg izvještaja Europskog parlamenta o BiH podnijela brojne zahtjeve za njegovim promjenama, tražeći da se ne osudi samo revizionizam već i "unitarizam" – jačanje centralne države BiH. Razlog za to je, po pisanju Standarda, što "mnogi takvi nacionalisti i danas, a to su htjeli i tijekom rata, hoće svoj vlastiti hrvatski teritorij unutar BiH zvan Herceg-Bosna. Oni zastupaju ideologiju po kojoj se ljudima upravlja odvojeno, prema rasističkim kriterijima. Za njih ne postoje građani, već samo pripadnici etničkih grupa", navodi Standard.

Intervencije EU zastupnice Željane Zovko

I dok se u prvobitnoj verziji izvještaja EP-a upozorava na opasnost od "etno-nacionalističke" retorike, Zovko, koja je zamjenica predsjednika Odbora za vanjskopolitička pitanja u EP-u, je zamijenila riječi tako da upozorava na opasnost od "unitarističke" retorike. U izvještaj unosi i da mora doći do promjene Izbornog zakona u BiH, piše DW.

Standard konstatira kako "lobiranje Željane Zovko, izgleda, daje rezultate" i potkrjepljuje to konstatacijom da dvije stranke u BiH: HDZ i SDA, uz podršku delegacije EU i Veleposlanstva SAD-a, pregovaraju o reformi Izbornog zakona. Riječ je o provedbi odluke Ustavnog suda BiH iz 2016. o podjeli mjesta u Domu naroda FBiH kojom se, po pisanju Standarda, jačaju rasističko-nacionalistički zahtjevi.

List ukazuje kako se u BiH ne provode ni odluke Europskog suda za ljudska prava koje su donesene ranije i "koje idu u suprotnom smjeru" – u smjeru građanske BiH, u kojoj bi se svi građani tretirali ravnopravno i u kojoj bi i Židovi i Romi mogli biti birani kao članovi Predsjedništva (presuda Sejdić-Finci), na što "nemaju pravo ni oni građani koji se ne žele svrstavati u etničke grupe".

"To je razlog za žestoke rasprave o BiH i na međunarodnom planu", konstatira Standard i navodi kako Delegacija EU u BiH i Veleposlanstvo SAD-a kažu da se "Izborni zakon mora poboljšati kako ne bi nudio plodno tlo za razne igre i trikove". Istovremeno list upućuje na jedan drugi interni dokument EU u kojem stoji da bi "promjena Izbornog zakona otežala implementaciju presude Sejdić-Finci".

"Nacionalisti odbacuju ustavne promjene u smjeru jačanja prava građana. Za promjenu Ustava, kako kažu, potrebne su višegodišnje konzultacije i inkluzivan pregovarački format. Ali ni za promjenu Izbornog zakona ne postoji većina", piše Standard i citira šefa SDA Bakira Izetbegovića koji kaže kako od toga najvjerojatnije neće biti ništa jer su stavovi SDA i HDZ previše udaljeni.

Izetbegović navodno od početka nije bio za to da se pregovori o promjeni Izbornog zakona vode "u reduciranom formatu" - između njega i šefa HDZ-a BiH Dragana Čovića - ali su na tome, kako ga citira austrijski list, "inzistirali predstavnici međunarodne zajednice - jer je njima dvojici uspjelo nakon toliko godina provesti izbore u Mostaru".

Otvoreno je, međutim, pitanje koliko veliki pritisak će Čovićev HDZ i njihovi prijatelji u Bruxellesu moći napraviti na EU i SAD, piše između ostalog Standard.

Može li novi visoki predstavnik napraviti promjene u BiH?

Na kraju članka novinarka Standarda Adelheid Wölfl piše i kako je otvoreno pitanje može li novi visoki predstavnik uopće dovesti do promjene politike u BiH. Ukazuje kako je EU godinama na njega gledala kao na konkurenta i da su Francuska, Njemačka i Italija stoga ranije željele ukinuti OHR.

"Zato je posebno interesantno što je upravo Njemačka kandidirala svog čovjeka za visokog predstavnika. Tim prije što u međunarodnoj zajednici ima i drugih mišljenja, jednako kao i onih koji se zalažu da visoki predstavnik, kao nekad, snažno intervenira i okonča prijetnje secesionizmom, napade na državu i potkopavanje pravosudnog sustava. Stoga svi gledaju s iščekivanjem što će poduzeti nova Bidenova administracija, ako uopće nešto poduzme", zaključuje Standard.