AZERBAJDŽAN je danas optužio armenske snage da su pucale na azerbajdžanske položaje iz južne armenske pokrajine Syunik, što je tvrdnja koju je Erevan odbacio kao neistinitu.

Azerbajdžansko ministarstvo obrane objavilo je u priopćenju da su armenske snage otvorile vatru iz lakog oružja jutros iz područja Goris. Nije dao više detalja. Armensko ministarstvo obrane priopćilo je da je izjava iz Azerbajdžana neistinita.

Prije par dana se složili oko teksta mirovnog sporazuma

Baku i Erevan priopćili su u četvrtak da su se složili oko teksta mirovnog sporazuma za okončanje gotovo četiri desetljeća sukoba između zemalja Južnog Kavkaza, iznenadnog pomaka u isprekidanom i često gorkom mirovnom procesu.

Vremenski okvir za potpisivanje sporazuma je neizvjestan jer je Azerbajdžan poručio da je preduvjet za to promjena ustava Armenije.

Armenija poriče takve tvrdnje, ali je premijer Nikol Pašinjan nekoliko puta u posljednjih mjeseci rekao da se temeljni dokument zemlje treba izmijeniti i pozvao na referendum kako bi se to učinilo. Datum još nije određen.

Granica je snažno militarizirana

Dvije postsovjetske države vodile su niz ratova od kasnih 1980-ih kada se Nagorno-Karabah, azerbajdžanska regija koja je u to vrijeme imala većinom etničko armensko stanovništvo, odvojila od Azerbajdžana uz potporu Armenije.

Izbijanje neprijateljstava u kasnim 1980-ima potaknulo je masovno protjerivanje stotina tisuća većinom muslimanskih Azera iz Armenije te Armenaca, većinom kršćana, iz Azerbajdžana. Mirovni pregovori počeli su nakon što je Azerbajdžan silom vratio Nagorno-Karabah u rujnu 2023., što je natjeralo gotovo svih 100.000 Armenaca s tog područja da pobjegnu u Armeniju.

Obje strane naglasile su da žele potpisati sporazum o okončanju dugotrajnog sukoba, ali napredak je bio spor, a odnosi napeti. Njihova zajednička granica duga 1000 kilometara zatvorena je i snažno militarizirana.