Azerbajdžan objavio rat u Nagorno-Karabahu, ima mrtvih: "Bit će golemih nemira"
MINISTARSTVO obrane Azerbajdžana objavilo je kako je pokrenulo akciju u regiji Nagorno-Karabah, koja je pod kontrolom Armenije. Riječ je o regiji koja je predmet spora i sukoba već cijeli niz godina.
Prijavljeno je da je jedanaest azerbajdžanskih policajaca i civila ubijeno u eksploziji mine i još jednom incidentu. U glavnom gradu Karabaha zabilježene su sirene zračne opasnosti.
Dva susjeda, Azerbajdžan i Armenija, dvaput su zaratili zbog Nagorno-Karabaha, prvi put ranih 1990-ih nakon raspada Sovjetskog Saveza i ponovno 2020. godine. Od prosinca Azerbajdžan de facto blokira jedini put u enklavu iz Armenije, poznat kao Lachinski koridor.
Šef američke diplomacije Antony Blinken pozvao je u utorak Baku da "odmah prekine" svoju ofenzivu u spornoj regiji Nagorno Karabah, a isti poziv uputio je i francuski predsjednik Emmanuel Macron.
"Ove akcije pogoršavaju ionako tešku humanitarnu situaciju u Nagorno Karabahu i potkopavaju izglede za mir", rekao je Blinken u izjavi, ističući da je "uporaba sile neprihvatljiva" i pozivajući na "prekid neprijateljstava".
>> Opširnije
Separatisti u otcijepljenoj regiji rekli su da je više od 7.000 ljudi iz 16 sela u planinskom području evakuirano nakon što je Azerbajdžan pokrenuo vojnu operaciju.
“Preko 7.000 ljudi evakuirano je iz 16 civilnih zajednica regija Askeran, Martakert, Martuni, Shushi u Artsakhu/Nagorno-Karabahu”, rekao je Gegham Stepanyan, pravobranitelj Karabaha, u izjavi na društvenim mrežama.
U razgovoru s armenskim premijerom Nikolom Pašinjanom francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je na "trenutni nastavak dijaloga kako bi se pronašao pravedan i trajan mir između Armenije i Azerbajdžana". Macron je pozvao na "momentalni prekid ofenzive".
Ranije je Macron pozvao Azerbajdžan da odmah prekine svoju vojnu operaciju protiv separatističke regije Nagorno-Karabah.
Armensko vijeće sigurnosti upozorilo je na nemire velikih razmjera u zemlji nakon što su prosvjednici izašli na ulice zbog vladinog postupanja s eskalirajućim napetostima u separatističkoj regiji Nagorno-Karabah.
"Trenutno postoji stvarna opasnost od masovnih previranja u Republici Armeniji. Vijeće za nacionalnu sigurnost će poduzeti učinkovite mjere za održavanje ustavnog poretka u zemlji", stoji u priopćenju, prenosi Al Jazeera.
Zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti Dmitrij Medvedev je danas na svom Telegram kanalu imao misterioznu objavu. Nije poznato je li objava povezana s pogoršanjem situacije u Nagorno-Karabahu.
>> Opširnije
Prosvjednici u glavnom gradu Armenije Erevanu pozvali su premijera Nikola Pašinjana da podnese ostavku nakon što je osudio pozive na "državni udar" dok je Azerbajdžan pokretao vojnu operaciju u Karabahu naseljenom Armencima.
Stotine ljudi okupile su se na Trgu Republike u Erevanu, ispred Pašinjanovih ureda, kako bi osudili njegovo postupanje s krizom u Karabahu, prema novinaru AFP-a na licu mjesta, a prosvjednici su uzvikivali "Nikol izdajica!" i "Nikol ostavka!"
Armenska oporba optužila je Pašinjana da je slab na Karabah, odcijepljenu regiju naseljenu uglavnom etničkim Armencima oko koje su Erevan i Baku desetljećima u sporu.
Azerbajdžan je objavio da su njegove oružane snage pokrenule "lokalne protuterorističke aktivnosti" u regiji Nagorno-Karabah kako bi vratile ustavni poredak razoružavanjem i prisiljavanjem na povlačenje tamošnjih armenskih vojnih formacija. Koja je pozadina sukoba?
>> Opširnije
"Azerbajdžan je pokrenuo lokalne, ali ograničene protuterorističke mjere usmjerene na napade na vojne ciljeve", rekao je za Al Jazeeru savjetnik za vanjsku politiku predsjednika Ilhama Alijeva.
Odgovarajući na izvješća o najmanje 23 osobe koje su ranjene, uključujući osmero djece, Hajiyev je rekao: "Azerbajdžanska strana ni na koji način ne gađa civile. Imamo visokoprecizno oružje i unaprijed određene vojne ciljeve."
No, kaže kako je kolateralna šteta neizbježna jer se civili koriste kao živi štit u spornoj regiji. "Pozivamo sve civile da se udalje od vojnih ciljeva", kazao je.
Rusija vidi priliku za mirovno rješenje između Bakua i Erevana u provedbi postojećih trilateralnih sporazuma, rekao je medijima glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov.
"Postoji takva prilika (za mirovno rješenje). Kako mi to vidimo, to su sporazumi na koje se oslanjamo. Nastavljamo naše kontakte i s Bakuom i s Erevanom", rekao je Peskov, prenosi ruska državna prorežimska novinska agencija TASS.
Također je komentirao mišljenje posebnog izaslanika Armenije Edmonda Marukyana da je "red na Sjedinjenim Državama da odluče koje mjere mogu koristiti za postizanje mira. "Ovdje ne bi trebalo biti čekanja, trebali bi postojati konkretni napori, utemeljeni na stvarnoj i opipljivoj pravnoj osnovi, koja omogućuje postizanje mirovnog rješenja", naglasio je Peskov.
U borbama u Nagorno-Karabahu poginulo je 25 ljudi, objavile su vlasti etničkih Armenaca te regije, gdje je Azerbajdžan pokrenuo ofenzivu, a dok Francuska poziva na hitnu sjednicu Vijeća sigurnosti, Turska kaže da je Baku bio primoran na akciju. Dosad je "25 žrtava terorističkog napada, uključujući 2 civila", rekao je na X-u Gegham Stepanijan iz ureda za ljudska prava te separatističke regije.
>> Opširnije
Rusko veleposlanstvo u Armeniji blokirali su demonstranti, njegovo osoblje ne može napustiti zgradu, rekao je izvor u veleposlanstvu dopisniku ruske državne prorežimske novinske agencije Tass.
"Zgrada veleposlanstva je blokirana. Mnogo je skupova ispred zgrade na glavnom ulazu. Blokiran je i stražnji ulaz, ali nije jasno koliko je ljudi s te strane. Podaci o odvođenju djece i žena iz veleposlanstva nisu točni, rekao je izvor.
Stanovnici glavnog grada Armenije izašli su na ulice kako bi prosvjedovali ispred zgrade armenske vlade, okrivljujući vodstvo zemlje i premijera Nikola Pašinjana za situaciju.
Rusija je pozvala na prekid sukoba u Nagorno-Karabahu, a glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov rekao je da je Moskva kontaktirala obje strane, pozivajući na obnovu pregovora.
Ruski kontingent raspoređen u Nagorno-Karabahu nakon prekida vatre 2020. od tada nije uspio spriječiti nijednu azerbajdžansku vojnu akciju niti je uspio spriječiti Azerbajdžan da uspostavi blokadu koridora Lachin, ceste koja povezuje Armeniju i Nagorno-Karabah. Također nije u stanju zaustaviti trenutnu ofenzivu.
Marie Dumoulin, direktorica programa za širu Europu pri Europskom vijeću za vanjske odnose, rekla je da nakon posredovanja u primirju 2020. Rusija nije bila voljna zauzeti stranu u sukobu, čime je Azerbajdžan zapravo dopuštao da upravlja situacijom.
"Je li Rusija sada u stanju posredovati u ponovnom prekidu vatre, ostaje vidjeti. To bi vjerojatno imalo visoku političku cijenu za armensku vladu", rekao je Dumoulin za Al Jazeeru.
Tursko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da je Azerbajdžan bio prisiljen poduzeti mjere na svom suverenom teritoriju u Nagorno-Karabahu nakon što njegova zabrinutost nije ublažena nakon sukoba s Armenijom u regiji 2020.
"Kao rezultat svoje opravdane i legitimne zabrinutosti oko situacije na terenu, koju je više puta izrazio, a koja se nije ublažila u gotovo tri godine, od kraja Drugog karabaškog rata, Azerbajdžan je bio prisiljen poduzeti mjere koje smatra potrebnima na svom suverenom teritoriju", navodi se u priopćenju ministarstva.
"Vjerujemo da je nastavak sveobuhvatnih razgovora između Azerbajdžana i Armenije, koji su se do danas pedantno vodili, na način usmjeren na rezultate, jedini način za postizanje mira, sigurnosti, prosperiteta i trajne stabilnosti u regiji", navelo je tursko ministarstvo.
Ministarstvo je također priopćilo da su ministri vanjskih poslova Turske i Azerbajdžana razgovarali o razvoju događaja u regiji na marginama Opće skupštine Ujedinjenih naroda u New Yorku.
"Porast napetosti između Azerbajdžana i Armenije nije ništa iznenađujuće", rekao je za Al Jazeeru Laurence Broers, direktor programa za Kavkaz u Conciliation Resourcesu.
"Bilo je članaka objavljenih u azerbajdžanskom tisku koji su pozivali na provedbu takve operacije kao lijeka za nepotpunu pobjedu postignutu 2020., najnoviju vojnu eskalaciju u spornoj regiji Nagorno-Karabah. Azerbajdžan vjerojatno namjerava postići situaciju u kojoj prisutnost ruskih vojnika, koji su trenutno raspoređeni kao mirovnjaci, neće biti neophodna.
Azerbajdžan vidi priliku koja se pruža jednom u generaciji da riješi ovaj sukob, koji pogađa zemlju već 30 godina, pod svojim uvjetima. Postoji osjećaj da se stanovništvu postavlja ultimatum", rekao je analitičar.
Ministarstvo obrane Azerbajdžana objavilo je snimku koja prikazuje plamen eksplozije kako se diže iznad planinskog područja za koje Azerbajdžan kaže da se na njemu nalaze položaji armenskih snaga na odcijepljenom teritoriju Nagorno-Karabaha u Azerbajdžanu.
Screenshot iz videa azerbajdžanskog ministarstva obrane pokazuje da se radilo o prilično velikoj eksploziji.
Azerbajdžanske snage probile su liniju kontakta s armenskim snagama u Nagorno-Karabahu na nekoliko mjesta i odlučne su ispuniti svoje strateške ciljeve, rekao je za Reuters Hikmet Hajijev, savjetnik za vanjsku politiku predsjednika Azerbajdžana Ilhama Alijeva.
Armenija je zanijekala da ima bilo kakve snage u tom području. Međutim, mnogi su se Armenci u prošlosti dobrovoljno prijavili u borbu za Nagorno-Karabah.
Hajijev je rekao da će Baku biti spreman razgovarati s karabaškim Armencima tek nakon što podignu bijelu zastavu i razoružaju se. Rekao je da Azerbajdžan nema vojnih ciljeva u susjednoj Armeniji.
“Namjera Azerbajdžana je zatvoriti poglavlje neprijateljstva i sukoba”, rekao je. "Što je previše, previše je. Ne možemo više tolerirati takve oružane snage na našem teritoriju, kao ni strukturu koja svakodnevno dovodi u pitanje sigurnost i suverenitet Azerbajdžana.”
Rusija je u kontaktu s Azerbajdžanom i Armenijom i pozvala je na pregovore kako bi se riješio sukob u Nagorno-Karabahu, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
Peskov je na brifingu rekao da je Rusija zabrinuta zbog najnovije eskalacije i smatra osiguranje sigurnosti civila najvažnijim pitanjem.
Ranije je glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova izjavila da je Moskva "duboko zabrinuta zbog oštre eskalacije sukoba u Nagorno-Karabahu".
Nakon mjeseci visokih tenzija Azerbajdžan je danas pokrenuo vojnu operaciju u Nagorno-Karabahu, koji je pod kontrolom etničke armenske vlasti. Radi se o regiji u kojoj živi oko 120.000 Armenaca, ali je međunarodno priznata kao azerbajdžanski teritorij.
>> Opširnije
Azerbajdžan će nastaviti ono što naziva svojim "protuterorističkim operacijama" u Nagorno-Karabahu "do kraja" osim ako se armenske vojne postrojbe predaju i predaju svoje oružje, citirala je državna novinska agencija izjavu predsjedničke administracije.
"Usprkos tome, da bi protuterorističke mjere prestale, ilegalne armenske vojne formacije moraju podići bijelu zastavu, svo oružje mora biti predano, a ilegalni režim mora biti raspušten", rečeno je. "U suprotnom, antiterorističke mjere će biti nastavljene do kraja", dodali su.
Kao odgovor na pozive na pregovore tvrdi se da su Armenci u regiji Karabah u nekoliko navrata bili pozivani na dijalog, ali su ga "opetovano odbijali".
Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je u telefonskom razgovoru armenskom premijeru Nikolu Pašinjanu da će pozvati na hitan sastanak Vijeća sigurnosti UN-a zbog situacije u Nagorno-Karabahu, priopćila je armenska vlada.
“Raspravljalo se o situaciji u Nagorno-Karabahu nakon napada Azerbajdžana. Obje strane istaknule su neprihvatljivost uporabe sile i potrebu korištenja međunarodnih mehanizama za deeskalaciju”, stoji u priopćenju.
Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock izjavila je da je Azerbajdžan prekršio svoje obećanje da neće pribjegavati vojnoj akciji na Nagorno-Karabah i zahtijevala da prekine svoje vojne operacije.
“Obećanje Bakua da će se suzdržati od vojne akcije je prekršeno. Azerbajdžan mora odmah prestati s granatiranjem i vratiti se za pregovarački stol”, rekla je Baerbock na marginama Opće skupštine Ujedinjenih naroda u New Yorku.
Separatističko vodstvo azerbajdžanske regije Nagorno-Karabah, naseljene etničkim Armencima, predložilo je prekid vatre i pregovore s Bakuom, priopćeno je iz njihovog ureda za medije.
Zasebno, u ažuriranju na X-u, ranije poznatom kao Twitter, rečeno je da se intenzitet vatre duž linije kontakta s azerbajdžanskim snagama "značajno smanjio".
Vlasti etničkih Armenaca izvijestile su o velikoj eskalaciji sukoba u regiji Nagorno-Karabah nakon što je država Azerbajdžan pokrenula ofenzivu na tu regiju koja je u njezinom sastavu, ali je naseljena pretežito Armencima.
>> Opširnije
Glasnogovornik Ujedinjenih naroda Stephane Dujarric pozvao je na prestanak svih vojnih aktivnosti u regiji Nagorno-Karabah i početak "održivog i dubokog dijaloga".
Dujarric je za Al Jazeeru rekao da će glavni tajnik UN-a Antonio Guterres razgovarati s delegacijama Azerbajdžana i Armenije, koje su trenutno u New Yorku na 78. zasjedanju Opće skupštine UN-a.
Al Jazeerin dopisnik James Bays, izvještavajući iz sjedišta UN-a, rekao je da neki svjetski čelnici sumnjaju u tajming azerbajdžanskih "antiterorističkih operacija" i jesu li one trebale koincidirati s događajem u New Yorku.
Francusko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da nijedan izgovor ne može opravdati vojnu operaciju koju je Azerbajdžan pokrenuo u Nagorno-Karabahu, dodajući da poziva na trenutni sastanak Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda nakon poteza Bakua.
U priopćenju je Francuska također rekla da radi sa svojim partnerima na pripremi "snažnog odgovora na ovu neprihvatljivu ofenzivu".
EU je osudila vojnu eskalaciju u Karabahu i pozvala Azerbajdžan da prekine svoje trenutne vojne aktivnosti, rekao je visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Josep Borrell u izjavi.
“Postoji hitna potreba za povratkom na dijalog između Bakua i Armenaca iz Karabaha. Ovu vojnu eskalaciju ne treba koristiti kao izgovor za prisiljavanje na egzodus lokalnog stanovništva”, rekao je.
Dodao je da je EU i dalje u potpunosti angažirana u olakšavanju dijaloga između Azerbajdžana i Armenije.
Armenski premijer Nikol Pashinyan rekao je da njegova vojska nije uključena u borbe i da je situacija na granici stabilna.
"Azerbajdžan je započeo kopnenu operaciju s ciljem etničkog čišćenja karabaških Armenaca", rekao je Pashinyan u televizijskom obraćanju. "Izjavljujem da Armenija nije uključena u oružane akcije i da nema vojsku u Karabahu", rekao je.
"Trenutno je situacija stabilna duž cijele granice Armenije (s Azerbajdžanom, op.a.)", dodao je.
Separatistički pravobranitelj za ljudska prava Nagorno-Karabaha rekao je da su dvije osobe poginule, uključujući jedno dijete, nakon što je Azerbajdžan pokrenuo vojnu ofenzivu u regiji.
Također se navodi da je najmanje 11 osoba ozlijeđeno, no taj broj je kasnije povećan na 23. Od toga je osmero djece, rekao je pravobranitelj Gegham Stepanyan said, prenio je Reuters.
U ovim trenucima nema neovisne potvrde informacija navedenih u izvješću te organizacije.
Pojavio se screenshot s armenske televizije koji prikazuje civile koji traže sklonište u Stepanakertu, u Nagorno-Karabahu.
U gradu su se čule sirene za zračnu uzbunu.
Armenija je pozvala Vijeće sigurnosti UN-a i Rusiju da poduzmu mjere za okončanje vojne operacije koju je pokrenuo Azerbajdžan.
Potrebni su "jasni i nedvosmisleni koraci za okončanje azerbajdžanske agresije", navodi se u priopćenju Ministarstva vanjskih poslova u Erevanu koje su prenijeli armenski mediji.
Premijer Nikol Pashinyan je u međuvremenu sazvao hitan sastanak Vijeća za nacionalnu sigurnost zbog eskalacije.
Šef Europskog vijeća Charles Michel zatražio je od Azerbajdžana da odmah prekine vojnu ofenzivu.
"Užasavajuće vijesti danas stižu iz bivše oblasti Nagorno-Karabah. Vojne akcije Azerbajdžana moraju se odmah zaustaviti kako bi se omogućio istinski dijalog između Bakua i Armenaca iz Karabaha", napisao je Michel u objavi na mreži X (bivšem Twitteru).
Armenija optužuje Azerbajdžan za pokretanje "agresije velikih razmjera" protiv separatističke regije Karabah naseljene Armencima i tvrdi da Baku pokušava "etničko čišćenje" u regiji.
“19. rujna Azerbajdžan je izveo još jedan (čin) agresije velikih razmjera protiv naroda Nagorno-Karabaha, s ciljem da dovrši svoju politiku etničkog čišćenja”, priopćilo je armensko ministarstvo vanjskih poslova.
Armensko ministarstvo obrane optužilo je azerbajdžanske dužnosnike za širenje lažnih informacija, poručivši da u Nagorno-Karabahu nema armenske vojne opreme ili osoblja.
Glasnogovornik Ujedinjenih naroda Stephane Dujarric rekao je za Al Jazeeru da je situacija u Nagorno-Karabahu "vrlo zabrinjavajuća".
"Vrlo je važno da sve aktivnosti prestanu i da se obje strane vrate održivom dijalogu kako bi se izbjegli daljnji sukobi", rekao je.
Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova pozvala je Armeniju i Azerbajdžan da zaustave krvoproliće u odcijepljenoj regiji Nagorno-Karabah, gdje je Azerbajdžan danas započeo masovne artiljerijske napade.
Zaharova je rekla da će moskovske mirovne snage u regiji nastaviti svoju misiju.
Baku je objavio svoju operaciju nakon što se požalio da je šest njegovih građana ubijeno nagaznim minama u dva odvojena incidenta, za što je okrivio "ilegalne armenske naoružane skupine".
Do eskalacije je došlo dan nakon što su prijeko potrebna hrana i lijekovi isporučeni u Karabah putem dvije ceste istovremeno, što je korak koji je izgledao kao da bi mogao pomoći u ublažavanju rastućih napetosti između Azerbajdžana i Armenije.
Donedavno je Baku nametao široka ograničenja na Lachinskom koridoru - jedinoj cesti koja povezuje Armeniju s Karabahom - i nije dopuštao pomoć tvrdeći da se ruta koristi za krijumčarenje oružja.
Armensko ministarstvo vanjskih poslova ocijenilo je da su potezi Bakua ilegalni, a ministarstvo obrane objavilo je da je stanje na granici dvije države mirno.
Ministarstvo obrane Azerbajdžana objavilo je u priopćenju namjeru da "razoruža i osigura povlačenje formacija armenskih oružanih snaga s naših teritorija, (i) neutralizira njihovu vojnu infrastrukturu".
Navelo je da su gađani samo legitimni vojni ciljevi korištenjem onog što je nazvano visokopreciznim oružjem, a ne civile ili civilnu infrastrukturu u okviru "težnje za obnovom ustavnog poretka Republike Azerbajdžan".
Ministarstvo je navelo da je obavijestilo ruske mirovne snage u tom području zajedno s tursko-ruskim nadzornim centrom koji pomaže u osiguravanju poštivanja prekida vatre dogovorenog 2020.
Armenija kaže da nema nikakve snage u Karabahu i da su njezini prioriteti isključivo humanitarni.
Velik dio Karabaha kontroliraju etničke armenske vlasti na koje Baku već dugo vrši pritisak s ciljem da ih raspusti i razoruža.
Ruben Vardanyan, bankar i milijarder koji je do veljače bio najviši dužnosnik u upravi etničkih Armenaca u Karabahu, napisao je na platformi X, prije poznatoj kao Twitter: "Azerbajdžan je pokrenuo topnički napad velikih razmjera na Nagorno-Karabah, ciljajući gradove i civile."
Reuters nije mogao odmah provjeriti tvrdnje niti jedne strane.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati