MINISTAR prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić na HRT-u je, uoči sutrašnje pete obljetnice zagrebačkog potresa, govorio o obnovi.

Rekao je da je dosad obnovljeno više od 35 tisuća stambenih jedinica. "Uvijek se može bolje, mogli smo vjerojatno i bolje, no mislim da je sada obnova u punom zamahu", poručio je.

Trenutačno je na području zagrebačkog i petrinjskog potresa oko 1900 gradilišta, no Hrvatska je ograničena građevinskom operativom.

"Napravili smo ogroman iskorak"

"Mogu reći da će iza nas ostati zgrade koje nisu vraćene u prvobitno stanje, već smo napravili ogroman iskorak. Zgrade koje obnavljamo podigli smo na višu razinu, učinili smo ih stabilnima. One sad mogu izdržati i jači potres od 5.5, koji se dogodio prije pet godina", naglasio je Bačić.

Te zgrade će se i energetski obnoviti. Bačić je dodao kako je iza vlade veliki posao, koji se temelji na odluci vlade da, kada se već ulazi u obnovu, ona bude provedena prema suvremenom konceptu.

Rok je do 2030. da se obnovi cijeli Zagreb. Bačić je rekao da je u rujnu prošle godine napravljen plan obnove te da je taj rok realan. A što se tiče zamjenskih obiteljskih kuća, Bačić je istaknuo da je rok polovica 2027.

"Dosta su pomogla europska sredstva"

Onda ostaju zahtjevne konstrukcijske obnove Donjeg grada, a većinom su to zgrade stare i do 150 godina koje nisu bile održavane prije potresa.

"Mehanički su neotporne na takav potres i za sada nam je to najveći izazov", poručio je ministar Bačić. Rekao je da je javna nabava problem.

"Ovog trenutka hrvatska građevinska operativa je jedan od glavnih pokretača rasta hrvatskog BDP-a. Rast građevinskog sektora u prošloj godini bio je 15.5 posto. I prema našim planovima i predviđanjima, očekujemo da će takav rast biti i ove godine", rekao je Bačić.

To znači da je hrvatska građevinska operativa prezaposlena. Pretjeruju li onda s cijenama? Bačić je kazao da cijene idu iznad očekivanja, pa se te javne nabave moraju poništiti. Za obnovu zgrada javne namjene dosta su pomogla i europska sredstva.

"Pomogli su nam EU fondovi"

Bačić je rekao da je hrvatska obnova nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa učinila ogroman iskorak u korištenju sredstava iz Fonda solidarnosti.

Taj fond je namijenjen za hitne sanacije, da se građevine vrate u prijašnje stanje, no vlada je napravila korak dalje i odlučila se za suvremeni koncept obnove, ali ta sredstva bi bila nedostatna.

"Zagrebački potres dogodio se u vrijeme pandemije covida-19, na što je Europska komisija odgovorila drugim fondom, koji nam je omogućio 10 milijardi eura. Od tih 10 milijardi mi smo za potres preuzeli milijardu i 500 milijuna eura", dodao je. Ta dva europska fonda su nam pomogla, ali ono što je nedostajalo vlada je osigurala iz državnog proračuna, rekao je.