ISTRAŽIVANJA su pokazala da dezinfekcijski postupci na bazi alkohola koji se koriste u bolnicama za prevenciju infekcija, postaju sve manje učinkoviti, izvještava The Guardian.

Smanjena otpornost bakterija na alkohol

Znanstvenici upozoravaju bolnice da moraju pronaći novu strategiju u borbi protiv bakterija. Pranje ruku alkoholom izopropanolom postalo je uvriježena metoda kontrole infekcije. S jedne se strane uz njega vežu mnogi pozitivni učinci, poput pada stope bolničkih infekcija bakterijom Staphylococcus aureus, otpornom na meticilin. No novija istraživanja bave se njegovim neželjenim posljedicama.

Pojava novih superbakterija otpornih na vankomicin

Znanstvenici tvrde da su došli do zaključka da superbakterije, poznatije kao enterokoki otporni na vankomicin, pokazuju sve veću razinu tolerancije na alkohol. Jedna od najpoznatijih podvrsta ove bakterije je Enterococcus faecium, čija je stopa zaraze osobito porasla u Engleskoj i Australiji. Zaraze koje uzrokuje ta bakterija mogu imati ozbiljne, ponekad čak i smrtonosne posljedice.

Znanstvenici smatraju da je najveći problem kod enterokoka otpornih na vankomicin njihova sposobnost kolonizacije crijeva, putem kojeg ulaze u krvotok zaražene osobe te izazivaju sepsu, infekciju krvotoka. Njihovo uklanjanje predstavlja velik problem jer su otporne na gotovo sve vrste antibiotika. 

Ta bakterija pogađa one najosjetljivije, a u posebno rizičnu skupinu spadaju osobe koje primaju kemoterapiju, dijalizu i primatelji organa. Zdravi ljudi rijetko se inficiraju tom bakterijom. 

Istraživanje koje je proveo Timothy Stinear, znanstvenik sa Sveučilišta u Melbourneu, pokazalo je da je bakterija Enterococcus faecium tijekom vremena postala sve otpornija na alkohol. "Zaključili smo da su novi izolati, otkriveni nakon 2010. godine, i do 10 puta otporniji na alkohol od onih ranijih", rekao je Stinear. 

Iznenađujući rezultati istraživanja

Ipak, alkohol korišten u eksperimentu nije bio koncentriran kao onaj u bolnicama pa su znanstvenici morali pokrenuti još jedno istraživanje. 

Izabrali su četiri izolata bakterije Enterococcus faecium, od kojih su dva bila otporna na alkohol, te ih prostrli po površinama različitih kaveza. Zatim su prebrisali svaki kavez brisačima od izopropanola jačine identične onoj u bolnicama. Potom su u svaki kavez pustili miševe te ih ostavili da hodaju po kavezu sat vremena, a poslije su ih izvadili. Nakon tjedan dana crijeva su im dali na bakterijsku analizu. 

Rezultati pokusa otkrili su da su se izolati otporni na alkohol pokazali sposobnijima oduprijeti učincima čišćenja i da je veći broj miševa koji su bili izložen tim izolatima na kraju završio s bakterijom u crijevu. 

Daljnja istraživanja znanstvenika uključit će i proučavanje genskih mutacija izolata bakterija Enterococcus faecium, polazeći od toga da bakterije evoluiraju kako bi povećale razinu otpornosti. 

Skupina znanstvenika iz Australije izjavila je da je sada važno vidjeti postoji li tolerancija na alkohol i u drugim zemljama te je istaknula da nije jasno je li upravo povećano korištenje dezinfekcijskih sredstava baziranih na alkoholu pokrenulo adaptaciju bakterija, piše The Guardian.