Honore de Balzac
HONORE de Balzac umro je na današnji dan u Toursu 1850. godine. Djelovao je kao pisac, umjetnik, novinar i dramaturg. Danas je poznat kao jedan od prvih predstavnika realizma u književnosti, a njegova Ljudska komedija smatra se njegovim životnim djelom.
Honore se rodio u središnjoj Francuskoj u obitelji državnih službenika. S obitelji se seli u Pariz kad je imao 15 godina. Pohađa studij prava, no od njega odustaje i počinje se baviti pisanjem. Isprva piše dramske komade, no nakon 1821. posvećuje se kratkim pričama. Od takvih priča ne može živjeti, pa posuđuje novac od obitelji i prijatelja da bi započeo biznis.
Otvara tiskaru u Parizu, no i dalje se više bavi pisanjem nego vođenjem biznisa. Pokazalo se da nema vještine upravljanja i organizacije, stoga prodaje svoju tiskaru i vraća se isključivo pisanju. U tom trenu dužan je golem novac svojoj majci.
Da bi isplatio dugove koje ima, počinje raditi za jedno nakladništvo i izdavati knjige. U tom periodu Balzac piše munjevitom brzinom, ali i manjkavom kvalitetom. Knjige su često pisane u kolaboraciji s drugim autorima i pod pseudonimima. Kritičari često kažu da je taj dio njegovog opusa loš, no da je bio nužan za njegovo buduće stvaralaštvo.
Svoje glavno djelo pisao je 30 godina
1830. godine u Francuskoj se događa veliki politički prevrat zvan Srpanjska revolucija. Bourboni prestaju vladati u Parizu, ali Honore zastupa umjereno konzervativan stav. Smatra da su revolucionari previše divlji i neorganizirani i da Francuska tako neće prosperirati. Ipak, u svojim književnim djelima jednako ističe pozitivne i negativne strane likova inspiriranih revolucionarima.
Nakon Srpanjske revolucije Balzac počinje raditi na Ljudskoj komediji. Radi se o seriji priča i romana koje na umjetnički način trebaju objasniti pravo stanje društva u Francuskoj. Balzac u središte zbivanja stavlja ljubav, prijateljstvo, pohlepu, ljubomoru i druge ljudske osobine. Njegove priče nisu smještene u egzotične izmišljene krajeve, već u suvremene francuske gradove. Ne postoji ništa nadnaravno u tim romanima, Balzac se trudi prikazati svakodnevni život baš onakvim kakav jest.
Ljudska komedija sadrži 91 gotovo djelo i 46 nedovršenih. Balzac ju je pisao do kraja života. Cilj mu je bio vjerno prikazati život u Francuskoj u prvoj polovini 19. stoljeća. Ovaj projekt bio je vrlo ambiciozan, što dodatno pokazuje činjenica da je Balzac na njemu radio punih 30 godina. Djela iz Ljudske komedije bila su izrazito čitana i inspirirala su mnoge autore poput Charlesa Dickensa, Gustava Flauberta i Emila Zole.
Ljudska komedija, premda nedovršena, ostaje upamćena kao jedan od najvažnijih književnih projekata 19. stoljeća. Balzac je umro 1850. godine od srčanih bolesti. Tijekom života uvijek je bio boležljiv i osobito osjetljiv na probavu. Umro je u 52. godini.