KRITIKE predsjednika Milanovića na račun "neizabranih europskih činovnika" i sumnju u moguću rusku ekspanziju i na druge europske zemlje oporba je dočekala s razumijevanjem te uz poruke da je Hrvatska pouzdan partner, ali i da EU u odlučivanje treba uključiti sve suverene države.

Arsen Bauk (SDP) ističe kako se stavovi predsjednika Zorana Milanovića koje je jučer iznio u Crnoj Gori ne razlikuju puno od onoga što je govorio prije nego što je drugi put izabran za predsjednika Republike, a građani su mu ponovno dali povjerenje, što se odnosi i na kritiku predsjednice Ursule von der Leyen za koju je kazao da "neizabrana top činovnica bez ozbiljnih konzultacija s bilo kim tvrdi da će EU trošiti 800 milijardi na obranu".

"75 posto građana misli tako ili im barem ne smeta"

To znači da i 75 posto građana misli tako ili da im barem ne smeta, ocijenio je. Poznati su, dodaje, i njegovi stavovi o demokratskom deficitu u načinu izbora i kontrole Europske komisije, a naglasio je i činjenicu da se o tolikoj količini novca, 800 milijardi eura, i kamo će se usmjeriti nije vodila skoro nikakva javna rasprava. Pritom se sjetio i Junckerovog plana koji je bombastično najavljen, ali nikada nije realiziran, kazao je.

"Što se tiče predsjednikovog predviđanja o mogućoj ruskoj prijetnji drugim zemljama u Europi, osim Ukrajini, koje je nazvao 'carevim novom ruhom', to je predviđanje za koje se iskreno nadam da je točno", naglasio je Bauk. Predsjednik je, napominje, 'tri godine crtao vladi što će se dogoditi nakon izbora u SAD-u'.

Upitan imamo li opet dvije vanjske politike, odgovorio je da je predsjednik pozvao premijera da usklađuju vanjsku politiku pa će, prema tome, svatko u okviru svojih ustavnih ovlasti iznositi one stavove koje smatra ispravnim. Ako su oni dijametralno suprotni, onda će ih morati koordinirati ili uskladiti, ili ćemo imati dvije vanjske politike.

Bauk smatra da je Hrvatska pouzdan vanjskopolitički partner i ispunjava sve svoje međunarodne obaveze, a razlike u predviđanjima događaja ili određenim političkim stajalištima su, kaže, normalne u demokratskom društvu.

Grmoja: Ne želim petljanje u vojne sukobe, no treba ulagati u obranu

Mostov Nikola Grmoja nije htio komentirati razlike u stavovima između predsjednika i premijera, tek je naglasio da, kao i hrvatski građani, želi mir, ne želi sukobe bilo s kim ni petljanje u bilo kakve vojne sukobe. "No, smatram da Hrvatska treba ulagati u svoje obrambene kapacitete jer se želimo braniti, a ne nekoga osvajati, hrvatski građani žele mir i sigurnost", kazao je.

Kada je riječ o pretenzijama Ruske Federacije, koliki su njeni kapaciteti za njene osvajačke pohode, ističe, trebamo uzeti u obzir da imamo nesigurno okruženje poput Viktora Orbana, Republike Srpske i Srbije. Zato Hrvatska treba ulagati u svoje obrambene kapacitete i biti svjesna da nikada ne možemo biti dovoljno sigurni jer smo praktički nedavno imali rat i ne trebamo biti naivni, ali ne treba ni huškati na bilo kakve ratne sukobe, smatra Grmoja.

Slaže se s Milanovićevom karakterizacijom određenih europskih birokrata, ali, napominje, ne zna koliko je Crna Gora dobro mjesto za taj narativ. "Hrvatski je interes ulazak Crne Gore u EU, približavanje te zemlje zapadnom civilizacijskom krugu i odmicanje od Vučićeve Srbije", poručio je.

Napomenuo je i da oni koji donose ključne odluke u EU vode malo računa o politikama suverenih država članica te ističe da bilo kakvo djelovanje EU mora biti plod dogovora svih zemalja članica, koliko god male bile, naznačivši da je to interes Hrvatske.

Suglasan je i s tezom da opet imamo dvije vanjske politike, ali, naglašava, to je izbor hrvatskih birača.