ČINI se da ovog ljeta svaki dan donosi novi naslov o turistima koji se loše ponašaju diljem svijeta. Prošli tjedan su se dva pijana Amerikanca ušuljala u zatvoreni dio Eiffelovog tornja i spavala visoko iznad Pariza. Prethodno je jedna Francuskinja uhićena jer je urezala srce i svoje inicijale u Kosi toranj u Pisi.

Kanadski tinejdžer u srpnju je oštetio 1200 godina star japanski hram, neposredno nakon što je muškarac iz Bristola urezao dva imena u rimski Kolosej i rekao vlastima da nije bio svjestan starosti arene. A tko bi mogao zaboraviti njemačku turisticu koja je upala na ceremoniju unutar svetog hrama na Baliju i skinula se gola?

Čini se kao da je cijeli svijet zaboravio kako se ponašati u tuđim domovima. No iako se ovo može činiti kao ljeto loših turista, moglo bi predstavljati prilično neugodnu istinu - otkako ljudi putuju, loše se ponašaju, piše BBC. Od Pompeja do egipatskih piramida, neka od najpoznatijih svjetskih čuda koje je napravio čovjek puna su ožiljaka i tisućljeća starih grafita koje su u zidove urezali drevni posjetitelji.

Sve češće slušamo o nepristojnim putnicima

Nije tajna da su mnogi od najvećih svjetskih putnika, poput Kristofora Kolumba i Hernana Cortesa, bili među najgorima. A prema Lauren Siegel, profesorici na Sveučilištu Greenwich u Londonu, još u 18. i 19. stoljeću bilo je uobičajeno da britanski plemići koji su krenuli na veliku turneju po Europi omalovažavaju i zanemaruju ljude i mjesta koje posjećuju.

Ono što je drugačije u vezi s ovim ljetom je da sve češće slušamo o nepristojnim putnicima, što bi u konačnici moglo biti i dobro. Sa svakim novim izvješćem o groznom i nepristojnom ili ponašanju bez poštovanja, čini se da naš kolektivni bijes raste, što dovodi do onoga što bi mogao biti trenutak obračuna sa spomenutim turistima.

U doba povećane svijesti o privilegijama i načinu na koji se odnosimo prema ljudima iz različitih kultura, ova povećana usredotočenost na bezobrazne putnike može se činiti kao prirodan iskorak iz drugih nedavnih društvenih pokreta. No stručnjaci sugeriraju da kombinacija čimbenika uzrokuje loše ponašanje u inozemstvu i novootkrivenu pozornost koju tome pridajemo.

Prema Siegel, za razliku od prošlih godina, mnogi se putnici danas natječu za lajkove i preglede na društvenim mrežama. Ljudi se okreću ekstremnijim postupcima za svoje feedove na Instagramu ili TikToku, kaže Siegel.

"Ljudi misle da mogu raditi ono što nisu smjeli tijekom lockdowna"

Ironično, računi na društvenim mrežama poput masovno popularnog Passenger Shaminga također se koriste za prozivanje bezosjećajnog i nepriličnog ponašanja. David Beirman, suradnik na Sveučilištu za tehnologiju u Sydneyju, ističe da je gotovo 1.5 milijardi ljudi putovalo u inozemstvo 2019. godine.

S obzirom na to da su se putovanja vratila na pretpandemijske ratine, neizbježno da će neki turisti misliti da je kul pozirati bez odjeće ispred hrama na Baliju, opijati se na islamskom svetom mjestu ili plesati ispred nacističkog koncentracijskog logora. Gail Saltz, voditeljica podcasta Kako mogu pomoći?, rekla je da vidi i druge čimbenike, uključujući osvetničko putovanje nakon godina zatvaranja zbog pandemije i tjeskobe.

"Ljudi imaju osjećaj da je sada prihvatljivo raditi stvari koje nisu smjeli tijekom lockdowna. Dolaze s razmišljanjem da su strane zemlje velika zabava i da mogu raditi što žele", rekla je Saltz za BBC. Nije bila iznenađena brojem ljudi koji su uhvaćeni kako urezuju svoja imena na antičke spomenike. Ipak, sramotni ljetni naslovi mogu ponuditi priliku za promjenu. Svakim novim prekršajem podsjećamo se da je  međunarodno putovanje privilegij.

Havaji su gorjeli, a turisti su nastavili dolaziti

Nigdje ova inherentna istina nije bila očitija nego na Havajima. Dok su najsmrtonosniji šumski požari u modernoj američkoj povijesti harali dijelovima Mauija (jednog od najpopularnijih turističkih odredišta u SAD-u), tisuće turista nastavile su dolaziti, a jedan mještanin rekao je za BBC da su se turisti kupali u istim vodama u kojima su ljudi umirali prije tri dana.

Privilegij donosi odgovornost i možemo se samo nadati da ćemo, baš kao što možda ustuknemo pred #passengershaming slikom putnika čije se bose noge oslanjaju na tuđu glavu, naučiti kolektivno zadrhtati pri pomisli na putnike koji se žale što više ne mogu voziti zipline u Lahaini zbog prirodne katastrofe. Lijepa stvar kod putovanja je to što svjetska čuda postaju još ljepša nakon što ih sami posjetite. Više nam je stalo do onoga što znamo i skloniji smo zaštititi to - ili barem ne uništiti.

Bali i Island traže kulturu od turista

Film Oppenheimer ukazuje na ovu poantu. U nezaboravnoj sceni američki ministar rata Henry Stimson uklanja Kyoto s popisa mogućih meta atomske bombe. Drevna japanska prijestolnica, sa svojim hramovima i samostanima, bila je previše dragocjena da bi se uništila. Znao je to Stimson dobro jer je ondje bio na medenom mjesecu. U filmu to možda izaziva smijeh, ali poruka je stvarna. Nećemo štetiti onome što nam je drago.

Nekoliko je destinacija zauzelo proaktivan pristup ovoj ideji. Turističke žarišne točke poput Balija i Islanda sada službeno traže od turista da obećaju da će poštovati njihovu kulturu i okoliš. Palau zahtijeva od posjetitelja da potpišu ekoobvezu po dolasku. Mnoge destinacije također sve više reguliraju turiste. Posjetitelji Australije više se ne mogu popeti na Uluru (Ayres Rock), jer ga zemlja priznaje kao sveto mjesto Aboridžina.

Amsterdam je nedavno pokrenuo reklamnu kampanju "stay away" usmjerenu na pijane Britance. Siegel pozdravlja ove strože smjernice i ukazuje na sve veće prepoznavanje problema od strane turista. Ona ističe novi trend "Instagram vs. Reality" u društvenim medijima, gdje ljudi namjerno prikazuju gužve i kaos koji je uobičajen na turističkim žarištima, a često je izostavljen iz savršeno ukomponiranih slika i videa influencera. Svaki put kad se to dogodi, naše će globalno blago biti malo sigurnije.