Što će Rusija nakon Putina? BBC: Ruski oligarsi već razmišljaju o tome
NA DAN kada je Rusija započela invaziju na Ukrajinu, Vladimir Putin okupio je najbogatije ruske poslovne ljude u Kremlju. Sjedili su u tišini dok je od njih tražio da podrže rusko gospodarstvo. Gotovo pet godina poslije dio tih milijardera, prema analizi BBC-a, već razmišlja o tome kako će Rusija izgledati nakon Putinova odlaska.
Neki priželjkuju povratak sustava iz 1990-ih, kada su oligarsi imali golem politički utjecaj. Drugi se nadaju slobodnijem društvu. No gotovo svi izbjegavaju javno govoriti o tome jer se boje posljedica, piše Vitalij Ševčenko, glavni analitičar BBC Monitoringa.
Sastanak u Kremlju na dan početka invazije
Putin je 24. veljače 2022., nekoliko sati nakon početka invazije, okupio više od 30 najbogatijih Rusa u velikoj dvorani Kremlja.
Poslovni ljudi sjedili su uz jedan zid, s maskama na licima zbog pandemije koronavirusa. Jedan ruski novinar opisao ih je kao blijede i neispavane.
Putin je sjedio na suprotnoj strani prostorije, udaljen od njih. Za razliku od okupljenih milijardera, nije nosio masku.
"Želio bih vas pozvati da pokažete razumijevanje za ono što se događa i da zajedno s vladom pronađete načine za podršku proizvodnji, gospodarstvu i radnim mjestima", poručio im je Putin.
Na snimci koju je Kremlj objavio nitko od pozvanih milijardera nije progovorio.
Zašto se ruski milijarderi boje Putina?
BBC podsjeća na slučaj Mihaila Hodorkovskog, koji je početkom 2000-ih bio najbogatiji čovjek u Rusiji.
Hodorkovski je financirao oporbene skupine i 2003. javno optužio Putina da dopušta raširenu korupciju. Iste godine završio je u zatvoru, gdje je proveo deset godina.
Osudili su ga za utaju poreza, prijevaru i pronevjeru, a on je optužbe odbacivao. Njegovo zatvaranje postalo je upozorenje drugim bogatim Rusima o mogućim posljedicama sukoba s Kremljem.
Bill Browder, financijer koji je nekoć bio najveći strani ulagač u Rusiji, prisjetio se kako su se oligarsi ponašali na međunarodnim gospodarskim skupovima.
"Putin bi se pojavio i bilo je nevjerojatno gledati kako se ti navodno iznimno dominantni muškarci pretvaraju u potpuno podređene, gotovo očajne školarce", rekao je Browder za BBC.
Imaju gotovo 700 milijardi dolara, ali malo političke moći
Broj ruskih milijardera tijekom rata porastao je na rekordnu razinu. Prema Forbesu, danas ih je 155, a njihovo zajedničko bogatstvo približava se iznosu od 700 milijardi dolara.
No njihov novac više im ne donosi politički utjecaj kakav su imali tijekom 1990-ih.
Putin je nakon početka invazije kombinirao kazne i nagrade. Poslovni ljudi koji su kritizirali rat gubili su imovinu, dok su oni odani Kremlju dobivali unosne državne ugovore povezane s ratom.
"Oni nemaju nikakve karte u rukama, nemaju nikakvu igru. Bogati su zato što imaju neke veze s Putinom, a ne obrnuto", rekao je Dmitrij Nekrasov, bivši savjetnik Kremlja koji danas živi u egzilu.
Sankcije su im promijenile način života
Ruski milijarderi suočeni su i s posljedicama zapadnih sankcija. Mnogi više ne mogu slobodno putovati privatnim zrakoplovima, koristiti jahte u europskim lukama ili boraviti u luksuznim odmaralištima.
Browder kaže da su ljudi koji su nekoć bili dobrodošli na najprestižnijim svjetskim događajima sada izolirani.
"Prema njima se ponašaju kao prema sitnim kriminalcima. Ne mogu letjeti privatnim zrakoplovima. Njihove jahte ne mogu pristati u najboljim europskim lukama", rekao je.
Istodobno, milijarderi unutar Rusije imaju sve manje prostora za samostalno političko djelovanje.
Što će se dogoditi kada Putin ode?
Analitičari s kojima je razgovarao BBC izdvajaju tri moguća scenarija nakon Putinova odlaska: demokratizaciju Rusije, dolazak novog autoritarnog vladara ili povratak sustava u kojem nekoliko bogatih skupina kontrolira političke odluke.
Prema ruskom Ustavu, ako predsjednik podnese ostavku ili umre tijekom mandata, njegove dužnosti privremeno preuzima premijer. Tu funkciju trenutačno obnaša Mihail Mišustin.
No analitičari smatraju da bi Putinov odlazak mogao otvoriti borbu za politički utjecaj, jer Mišustin dosad nije pokazivao predsjedničke ambicije.
Aleksandra Prokopenko, ruska analitičarka u egzilu, smatra da bi demokratizacija bila posebno teška jer su demokratske institucije tijekom Putinove vladavine znatno oslabljene.
"Rusija je toliko navikla na nasilje da se odviknula od uobičajenih demokratskih postupaka", rekla je Prokopenko.
Neki milijarderi žele povratak u 1990-e
Za dio ruske poslovne elite najprivlačniji je scenarij povratak političkog utjecaja koji su oligarsi imali nakon raspada Sovjetskog Saveza.
Tijekom 1990-ih bogati poslovni ljudi preuzimali su velike državne kompanije i koristili svoje veze kako bi utjecali na političke odluke.
Putin ih je nakon dolaska na vlast 2000. postupno podredio Kremlju. "Željeli bi se vratiti u vrijeme kada ih se slušalo, kada im se nije oduzimala imovina i kada su razumjeli pravila igre", rekla je Prokopenko.
Nekrasov tvrdi da pojedini milijarderi već pokušavaju uspostaviti dobre odnose s utjecajnim ministrima i sigurnosnim dužnosnicima, ali ne poduzimaju otvorenije političke korake.
Putina više ne zovu šefom, nego djedom
Prokopenko kaže da se među bogatim Rusima promijenio i način na koji privatno govore o Putinu.
Nekada su ga nazivali načelnikom, prvim ili jednostavno njegovim inicijalima VV. Danas ga neki zovu ded, odnosno djed.
Prema njezinim riječima, taj nadimak izgovaraju s dozom prezira. Opisala je i razgovor s jednim milijarderom koji je cijelo vrijeme sjedio na vlastitom mobitelu jer je vjerovao da će tako otežati prisluškivanje.
"Pomislila sam da je to potpuno staljinistička vrsta straha. Potpuno je iracionalan", rekla je Prokopenko.
Jedan od najbogatijih Rusa javno progovorio o promjenama
Jedan od rijetkih bogatih Rusa koji je javno govorio o budućnosti zemlje jest Andrej Meljničenko, jedan od najvećih svjetskih proizvođača umjetnih gnojiva i osmi najbogatiji Rus.
U intervjuu za The Economist početkom godine iznio je neke stavove bliske Kremlju, uključujući tvrdnje da se u Ukrajini zapravo sukobljavaju Rusija i Zapad.
Međutim, zauzeo se i za političke promjene koje bi dovele do završetka vladavine jednog čovjeka te za veće otvaranje Rusije prema svijetu.
Nije izravno zatražio Putinov odlazak.
Novinar The Economista Arkadij Ostrovski, koji je razgovarao s Meljničenkom, smatra da je njegov istup znak širih promjena u razmišljanju ruske poslovne elite.
"Osjećaju da Rusija nema budućnosti"
Ostrovski kaže da među mnogim bogatim Rusima postoji osjećaj da je rat doveo zemlju u situaciju iz koje ne vide izlaz.
Opisuje ga kao osjećaj potpune slijepe ulice i nedostatka budućnosti. Ipak, smatra da bogati Rusi zasad nisu spremni otvoreno se suprotstaviti Putinu. Slično razmišlja i američki financijer Mike Calvey, koji je godinama ulagao u Rusiju.
"Što mogu učiniti osim izravno otići u zatvor i izgubiti imovinu? Lako je ljudima koji sjede u Londonu govoriti: Zašto se jednostavno svi ne usprotivite i odete ravno u zatvor? Upravo bi se to dogodilo", rekao je Calvey.
Prema sugovornicima BBC-a, pojedini ruski milijarderi već razmišljaju o vraćanju izgubljenog političkog utjecaja, ali zasad nema naznaka da organizirano pripremaju Putinovu smjenu.