PAD HRVATSKOG bruto domaćeg proizvoda (BDP) u posljednjem lanjskom tromjesečju usporen je u odnosu na prethodne kvartale, no u cijeloj prošloj godini gospodarstvo je zbog koronakrize palo po rekordnoj stopi od 8.4 posto.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je BDP u proteklom kvartalu pao 7 posto na godišnjoj razini.

Pad je nešto manji od očekivanja analitičara.

Šest analitičara koji su sudjelovali u anketi Hine u prosjeku su očekivali pad BDP-a 7.3 posto u odnosu na isti kvartal godinu dana prije. Njihove procjene pada kretale su se u rasponu od 6.5 do 8.3 posto.

To je treće tromjesečje zaredom kako je gospodarstvo palo na godišnjoj razini, što je posljedica restriktivnih mjera usmjerenih na suzbijanje koronavirusa.

No pad je bio manji nego u prethodnim kvartalima. U drugom je tromjesečju, naime, BDP pao 15.4 posto, najviše od 1995. od kada DZS vodi te podatke, a u trećem kvartalu 10 posto.

Zbog toga je u cijeloj prošloj godini gospodarstvo palo rekordnih 8.4 posto.

Dosad rekordni pad od 7.3 posto zabilježen je na početku globalne financijske krize 2009. godine.

Damir Novotny, ekonomski analitičar

Pad BDP-a od 8.4 posto u prošloj godini me ne iznenađuje jer nisam očekivao da ćemo imati dvoznamenkasti pad BDP-a.

Pad turističke aktivnosti u 2020. je bio velik, ali moramo voditi računa o tome da se i dalje dobar dio turizma odvija u sivoj zoni, što znači da ga bilance ne bilježe. Isto tako, koronakriza je dovela do rasta potražnje za domaćim proizvodima, što je koristilo mnogim hrvatskim tvrtkama, posebno iz sektora prehrane, pa su one lani ostvarile dobre rezultate.

Za razliku od prošle recesije, kada je bilo masovnih otpuštanja, u ovoj krizi se to ipak nije dogodilo jer je država potporama za očuvanje radnih mjesta ipak uspjela spriječiti masovne otkaze. Sve je to održalo i domaću potražnju koja je bitna za našu ekonomiju.

Pad BDP-a u zadnjem lanjskom tromjesečju od sedam posto posljedica je, prije svega, drugog, parcijalnog lockdowna, koji je posebno pogodio ugostitelje. No dogodio se i zamor potrošača koji su manje trošili.

U ovoj godini očekujem da će doći do oporavka u drugom dijelu godine, naravno, uz pretpostavku da se pandemija koronavirusa stavi pod kontrolu. No trebat će nam dvije do tri godine da se vratimo na razinu iz 2019. godine. Osim turizma, na oporavak će utjecati i oporavak industrije u Njemačkoj, Austriji i sjevernoj Italiji, što će koristiti našim tvrtkama koje su u njihovim dobavnim lancima. Trebala bi krenuti i obnova od potresa, kao i infrastrukturni projekti, što će se dijelom financirati novcem iz fondova EU, a koristi od toga bi trebao imati građevinski sektor.

Problem, međutim, ostaje neprovođenje reformi i velik rast javnoga duga, što predstavlja uteg za sve nas jer će vladi trebati sve više i više novaca. Sad je pravi trenutak da se krene u reforme, prije svega u javnim poduzećima, a onda i u javnim službama.

Goran Šaravanja, neovisni ekonomist

Pad BDP-a od 8.4 posto u prošloj godini je najveći koji smo imali u mirnodopskom razdoblju, ali ipak je manji nego što se očekivalo na početku koronakrize, kada smo očekivali da će pad ekonomske aktivnosti u 2020. biti dvoznamenkast. To se, na sreću, ipak nije dogodilo.

Što se tiče pada BDP-a od sedam posto u posljednjem lanjskom tromjesečju, on je vrlo blizu mojih očekivanja. Pad BDP-a bi vjerojatno bio i veći da nismo članica EU, odnosno da nismo dio jedinstvenog europskog tržišta i da nemamo pristup fondovima EU.

Najveće "zasluge" za ovakav pad BDP-a u prošloj godini ima pad izvoza usluga, što se ponajprije odnosi na slabu turističku sezonu. No to nije samo problem Hrvatske, nego cijele mediteranske Europe, odnosno svih zemalja koje ovise o turizmu. S druge strane, robni izvoz se pokazao otpornijim i izdržljivim, što pokazuje da se privatni sektor ipak restrukturirao nakon zadnje recesije.

U posljednjem kvartalu prošle godine imali smo i rast investicija. To je vjerojatno dijelom posljedica obnove dijela zgrada nakon potresa, ali i investicija koje su provodile pojedine tvrtke.

Zrinka Živković Matijević, makroekonomistica Raiffeisena

Kontrakcija gospodarstva nastavljena je i tijekom posljednjeg prošlogodišnjeg tromjesečja iako sporijom dinamikom nego u tromjesečju ranije, dok je na razini cijele 2020. BDP realno niži 8.4 posto u odnosu na 2019. godinu.

Realna godišnja stopa pada BDP-a iznosila je u posljednjem tromjesečju prošle godine, prema originalnim podacima, sedam posto. Prema sastavnicama BDP-a, pad je zabilježen u većini kategorija, izuzev bruto investicija u fiksni kapital, izvoza roba i državne potrošnje, koje su pozitivnim stopama rasta ublažile negativna kretanja.

U usporedbi sa zemljama u okruženju Hrvatska je, prema sezonski prilagođenim podacima na godišnjoj razini, s realnom godišnjom stopom pada od 7.1 posto zabilježila najsnažniji pad. Primjerice, gospodarstva Bugarske i Češke u istom su razdoblju realno pala za 3.8 posto, odnosno pet posto godišnje, dok su stope pada u Poljskoj i Rumunjskoj iznosile 2.8 posto odnosno 1.7 posto, a u Slovačkoj 2.7 posto.

U ovoj godini početak pozitivnih godišnjih stopa rasta gospodarske aktivnosti očekujemo u drugom tromjesečju, ali bi snažniji zamašnjak trebao biti vidljiviji tek u drugoj polovici godine. Oporavak će se oslanjati na ponovno oživljavanje turizma, osobnu potrošnju i investicije poduprte sredstvima iz EU.

Prognozirana stopa rasta od 5.1 posto izložena je negativnim rizicima. Projekcija se, naime, osim na učinku baznog razdoblja temelji na obuzdavanju pandemije u prvoj polovici godine i snažnoj iskoristivosti potencijalno raspoloživih europskih sredstava.

Međutim, solidna očekivanja i prisutni optimizam treba uzeti s visokom dozom opreza jer je teško prognozirati vremenski horizont obuzdavanja pandemije. Ostaje također činjenica da je Hrvatska jedna od najpogođenijih država u EU te da će i uz ovakve prognoze trebati barem dvije do tri godine da dosegne razinu iz 2019.

Na kraju, sam oporavak u 2021. neće otkloniti strukturne probleme koji još uvijek čekaju da budu riješeni. U suprotnom Hrvatska će i dalje polagano zaostajati za usporedivim tržištima i biti ranjiva na neizbježne vanjske i nepredvidive šokove.