REFORMU zdravstva ambiciozno je prije tri godine najavio ministar Vili Beroš, a kao glavni cilj često je isticao održivost i pacijente u središtu. Kao najveći dobitak ove reforme trebala je biti pristupačnost liječnika i zdravstvene skrbi u ruralnom području i domovima zdravlja.

No čini se da je dostupna i adekvatna zdravstvena zaštita tek mrtvo slovo na papiru, barem kada je riječ o pacijentima u Dalmatinskoj zagori. U županijskom Domu zdravlja Vrgorac pacijenti se žale na nedostupnu zdravstvenu skrb, dok je oko 25.000 Imoćana ostalo bez medicinskog laboratorija. 

Pacijenti se žale na rad liječnika

Index je još u listopadu pisao o praznoj ginekološkoj ordinaciji jer liječnici nisu dolazili na zakazane preglede. Ravnatelj Marko Rađa sve je pravdao nesporazumom administracije, a kako vrgoračka ordinacija nema stalnog ginekologa, u nju su dolazili liječnici iz Splita. Rađa je još tada najavio veliku buru zbog uključenja privatnih liječnika u javno-zdravstvenu službu, što se ovog mjeseca obistinilo. 

Pritužbe na praznu ordinaciju i rad ginekologa nastavile su se, a Indexu se javio suprug pacijentice koja je pri dolasku dva puta naišla na zatvorena vrata. 

"Supruga je u drugom stanju i dolazeći na zakazani termin 12. listopada i 19. prosinca nije mogla obaviti pregled ni dobiti uputnice za potrebne pretrage jer se liječnik nije pojavio na radnom mjestu. Uskraćena joj je zdravstvena zaštita te smo bili prisiljeni posjetiti privatnog liječnika kako bismo vidjeli je li sve u redu s bebom", ispričao nam je suprug pacijentice čiji su podaci poznati redakciji.

"Vikao je na mene zašto nemam trudničku knjižicu"

Sve su još u listopadu prijavili HZZO-u, čiji su odgovor čekali dulje od mjesec dana, pa su prijavu podnijeli i pučkoj pravobraniteljici. No kažu da to nije urodilo plodom jer je netom nakon toga pacijenticu ponovno dočekala prazna ordinacija. 

"U petom mjesecu trudnoće zbog nedolazaka ginekologa još uvijek mi nisu otvorili trudničku knjižicu. Na posljednjem pregledu liječnik je došao, ali se nije predstavio, a nalaz mi je pečatirao imenom ženske liječnice. 

Ne znam tko me pregledao, a pri tome je bio vrlo neugodan i ljut što smo bili kod privatnika koji je savjetovao da izvadim krvnu grupu. Kada smo upitali što s trudničkom knjižicom, vikao je na mene i pratnju zbog čega je još uvijek nemam, a nakon toga rekao kako će je otvoriti kada sljedeći put dođem na pregled", ispričala nam je pacijentica. 

Beroš naredio privatnicima da rade u javnom zdravstvu

Index je o nedostupnoj zdravstvenoj skrbi u vrgoračkoj ginekološkoj ordinaciji poslao upit Domu zdravlja SDŽ-a, HZZO-u, pučkoj pravobraniteljici i Ministarstvu. Iz HZZO-a su kratko odgovorili da je problem riješen i odgovornost prebacili na ravnateljstvo Doma zdravlja. 

"Na navedeni dan iz Vašeg upita, 19. prosinca 2023. godine u ordinaciju nije došla liječnica koja je zaposlena u privatnoj ugovornoj ginekološkoj ordinaciji. O tome da neće doći nije obavijestila Dom zdravlja Splitsko-dalmatinske županije, kao što nije ni osigurala zamjenu koja bi došla umjesto nje", kazala je zamjenica ravnatelja DZ SDŽ-a Marion Tomičić, koja se nije htjela očitovati o ponašanju liječnika prema pacijentici jer nisu zaprimili službenu prijavu. 

O manjku liječnika i nepopunjenim ambulantama već godinama govori i zamjenica pučke pravobraniteljice Tatjana Vlašić, koja kaže da je to posebno izraženo u ruralnim područjima i na otocima. 

"Da bi država ispunila svoju obvezu, dužna je osigurati građanima da ustanove, dobra i usluge budu dovoljno dostupni diljem države, kao i da budu pristupačne, odnosno jednako dostupne svima. Iako razumijem da liječnici često rade u teškim uvjetima, glede ovoga da građani navode da su liječnici jako neugodni prema njima te se žale da povisuju ton na njih - nemam razumijevanja. Nema opravdanja za takvo ponašanje, svaki pacijent i pacijentica zaslužuju da se prema njima pristojno ophodi", smatra Vlašić. 

Ministarstvo osiguralo 190 tisuća eura za mjere koje ne funkcioniraju

Dio reforme zdravstva odnosi se na dostupnost zdravstvenog sustava i upravljanje ljudskim resursima, za što je Ministarstvo osiguralo oko 190.000 eura. Kako stoji na službenoj stranici Ministarstva, tim novcem omogućit će dostupnost ljekarničke skrbi, posebno u izoliranim i ruralnim područjima. 

Kako bi nadomjestili nedostatak liječnika, u travnju su izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti prisilili privatne liječnike na rad u javno-zdravstvenoj službi, ako se pokaže potreba za tim. 

Izmjene Zakona, reformu zdravstva, odlučio je provoditi ravnatelj Doma zdravlja SDŽ-a Marko Rađa, koji je 24. listopada napravio novi raspored te za rad zadužio i privatnike. No kako su naveli, upravo se privatna liječnica nije pojavila u vrgoračkoj ambulanti. Rađa je u listopadu za Index kazao da nema ovlasti kontrolirati i sankcionirati privatne liječnike. 

"HZZO je obvezan provoditi nadzor"

Iz Ministarstva su za Index objasnili da je ravnatelj Doma zdravlja odgovoran za liječnike u javno-zdravstvenoj službi, dok bi HZZO trebao kontrolirati rad privatnika. 

"Nastavno na privatne zdravstvene djelatnike u Mreži javne zdravstvene službe, isti imaju svoje ugovorne obveze koje su potpisali prilikom ulaska u Mrežu odnosno sklapanja ugovora s HZZO-om.

Navedenim ugovorom definiran je i nadzor nad ostvarivanjem ugovornih obveza i ugovorne kazne kao i druga međusobna prava i obveze ugovornih strana. Stoga je HZZO obvezan tijekom ugovornog razdoblja provoditi nadzor nad izvršavanjem ugovornih obveza te provoditi nadzor u skladu s odredbama Zakona i općih akata HZZO-a", odgovorili su iz Ministarstva. 

Budući da nisu odgovorili na pitanja što će se dogoditi ako liječnici ne poštuju propisani Zakon i koje su sankcije, upit smo proslijedili HZZO-u. Dodatno smo ih pitali jesu li prilikom nadzora uočili nepravilnosti. Do zaključenja teksta nismo dobili odgovor.