"DALI smo im svaki alat koji im je mogao zatrebati. Davali smo im plaće, osiguravali održavanje njihovih zračnih snaga, nešto što talibani nemaju. Talibani nemaju zračne snage. Pružali smo blisku zračnu podršku. Dali smo im svaku priliku da sami odrede svoju budućnost. Ono što im nismo mogli pružiti bila je volja za borbom za tu budućnost."

Tim je riječima američki predsjednik Joe Biden u sinoćnjem obraćanju naciji pokušao poentirati i opravdati svoju odluku o povlačenju američkih snaga iz Afganistana bez kojih se saveznička afganistanska vojska naprosto raspala, a talibani zauzeli sve veće gradove, uključujući Kabul, i preuzeli vlast u samo deset dana. 

>> VIDEO Biden: Dali smo Afganistancima sve, ali nismo im mogli dati volju za borbu

No sam Biden je početkom ovog mjeseca najavio da će SAD, osim što će povući sve kopnene snage do kraja mjeseca, prestati i s dosadašnjom zračnom potporom koja je bila kritična u 20 godina dugom ratu. Umjesto toga, rekao je, SAD će izvoditi zračne napade samo u sklopu uske antiterorističke borbe. 

A kako američki mediji ovih dana pišu, brojni afganistanski vojnici i policajci mjesecima su bili bez plaće, ali i s kroničnim nedostatkom streljiva, zaliha, čak i hrane, kao i avionima, helikopterima koje zbog povlačenja američkih kooperanata nije imao tko popravljati. Bila to krivica Pentagona, Kabula ili jednog i drugog, način na koji je Biden predstavio sad već raspuštenu afganistansku vojsku i njene kapacitete vrlo je zavaravajuć.

Biden kaže da izgradnja države nije bio cilj, prije je govorio drukčije

"Naša misija u Afganistanu nikad nije trebala biti izgradnja nacije", istaknuo je također Biden, dodajući da je cilj "uvijek bio spriječiti teroristički napad na američkom tlu" i da "nikad nije bio stvaranje ujedinjene centralizirane demokracije".

I to je u najboljem slučaju poluistina. Ne samo što je glavni cilj NATO-ove vojne misije u Afganistanu, koja je počela nakon invazije i rušenja talibanskog režima 2001. godine, bio obučavati Afganistanske nacionalne sigurnosne snage (ANSF) i pomoći Afganistanu u obnovi ključnih državnih institucija, već je i sam Biden u prošlosti itekako naglašavao izgradnju funkcionalne afganistanske države kao cilj.

"Nadamo se da ćemo u Afganistanu vidjeti relativno stabilnu vladu, koja... daje temelj za buduću obnovu te zemlje", rekao je kao senator 2001. Dvije godine kasnije, izjavio je da je "alternativa izgradnji nacije kaos, kaos koji izbacuje krvoločne vojskovođe, trgovce drogom i teroriste".

Biden je u lipnju u razgovoru također poručio afganistanskom predsjedniku Ašrafu Ganiju da će "Afganistanci morati odlučiti o svojoj budućnosti". Srž problema upravo je u tome što Afganistancima nije ostavljena prava mogućnost izbora da obrane svoju zemlju te sačuvaju i unaprijede njenu demokraciju, koliko god bila narušena korupcijom, nestabilnošću, ratom, plemenskim podjelama i vjerskim fundamentalizmom koji inzistira da vlast mora biti utemeljena u božjoj, a ne u volji naroda. 

Bivši zapovjednik američkih snaga u Afganistanu: Namjestili smo im neuspjeh

"Namjestili smo im neuspjeh", komentirao je za New York Times David H. Petraeus, umirovljeni general koji je zapovijedao međunarodnim snagama u Afganistanu od 2010. do imenovanja za ravnatelja CIA-e 2011. godine. Bidenov tim, ustvrdio je, "nije prepoznao rizik koji je nastao brzim povlačenjem" obavještajnih i izviđačkih bespilotnih letjelica i bliske zračne potpore usred posebno intenzivne borbene sezone.

Rezultat je bio da su se afganistanske snage na terenu "borile nekoliko dana, a zatim shvatile da nema pojačanja", rekao je. "Psihološki utjecaj bio je poražavajući."

Biden je, osim na same Afganistance, krivnju za ovaj potpuni debakl američke misije, koju je životom platilo oko 2420 američkih, još oko tisuću savezničkih i oko 66 tisuća afganistanskih vojnika, prebacio i na prethodnika Donalda Trumpa. 

Trump, koji ovih dana poziva Bidena da zbog pada Afganistana "podnese ostavku u sramoti", zaista snosi veliki dio krivice. Kako je sam Biden ispravno objasnio, naslijedio je dogovor koji je lani s talibanima sklopio Trump, a prema kojem su se Amerikanci trebali potpuno povući do 1. svibnja ove godine. Ali Biden je taj koji je, kako je sam priznao u govoru, donio odluku da to povlačenje dovrši do 11. rujna i da ne nastavi borbu s talibanima, iako su znakovi da afganistanska vojska neće moći odoljeti talibanima već bili tu. 

Dapače, eksperti za Afganistan tvrde da je obavještajna zajednica bila svjesna da bi Kabul mogao pasti u nekoliko tjedana od povlačenja glavnine američkih snaga, kako prenosi Daily Mail, daleko brže od nedavne procjene da bi mogao pasti u 90 dana, koja je sama po sebi već bila alarmantna. 

Amerikanci se povukli gotovo preko noći

Bidenova tvrdnja da je njegova administracija izradila planove za sve nepredviđene situacije također zvuči šuplje, s obzirom na prekasnu evakuaciju i kaos u Kabulu kojem svjedočimo, u kojem američke snage ovise o dobroj volji talibana koji su okružili aerodrom u Kabulu. 

Izdaja je u svakom kontekstu teška riječ. Ali način na koji su Amerikanci napustili svoje afganistanske saveznike - ključnu zračnu bazu Bagram su, kako je pisao BBC, početkom srpnja napustili preko noći, bez da su o tome uopće obavijestili afganistanskog zapovjednika koji ju je trebao preuzeti - zaista sugerira da je ta riječ ovdje prikladna.

>> Jedan od najgorih poraza u povijesti Zapada

Sad je potpuno jasno da su SAD, Velika Britanija i drugi NATO saveznici koji su sudjelovali u vojnoj misiji u Afganistanu, napravili "katastrofalno krivu procjenu precjenjujući kapacitete afganistanske vlade da odbije talibane i podcjenjujući kapacitete talibana da zauzmu cijelu zemlju", kako je to sročila britanska laburistička zastupnica Lisa Nandy za BBC.

Biden je u sinoćnjem govoru smogao snage priznati da se sve "odvilo brže nego što su očekivali". To je najmanje što je mogao, s obzirom na to da je prije nešto više od mjesec dana uvjeravao novinare da talibanska pobjeda nije neizbježna ni izgledna "zato što afganistanske snage imaju 300.000 dobro opremljenih boraca, koji su opremljeni kao i velik broj vojski u svijetu".

Tvrdio da vjeruje u snagu afganistanske vojske, sad nju krivi za debakl

"Neće se, ni u kakvim okolnostima, dogoditi da vidite ljude koje podižu s krova veleposlanstva Sjedinjenih Država iz Afganistana... Vjerojatnost da će talibani pregaziti sve i preuzeti cijelu državu vrlo je mala", rekao je Biden, još uvijek projicirajući samouvjerenost, 8. srpnja, iako je tada već pomalo postajalo jasno da demoralizirana i disfunkcionalna afganistanska vojska neće moći zaustaviti talibane. 

"To je glupo pitanje. Vjerujem li talibanima? Ne. Ali vjerujem u sposobnost afganistanske vojske koja je bolje obučena, bolje opremljena i kompetentnija za rat", odgovorio je na provokativno pitanje zašto vjeruje talibanima i prepušta im zemlju.

>> Zašto Afganistanci na kraju nisu pružili nikakav otpor talibanima?

Ali kako smo već pisali, afganistanska vojska imala je 300 tisuća ljudi samo na papiru. Masovno dezertiranje, raspad i predaja čitavih odreda, teški gubici u borbi s talibanima, držanje nepostojećih "vojnika duhova" na platnom spisku iz koruptivnih razloga, doveli su do toga da je afganistanska vojska posljednjih tjedana rata imala samo oko 50 tisuća vojnika na terenu.

Na kraju se dogodila upravo repriza pada Sajgona koja po Bidenu nije dolazila u obzir, samo u još gorem izdanju: sa stihijskom evakuacijom Amerikanaca i drugih zapadnjaka i paničnim pokušajem bijega tisuća Afganistanaca pred talibanima, s vojnim helikopterima koji lete s krova američkog veleposlanstva, vojnicima koji tjeraju gomilu pucnjevima u zrak i pretrpanim avionima koji uzlijeću dok se civili u očaju hvataju za krila, a neki potom i padaju u smrt iz zraka. 

>> Pad Kabula izgleda kao repriza pada Sajgona 1975. Usporedite sami

Beskonačni rat i kaotično povlačenje nisu bile jedine mogućnosti

"Ne mogu i ne želim tražiti od naših vojnika da se beskonačno dugo bore u tuđem ratu. To nije u američkom nacionalnom interesu, to nije ono što naša vojska zaslužuje. Obećao sam američkom narodu, kad sam se kandidirao, da ću privesti taj rat kraju", istaknuo je Biden. To je svakako njegov najjači argument i opravdanje za ovu duboko kontroverznu odluku.

Ali njegovo opravdanje za vlastitu odluku i njene nenadane posljedice ustvari se svode na retroaktivni zaključak da Amerika i Zapad ustvari nisu mogli ništa napraviti da promijene sudbinu Afganistana. A to bjelodano nije točno. 

Povijest će, nažalost, vjerojatno pamtiti kaotični pad Kabula kao posebno mračan trenutak, a možda i kao početak definitivnog kraja američke hegemonije i liberalno-demokratskog ustroja koji je Washington pokušavao promicati po svijetu, često na vrlo upitne i beskrupulozne načine. A jednako tako će upamtiti ultimativnu Bidenovu odgovornost za tu prekretnicu. 

Ironija je što je Trump bio taj koji je tijekom svog mandata zamalo uništio reputaciju i ulogu Amerike u svijetu, izdajući i odbacujući saveznike, prezirući globalnu suradnju i multilateralizam, dodvoravajući se diktatorima, sklapajući nepromišljene i hazarderske dogovore poput onog s talibanima i vodeći biznismensku vanjsku politiku koja slijedi samo najuže nacionalne, stranačke ili osobne interese. 

A onda je Biden, koji je i američku i svjetsku javnost uvjeravao da se "Amerika vratila", nastavio s Trumpovom ciničnom doktrinom "Amerika prvo" - a vi ostali, Bog vam pomogao.