BiH u 2024. godini: Još jedna godina propuštenih šansi
BOSNA i Hercegovina ispraća 2024. kao još jednu godinu propuštenih šansi za trajnu stabilizaciju političkih i društvenih odnosa, iako je vladajuća koalicija na njezinu početku obećavala ubrzane reforme i približavanje članstvu u EU.
Početak godine bio je obećavajući. Stranke koje su dobile većinsko povjerenje birača na općim izborima 2022. konsolidirale su vlast i definirale reforme i zakone koje će usvojiti kako bi BiH nadoknadila zaostajanje iz proteklih desetak godina i tako uvjeriti tijela Europske unije da joj omoguće otvaranje pristupnih pregovora.
Članstvo u EU bio je zapravo jedini zajednički vezivni element šarolike vladajuće koalicije. U zemlji koja je i dalje duboko podijeljena vidljivim, administrativnim i nevidljivim, etničkim granicama njeni stanovnici i dalje imaju potpuno suprotstavljene vizije budućnosti, no uvjerljiva većina ipak želi da BiH postane dijelom europskih integracija.
Prema istraživanjima provedenim tijekom 2024. više od 71 posto građana BiH na potencijalnom bi referendumu glasalo za priključenje EU, iako ta potpora varira u entitetima pa je tako u Federaciji BiH za članstvo više od 83 posto građana, a u Republici Srpskoj njih nešto više od 48 posto.
Proeuropske ambicije u BiH Bruxelles je podupro odlukom da u prosincu 2022. zemlja dobije status kandidata za članstvo, na što se od podnošenja zahtjeva čekalo punih šest godina.
U 2023. uslijedili su dodatni reformski koraci uključujući upravljanje migracijama, usklađivanje sa zajedničkom i vanjskom sigurnosnom politikom EU, kao i usvajanje zakona o integritetu pravosuđa, borbi protiv pranja novca i sukoba interesa pa je u ožujku 2024. Europsko vijeće donijelo i formalnu odluku da odobri otvaranje pristupnih pregovora uz uvjet nastavka donošenja reformskih zakona.
Europska komisija od tada čeka te rezultate pripremajući pregovarački okvir s ciljem da ga Europsko vijeće usvoji kad u BiH budu poduzeti koraci definirani još 2022.
No na samom kraju 2024. nema nikakvih naznaka da će se to uskoro i dogoditi jer su zemlju ponovo preplavili stari politički sukobi, a vlast je paralizirana.
Zaoštrena retorika listopadskih lokalnih izbora
Glavni uzrok tome bila je neuobičajeno duga kampanja uoči lokalnih izbora provedenih u listopadu.
Političke su stranke zaoštrenom retorikom borbu za glasove započele još u proljeće i s tim nisu prestale do okončanja izbora.
Na njima su HDZ BiH i Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika potvrdili apsolutnu dominaciju u hrvatskom odnosno srpskom biračkom tijelu dok je Stranka demokratske akcije (SDA) pokazala da, unatoč tome što je u oporbi, ima veliku potporu među Bošnjacima i ozbiljno ugrožava status "trojke"- SDP BiH, Naše stranke i Naroda i pravde (NiP) koje su dio vlasti.
Početkom listopada BiH je bila suočena s prirodnom katastrofom - bujične poplave pogodile su dijelove Hercegovine i središnje Bosne pri čemu je poginulo 27 osoba i srušene na stotine građevina, a ukupna materijalna šteta procijenjena je na više od 100 milijuna eura. Hrvatska je tada bila među prvim državama koje su reagirale poslavši svoje timove za spašavanje i izdvajajući deset milijuna eura za pomoć stradalima.
Proteklu godinu u BiH su obilježila i dva značajna sudska procesa.
Bivšeg predsjednika vlade Federacije BiH Fadila Novalića (SDA) Sud BiH u siječnju je pravomoćno osudio na četiri godine zatvora zbog zloporabe službenog položaja i ovlasti povezane s nabavkom respiratora tijekom pandemije koronavirusa, a pred tim istim sudom u veljači je počelo suđenje predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku po optužnici koja ga tereti za nepoštivanje odluka visokog predstavnika.
Suđenje toj dvojici pokušaj je dokazivanja da pravosuđe u BiH može biti učinkovito i procesuirati i visoke dužnosnike kada prekrše zakon.
Epilog suđenja Dodiku koji se očekuje u 2025. mogao bi trajno odrediti sudbinu tog dugogodišnjeg neprikosnovenog čelnika bosanskih Srba jer bi osuđujuća presuda u njegovu slučaju značila i automatsku smjenu s dužnosti koju obnaša.
I u novoj godini stari izazovi
To će imati posebnu težinu u svjetlu nastavljenih secesionističkih prijetnji za kojima poseže Dodik opetovano zagovarajući odcjepljenje RS od BiH i njeno ujedinjenje sa Srbijom.
Zbog takve politike SAD su tijekom 2024. pojačale sankcije čija su meta Dodik i osobe koje s njim surađuju pa su se na "crnoj listi" američkog Ministarstva financija našle brojne tvrtke za koje je utvrđeno kako su prikriveni financijeri čelnika RS i njegove obitelji.
S obzirom na "mršav" učinak u ovoj godini BiH i u 2025. čekaju dobro poznati stari izazovi. Prvi i najveći bit će kako osigurati otvaranje pristupnih pregovora s EU, a drugi kako smanjiti političke napetosti i izbjeći nove svađe i sukobe među ključnim političarima koji zastupaju tri konstitutivna naroda.
Za Hrvate u BiH važno ostaje pitanje izborne reforme koja se mora provesti u narednoj godini s obzirom da su u 2026. planirani opći izbori pa se u njoj izborni zakon ne bi smio mijenjati.
Naredne godine trebale bi biti obilježene dvije simbolički važne obljetnice jer će se u srpnju 2025. navršiti 30 godina od genocida počinjenog u Srebrenici, a u studenome tri desetljeća od parafiranja Dejtonskog sporazuma na kojemu se temelji današnja BiH i kojoj opstanak jamče najvažnije zapadne države, koje su i svjedoci tog sporazuma.
Ti će događaji biti poticaj za još jedno preispitivanje odnosa međunarodne zajednice prema BiH, a povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću predstavlja nepoznanicu o kojoj će puno toga ovisiti.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati