PAVLE Kalinić, bivši pročelnik Ureda za upravljanje hitnim situacijama Grada Zagreba, koji je na toj funkciji bio u vrijeme pokojnog Milana Bandića, komentirao je mogućnost širenja sukoba iz Ukrajine prema ostatku svijeta, kao i mogućnost korištenja nuklearnog oružja.

Situacija je eskalirala nakon korištenja balističkih i projektila dugog dometa, a posebna panika vlada zbog konstantnog spominjanja nuklearnog rata. Vlade u Švedskoj, Norveškoj i Finskoj dijele brošure građanima kako bi ih pripremile na ono što potencijalno dolazi, a za rat se pripremaju i mnoge druge europske države - Litva, Latvija, Poljska, Estonija, čak i Njemačka.

"Tako je u svakoj krizi, od poplava, krize, potrese, pandemija... I uvijek ste imali dežurne kritičare koji bi govorili da se tako nešto neće dogoditi", kazao je Kalinić za N1.

Kao bivši pročelnik Ureda za upravljanje hitnim situacijama Grada Zagreba odredio je slanje letaka građanima kako se ponašati u slučaju eventualnih kriznih situacija. Trajalo je to od 2016. do 2019.

"Da sada krene rat, mogli bismo zaštititi 15% stanovništva"

"Ideja je bila imati plakate u svim javnim ustanovama, kao i slati letke na kućne adrese. A uredi kao taj moj bi trebali djelovati 24 do 48 sati od krizne situacije, nakon čega se uključuje država. Što se nije događalo.

Međutim, ljudi uvijek idu s kritikom, ali ne postavljaju pitanja što bi oni mogli pomoći. Sad se pitaju zašto nema skloništa u zgradama ili bunkera, a vlasnici bi ih trebali plaćati i to nisu željeli jer su mislili da nikakvog rata više neće biti. Koliko znam, u Zagrebu ne postoji uređeno sklonište, osim u Uredu za upravljanje hitnim situacijama. 

Da sad krene neka krizna situacija poput rata, postojeća infrastruktura u Hrvatskoj bi mogla pružiti zaštitu za svega 15 posto ljudi. A kad bi došlo do nuklearne kataklizme, mali bi postotak ljudi preživio. Uz to, država bi trebala imati hrane za pet godina, a kad je krenula pandemija, vidjeli smo da ima za samo 28 dana", rekao je.