BIVŠI brazilski predsjednik desnog centra Fernando Collor de Mello (1990.-1992.) osuđen je jučer na brazilskom Vrhovnom sudu na osam godina i deset mjeseci zatvora zbog korupcije u okviru afere Ekspresno pranje u koju su umiješane tvrtke BTP-a.

Collor (73), prvi brazilski predsjednik izabran na općim izravnim izborima nakon vojne diktature, optužen je da je primio mito u iznosu oko 3.8 milijuna eura dok je bio senator, između 2010. i 2014.

"Iznimno teška djela"

Kako navodi državno tužiteljstvo, izvršeno je četrdesetak uplata koje su trebale "na nezakonit način" olakšati potpisivanje ugovora između građevinske tvrtke i podružnice državne naftne kompanije Petrobrasa.

Osam od deset sudaca Vrhovnog suda danas se očitovalo za osuđujuću presudu. Sudac izvjestitelj u predmetu Edson Fachin ocijenio je da je bivši predsjednik iskoristio "politički utjecaj kako bi olakšao potpisivanje ugovora" i podsjetio da je maksimalna kazna za takvo kazneno djelo 33 godine zatvora.

Djela "dokazana" u istrazi "iznimno su teška" i "svjedoče o nesretnoj zlouporabi javne vlasti za osobno bogaćenje", rekao je Fachin u srijedu, posljednjeg dana suđenja. Obrana je odbila sve optužbe. Istraga je pokrenuta u okviru afere Ekspresno pranje koja je 2014. potresla brazilsku političku pozornicu.

Suparnik mu na izborima bio Lula

G. 1989. izbor Fernanda Collora de Mella kojemu je u drugom krugu protukandidat bio sadašnji predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva pobudio je veliku nadu. No Brazilci su se vrlo brzo razočarali: nisu prošle ni dvije godine od dolaska na vlast kada je Kongres pokrenuo postupak De Mellove smjene zbog pasivne korupcije.

G. 2006. ipak se vraća u politiku kao senator Alagoasa, siromašne države na sjeveroistoku zemlje. Na toj dužnosti je bio do kraja 2022. Pred kraj drugog osmogodišnjeg mandata u gornjem domu Collor de Mello je javno podupirao bivšeg desničarskog predsjednika Jaira Bolsonara.