TIJEKOM tromjesečne velikosrpske agresije na Vukovar u tamošnjoj je bolnici zbrinuto oko 4000 ranjenika te je u teškim uvjetima izvedeno oko 2250 operacija, rečeno je na skupu "Ratna bolnica Vukovar 1991. - dr. Juraj Njavro", organiziranom u sklopu obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara.

"Vukovarska bolnica uskoro će postati nacionalna, memorijalna bolnica. S povijesnoga aspekta to će značiti da nikada Hrvati neće zaboraviti Vukovar ni vukovarsku bolnicu, ali to će značiti i da će bolnica u budućnosti biti osigurana i u financijskom i u stručnome i znanstvenome smislu", izjavio je uoči skupa ministar zdravstva Milan Kujundžić.

Procijenio je da će procedura proglašavanja vukovarske bolnice nacionalnim i memorijalnom biti okončana u siječnju 2020. godine.

Danas bolnica ima 200 milijuna kuna duga

Kujundžić je naglasio da u ovome trenutku vukovarska bolnica ima preko 200 milijuna kuna duga, od čega se na dospjeli dug odnosi oko 170 milijuna kuna, što je, kako je rekao, po sadašnjem modelu nemoguće razriješiti.

"Modelom nacionalne i memorijalne bolnice koji će moći imati samo Vukovar ti će problemi biti riješeni", rekao je Kujundžić.

Bosanac: Raduje činjenica da će bolnica biti proglašena nacionalnom memorijalnom bolnicom

Ravnateljica vukovarske bolnice Vesna Bosanac ocijenila je da ono što je bolnica značila braniteljima 1991. to isto znači i danas te stoga, kaže, posebno raduje činjenica da će bolnica biti proglašena nacionalnom memorijalnom bolnicom.

"Ratne 1991. godine kroz bolnicu je prošlo 4000 ranjenika i izvedeno je 2250 operacija, prije rata imali smo 1040 zaposlenika, no nakon početka agresije na Vukovar zaposlenici su se osuli, mnogi i na suprotnu stranu, pa nas je ostalo 350. No, organizirali smo se i uz pomoć liječnika dragovoljaca i medicinskih sestara koji su dolazili iz Zagreba, Našica, Vinkovaca. Učinili smo u teškim uvjetima sve što smo mogli za ranjenike i bolesnike“, prisjetila se Bosanac.

Na pitanje što se dogodilo osam godina nakon što je podignuta kaznena prijava protiv 18 osoba vezana za zločine u bolnici, Bosanac je rekla da je istraga u tijeku, no ne raspolaže informacijama do kuda je stigla.

Hebrang: Dnevno umire 12 branitelja

Ratni ministar zdravstva Andrija Hebrang na skupu je govorio o pobolijevanju branitelja naglasivši da je rat ostavio teške posljedice, a i "20 godina politike koja nije imala previše pažnje prema braniteljima" pa je pobol branitelja vrlo znakovit.

"Dnevno umire 12 branitelja, najviše od malignih, potom i srčano-žilnih bolesti, a broj suicida je značajno veći nego kod nebraniteljske populacije", rekao je Hebrang naglasivši da se nad tim podacima treba zabrinuti, ali i korigirati organizacijski ustroj preventivnih pregleda branitelja.

Psiholog Zoran Komar istaknuo je da postoji obveza čuvanja digniteta Domovinskog rata, što znači i digniteta hrvatskih branitelja. "A bez tog digniteta i s narušenim dostojanstvom, nažalost, se događa da branitelji dižu ruku na sebe pa je tako oko 3000 hrvatskih branitelja od 1991. godine do danas izvršilo samoubojstvo", rekao je. Iznio je i podatak da prosječna dob umrlih branitelja iznosi jedva 54 godine.

O stradavanju djece tijekom agresije na Vukovar govorila je pomoćnica ravnatelja vukovarske bolnice za sestrinstvo Agneza Aleksijević istaknuvši da je u tri mjeseca opsade ranjeno 51 dijete, njih 33 je ubijeno ili poginulo, četvero djece je nestalo i četvero je pronađeno na Ovčari. Napomenula je i da je u bolnici u tri mjeseca bilo 16 novorođenih od kojih troje nedonoščadi.

Organizator simpozija su vukovarsko-srijemski ogranak Udruge hrvatskih liječnika dragovoljaca 1990 - 1991. i Opća županijska bolnica Vukovar i bolnica hrvatskih veterana. Pokrovitelji skupa su predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo branitelja, Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, Hrvatski liječnički zbor i Hrvatska liječnička komora, Hrvatska komora medicinskih sestara, kao i Vukovarsko-srijemska županija i grad Vukovar.