PAPA Franjo prihvatio je zahtjev za umirovljenjem zagrebačkog nadbiskupa, kardinala Josipa Bozanića, kojega od danas na mjestu zagrebačkog nadbiskupa nasljeđuje monsinjor Dražen Kutleša, priopćila je Apostolska nuncijatura u Hrvatskoj.

"Apostolska nuncijatura u Hrvatskoj ima čast obavijestiti da je Sveti Otac prihvatio odreknuće nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića od pastoralnoga upravljanja Zagrebačkom nadbiskupijom. Naslijedit će ga mons. Dražen Kutleša, dosadašnji nadbiskup koadjutor iste nadbiskupije", stoji u priopćenju.

Kardinal Bozanić u ožujku 2024. napunit će 75 godina, što je po uobičajenoj praksi vrijeme kad se Papi šalje zahtjev za odreknućem od službe, što Papa može, ali i ne mora prihvatiti. Bozanić je to učinio godinu ranije. 

Bozanića je papa Ivan Pavao II. imenovao zagrebačkim nadbiskupom 5. srpnja 1997., a dužnost zagrebačkog nadbiskupa preuzeo je 4. listopada od dotadašnjeg nadbiskupa, kardinala Franje Kuharića. Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je kardinalom 2003.

Vijest o Bozanićevom umirovljenju Apostolska nuncijatura poslala je jutros, ali je do podneva bila pod strogim embargom na objavu. 

Bozanić objavio priopćenje: Jako mi je narušeno zdravlje

Nakon objave o povlačenju Bozanić se oglasio priopćenjem.

"Na dan imenovanja mons. Dražena Kutleše za nadbiskupa koadjutora zagrebačkog, 14. veljače 2023. godine, rekao sam: ‘Zbog svoga narušenog zdravlja, jako želim da novi nadbiskup, koji nam je sada dan kao koadjutor, što prije preuzme potpunu odgovornost za svetu Crkvu zagrebačku’. Imajući to u vidu kao i nove okolnosti u Crkvi u Hrvatskoj usred kojih je predsjednik HBK nadbiskup koadjutor, smatrao sam činom ljubavi prema Crkvi zamoliti Svetog Oca da što prije prihvati moje odreknuće.

Stoga zahvaljujem papi Franji što je u smislu mog prijedloga danas prihvatio moje odreknuće od službe nadbiskupa metropolita zagrebačkog i time je, snagom Papinog dekreta, mons. Kutleša postao zagrebački nadbiskup. On je sada 77. zagrebački biskup, odnosno 9. nadbiskup metropolit zagrebački. Drevna Crkva zagrebačka, obdarena čudesnim djelovanjem Božjega Duha sada na podlozi sinodskoga hoda i objavljenih Izjava i odluka Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije, započinje jedno novo razdoblje što, kako je to redovito bivalo i u prošlosti, ostavlja svoj trag ne samo na crkvenom nego i društvenom području.

Radosna srca čestitam novom zagrebačkom nadbiskupu mons. Draženu Kutleši. On i draga Zagrebačka nadbiskupija bit će uvijek u mojim molitvama. Našega novog Pastira prihvatimo s iskrenim poštovanjem, povjerenjem i obećanjem poslušne suradnje, uključujući ga uvijek u svoje molitve. Od sada treba u euharistijskoj molitvi spomenuti ime novoga nadbiskupa.

Ujedno, ovime obavještavam da će liturgijski početak službe zagrebačkoga nadbiskupa mons. Dražena Kutleše biti u Bogoslužnom prostoru bl. Alojzija Stepinca u Zagrebu, u subotu 29. travnja 2023. godine s početkom u 10 sati", napisao je Bozanić.

Tko je Bozanićev nasljednik?

Podsjetimo, splitsko-makarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije (HBK) Dražen Kutleša imenovan je u veljači za nadbiskupa koadjutora Zagrebačke nadbiskupije i time za nasljednika kardinala Josipa Bozanića.

Kutleša, koji je lani u listopadu izabran za novog predsjednika HBK na petogodišnji mandat, 73-godišnjeg Bozanića trebao je naslijediti kad Bozanić navrši 75 godina. Po pisanju medija, papa Franjo odredio ga je za nadbiskupa koadjutora nakon procesa u sklopu kojega se povjerljivo ispituje kandidate koji odlaze u Rim, gdje ih Papa u konačnici odobrava i potvrđuje. Za splitsko-makarskog nadbiskupa izabran je 11. srpnja 2020., a u službu je stupio 13. svibnja 2022.

Kutleša je rođen u Tomislavgradu 25. rujna 1968. Poslije osnovne škole, koju je pohađao u Prisoju, išao je u sjemenište i završio Klasičnu gimnaziju Ruđer Bošković u Dubrovniku 1987. Završio je filozofsko-teološki studij na Vrhbosanskoj visokoj teološkoj školi u Sarajevu, na kojem je 1993. diplomirao. Godine 1994. postigao je bakalaureat pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Za svećenika Mostarsko-duvanjske biskupije zaređen je 29. lipnja 1993. u Prisoju. Godine 1995. upisao je poslijediplomski studij kanonskoga prava na Papinskom sveučilištu Urbaniana u Rimu, gdje je magistrirao 1997. i doktorirao 2001.

Od 1993. do 1995. bio je župni vikar u mostarskoj katedrali i katehist u srednjim školama. Od 1998. do 2006. obnašao je službe vicekancelara u biskupijskoj kuriji, župnog upravitelja u Grudama, predavača kanonskog prava na Teološkom institutu u Mostaru te člana zbora savjetnika i svećeničkog vijeća. Od 2006. do 2011. bio je djelatnik Kongregacije za biskupe u Vatikanu. Od 2010. je vanjski suradnik Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenta.

Papa Benedikt XVI. imenovao ga je 17. listopada 2011. za biskupa koadjutora Porečke i Pulske biskupije. Biskupsko posvećenje primio je 10. prosinca 2011. u Eufrazijevoj bazilici u Poreču. Za biskupsko geslo izabrao je riječi iz Psalma 31: "U Tebe se, Gospodine, uzdam." Dijecezanskim biskupom Porečke i Pulske biskupije imenovan je 14. lipnja 2012. godine.

Za splitsko-makarskog nadbiskupa koadjutora imenovao ga je papa Franjo 11. srpnja 2020. Otad Porečkom i Pulskom biskupijom upravlja kao apostolski upravitelj. Upravljanje Splitsko-makarskom nadbiskupijom preuzeo je 13. svibnja 2022. u splitskoj katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije.