500 je dana rata. Zapovjednici Azova svečano dočekani u Lavovu, Kremlj ljutit
IZ MINUTE u minutu pratili smo događaje vezane uz Ukrajinu. Danas je 500. dan ruske invazije.
Ključni događaji:
- Erdogan nakon susreta sa Zelenskim: Ukrajina zaslužuje biti u NATO-u
- Borci Wagnera pripremaju se za prelazak u Bjelorusiju, kaže zapovjednik
- Ruski ministar obrane prvi put nakon Wagnerove pobune posjetio trupe
- ISW: Ukrajinske snage ostvaruju taktički značajne uspjehe u Bahmutu
- Prvi put od početka rata sastali se Zelenski i Erdogan
- Postignut važan dogovor: NATO saveznici će izdvajati najmanje 2 posto BDP-a za obranu
- Pentagon potvrdio da šalje kazetno streljivo Ukrajini
Poruke ispisane kredom pojavile su se ispred zgrade ruske vlade u Washingtonu, javlja Sky News.
"Ovdje rade ubojice", piše u jednoj od poruka, dok je u drugoj naveden broj ubijenih i ranjenih civila.
Ukrajinski predsjednik Zelenski stigao je u grad Lavov na zapadu zemlje s petoricom bivših ratnih zarobljenika, zapovjednika Azova, koji su do zadnjeg branili Mariupolj u Azovstalu. Oni su se vratili iz Turske, gdje su boravili otkad su oslobođeni u rujnu lani.
U Lavovu ih je dočekalo puno ljudi koji su im oduševljeno klicali i pljeskali.
NAKON što ukrajinska proljetno-ljetna ofenziva nije donijela željene rezultate, sasvim je sigurno da se ove godine rat u Ukrajini neće odlučiti na bojištu.
>> Opširnije
Kanadska vlada kritizirala je odluku Washingtona da pošalje kontroverzno oružje u Ukrajinu, ističući opasnost za civile. SAD je jučer rekao da će isporučiti Ukrajini bombe koje je zabranilo više od 100 zemalja.
U priopćenju je kanadska vlada rekla: "Ne podržavamo korištenje kazetnog streljiva i predani smo stati na kraj učincima koje kazeta ima na civile - osobito djecu."
Drugi američki saveznici, uključujući UK i Njemačku, također su izrazili zabrinutost zbog ovog poteza. Bombe su zabranjene prema Konvenciji o kazetnom streljivu, ali Rusija, Ukrajina i SAD nisu potpisale Konvenciju.
"Kanada je u potpunosti usklađena s Konvencijom i ozbiljno shvaćamo svoju obvezu prema Konvenciji da potičemo njezino univerzalno prihvaćanje", rekla je savezna vlada.
Prošlo je 500 dana otkad je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu.
>> Opširnije
Ruske snage pokušale su napredovati u istočnim regijama Donjecka i Luhanska, priopćio je ukrajinski Glavni stožer.
U svom večernjem ažuriranju navodi da su ruske trupe pokušale ofenzivu u pet smjerova.
Ranije je ministarstvo obrane Velike Britanije priopćilo da je Ukrajina ostvarila dobitke oko grada Bahmuta u regiji Donjecka.
Grad je bio epicentar borbi mjesecima prije nego što je u svibnju pao u ruke Rusije.
Bivši ruski predsjednik koji je sada drugi čovjek ruskog Vijeća sigurnosti Dmitrij Medvedev još je jednom podivljao na Telegramu. Ovaj put je, najblaže rečeno, žestoko reagirao zbog američkog slanja kontroverznog kazetnog streljiva Ukrajini, ali i zbog najave primanja Ukrajine u NATO.
>> Opširnije
Povratak petorice ukrajinskih zapovjednika iz Turske je "izravno kršenje razmjene zarobljenika" u kojoj je prošle godine posredovala Ankara, rekla je Rusija.
“Povratak čelnika azovaca iz Turske u Ukrajinu nije ništa drugo nego izravno kršenje uvjeta postojećih sporazuma”, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov za RIA Novosti.
Dodao je kako su u ovom slučaju uvjete prekršile i ukrajinska i turska strana.
Ukrajinski predsjednik Zelenski se vratio iz Turske s pet ukrajinskih vojnih zapovjednika koje je prije nešto više od godinu dana zarobila Rusija.
>> Opširnije
"Ako su zemlje zapadnog Balkana odlučile biti dio Europske unije, trebale bi je striktno pratiti i biti usklađene s politikama EU", rekao je hrvatski šef diplomacije na Dubrovnik Forumu.
>> Opširnije
"Perspektivni ruski nogometni sudac ubijen je u ratu u Ukrajini", objavio je Ruski nogometni savez.
>> Opširnije
NATO savez je Vilnius pretvorio u tvrđavu branjenu naprednim naoružanjem.
>> Opširnije
Moskva je poručila da slanjem kazetnog streljiva Ukrajini Washington postaje suučesnik u bombardiranju i odgovoran za smrt civila, pa time i ukrajinske djece.
>> Opširnije
Ruski predsjednik Vladimir Putin također bi trebao posjetiti Tursku sljedeći mjesec, ali Kremlj kaže da još nije određen datum. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da su susreti između Putina i turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana mogući, ali da točan datum još nije određen.
Erdogan je jučer na konferenciji za novinare rekao da će Putin posjetiti Tursku sljedećeg mjeseca i da su dvije strane u pregovorima o sastanku.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ovaj je tjedan posjetio Tursku, gdje mu je Erdogan rekao da Kijev "zaslužuje članstvo u NATO-u".
Turska je povremeno djelovala kao posrednik između Rusije i Ukrajine, održavajući ravnotežu s obje strane.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ovog je tjedan bio na turneji u nizu NATO zemalja kako bi dobio podršku uoči summita sljedećeg tjedna. Njegov posljednji razgovor bio je s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, koji je bio ključni posrednik između Rusije i Ukrajine.
Nakon sastanka Erdogan je rekao: "Bez sumnje, Ukrajina zaslužuje biti u NATO-u."
Na zajedničkoj konferenciji za novinare Zelenski je rekao da je sretan zbog podrške Erdogana.
Ukrajina se ne može pridružiti zapadnom vojnom savezu dok rat traje, ali želi jamstvo da će nakon toga postati članica.
Odluka Joea Bidena o slanju kazetnog streljiva u Kijev je "važan i pravodoban potez", rekao je ukrajinski dužnosnik za Sky News, inzistirajući da će se ono koristiti odgovorno.
"To je važan potez... To je pravovremeni potez jer se suprotstavljamo neprijatelju", rekao je Jurij Sak, savjetnik ukrajinskog ministra obrane.
“Rusija koristi kazetnu municiju od prvog dana svog agresivnog, neizazvanog rata protiv Ukrajine. Koristili su kazetnu municiju protiv civilnih gradova. Gađali su drugi po veličini grad Harkiv kazetnom municijom u veljači i ožujku 2022.", dodao je.
Ukrajina je rekla da će oružje koristiti samo za deokupaciju zemlje i poslala je jamstva da ono neće biti raspoređeno u Rusiji.
Sak je ponovio ovo obećanje rekavši: "Mi nismo kao Rusi, mi nismo ratni zločinci, mi nismo silovatelji, mi nismo pljačkaši. Koristit ćemo ovo oružje vrlo odgovorno i dokazali smo i pokazali našim saveznicima da smo odgovorni kada je riječ o korištenju ovog oružja."
Streljivo zabranjeno u više od 100 zemalja izazvalo je kontroverze diljem Zapada. Španjolska je rekla da se kazetne bombe ne bi trebale slati u Ukrajinu "ni pod kojim okolnostima", a britanski premijer Rishi Sunak rekao je da ne podržava njihovu upotrebu. Protivnici kazetnog streljiva kažu da ono ubija neselektivno i može predstavljati dugoročnu opasnost za civile.
Američki predsjednik je rekao da je bila "teška odluka" predati kazetno streljivo Ukrajini prvi put - ali da su ga na kraju uvjerili da pošalje oružje.
Odluka je kontroverzna jer je niz zemalja potpisao konvenciju kojom se takvo oružje zabranjuje, među njima i neke članice NATO-a.
Biden je za CNN rekao: "Bila je to vrlo teška odluka za mene. Razgovarao sam o tome s našim saveznicima... Ukrajincima ponestaje municije. Kazetno streljivo poslano je kao "prijelazno rješenje" dok SAD ne bude u stanju proizvesti više streljiva za Ukrajinu", rekao je.
"Ovo je rat koji se odnosi na streljivo. I njima ponestaje tog streljiva, a naše zalihe su niske", rekao je Biden.
"Ono što sam u konačnici učinio, prihvatio sam preporuku ministarstva obrane (da im pošaljemo kazetno streljivo), da dopustim ovo prijelazno razdoblje dok ne dobijemo još oružja i streljiva za Ukrajince", rekao je Biden i dodao da je trebalo neko vrijeme da ga se uvjeri da to učini.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski 8. srpnja pridružio se ekumenskom carigradskom patrijarhu Bartolomeju I., duhovnom poglavaru pravoslavnih kršćana, na komemorativnoj službi u Istanbulu u čast Ukrajincima koji su ubijeni u ratu s Rusijom.
Ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov pozdravio je odluku Sjedinjenih Država da toj zemlji pošalju kazetnu municiju. U postu na Twitteru Reznikov je rekao: "Novo oružje će značajno pomoći da deokupiramo naše teritorije, dok spašavamo živote ukrajinskih vojnika." Rekao je da se streljivo "neće koristiti na službeno priznatom teritoriju Rusije".
"Naš stav je jednostavan - moramo osloboditi naše privremeno okupirane teritorije i spasiti živote naših ljudi", rekao je.
“Ukrajina će koristiti ovo streljivo samo za deokupaciju naših međunarodno priznatih teritorija. Ovo streljivo neće se koristiti na službeno priznatom teritoriju Rusije", rekao je.
Najmanje osam ljudi ubijeno je u napadu na stambenu četvrt u istočnoj regiji Donjeck u Ukrajini, priopćile su vlasti te zemlje. Ukrajinsko ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je da je još 13 osoba ranjeno u ruskom granatiranju grada Limana.
Napad je izazvao požare u kući, tiskari i tri automobila koje su sada ugasili spasioci, priopćilo je ministarstvo.
Ministrica obrane Španjolske rekao je da kazetne bombe ne bi trebalo slati da pomognu Ukrajini "ni pod kojim okolnostima".
"Španjolska, na temelju čvrste obveze koju ima s Ukrajinom, također ima čvrstu obvezu da određeno oružje i bombe ne mogu biti isporučeni ni pod kojim okolnostima", rekla je Margarita Robles novinarima. "Ne kazetnim bombama i da legitimnoj obrani Ukrajine, za koju razumijemo da se ne bi trebala provoditi kazetnim bombama", dodala je.
Britanski premijer Rishi Sunak jasno je dao do znanja da Britanija "obeshrabruje" upotrebu kazetnog streljiva nakon što je Joe Biden pristao poslati kontroverzne bombe u Ukrajinu. Premijer je istaknuo da je Velika Britanija jedna od 123 potpisnice konvencije koja zabranjuje njihovu uporabu.
"Pa, Ujedinjeno Kraljevstvo je potpisnik konvencije koja zabranjuje proizvodnju ili korištenje kazetnog streljiva i obeshrabruje njihovu uporabu", rekao je televizijskim kućama. "Nastavit ćemo pružati podršku Ukrajini protiv ruske ilegalne i neizazvane invazije, ali to smo učinili pružanjem teških borbenih tenkova i najnovijeg oružja dugog dometa, i nadamo se da sve zemlje mogu nastaviti podržavati Ukrajinu."
Borci Wagnera spremaju se preseliti u Bjelorusiju prema uvjetima sporazuma, rekao je viši zapovjednik skupine. Od lipanjske pobune, u kojoj su Wagnerovi borci nakratko zauzeli južni ruski grad i marširali prema Moskvi, nije bilo točno poznato gdje se nalaze šef grupe Jevgenij Prigožin i njegovi plaćenici.
Prema dogovoru koji je okončao pobunu, Prigožin se trebao preseliti u Bjelorusiju, a njegovi ljudi su dobili opciju preseliti se s njim, pridružiti se ruskim snagama ili otići kući. Međutim, ranije ovog tjedna bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko rekao je da su Prigožin i tisuće njegovih boraca još uvijek u Rusiji.
Kanal na Telegramu citirao je Antona Jelizarova, čije je ratno ime "Lotos", koji je rekao da borci sada idu na odmor do početka kolovoza, po Prigožinovom nalogu, prije nego što se presele u Bjelorusiju. "Moramo pripremiti baze, poligone, koordinirati s lokalnim vladama i upravama, organizirati interakciju s agencijama za provođenje zakona Bjelorusije i uspostaviti logistiku", citirao je Jevgenija Prigožina na Telegram kanalu.
Rusija je zatražila novi sastanak Vijeća sigurnosti UN-a kako bi se raspravljalo o eksplozijama plinovoda Sjeverni tok u rujnu prošle godine. Visoki ruski diplomat u Ujedinjenim narodima rekao je da je zemlja zatražila da se sjednica održi 11. srpnja.
"Zatražili smo novi otvoreni sastanak Vijeća sigurnosti UN-a o eksplozijama u Sjevernom toku za 11. srpnja", rekao je Dmitrij Poljanski. Također je rekao da će Rusija na sastanak pozvati "nekoliko zanimljivih nepristranih govornika".
HRVATSKA će Ukrajini pomoći u razminiravanju i odgovornosti za ratne zločine, što su područja u kojima Hrvatska ima "nesretno iskustvo" iz Domovinskog rata, kazao je na 16. Dubrovnik Forumu hrvatski premijer Andrej Plenković.
>> Opširnije
KAKO protuofenziva polako napreduje, oni koji se bore na prvim linijama traže više oružja sa Zapada.
>> Opširnije
Najmanje šest osoba je ubijeno, a pet je ozlijeđeno u ruskom granatiranju u Limanu, rekao je ukrajinski guverner. Stambeno područje u malom istočnom gradu je pogođeno, a policija je još uvijek na mjestu događaja, rekao je regionalni guverner Donjecka Pavlo Kirilenko. U napadu su također oštećene kuća i trgovina.
RUSKI ministar obrane Sergej Šojgu je na 500. dan ruske invazije na Ukrajinu prisustvovao obuci novih borbenih jedinica.
>> Opširnije
Podsekretar američkog ministarstva obrane za politiku, Colin Kahl, branio je američke planove za slanje kazetnog streljiva Ukrajini.
Kahl je na tiskovnoj konferenciji rekao da su SAD dobile pisana jamstva Kijeva o odgovornoj uporabi oružja. Rekao je da to uključuje obećanja da se kazete neće koristiti "u urbanim sredinama naseljenim civilima".
Odluka Joea Bidena da pošalje kazetnu municiju u Ukrajinu "nosi rizik" raspadanja NATO saveza, rekao je bivši načelnik Glavnog stožera britanske vojske. Govoreći za Sky News, general Lord Dannatt rekao je da je to sigurno bila "vrlo teška odluka" i da Biden nije jedini koji se osjeća "vrlo neugodno" zbog toga.
"Iz osobnog iskustva, kada sam bio zapovjednik britanskih snaga i kada smo otišli na Kosovo 1999. godine, jedina dva vojnika koja smo izgubili poginula su zbog neeksplodirane municije iz NATO-ovog kazetnog oružja, koje je u toj fazi još uvijek bilo dopušteno koristiti", opisao je.
“Mogu razumjeti zašto Amerikanci žele dati ovu dodatnu vatrenu moć Ukrajini kako bi pomogli njezinoj protuofenzivi. Ali kako se približavamo summitu NATO-a u Vilniusu, gdje je jedna od najvažnijih stvari da pokažemo jedinstvo NATO-a, objaviti raspoređivanje ovog oružja u ovom trenutku moglo bi dovesti do lomljenja harmonije NATO-a."
Rodni grad Volodimira Zelenskog napadnut je dronom tijekom noći, rekao je ukrajinski guverner. Krivi Rih, u središtu Ukrajine, bio je na meti nekoliko puta tijekom rata, a poznato je da ga je Vladimir Putin gađao na simbolične datume. 26-godišnji muškarac je hospitaliziran, a brojna skladišta su uništena u sinoćnjem udaru, rekao je Serhij Lisak.
"Noću je neprijatelj napao Krivi Rih. Koristio je dronove", napisao je na Telegramu. “Bila su dva požara odjednom, ukupno je požar zahvatio 360 četvornih metara, spasioci su ga ugasili. Uništeno je nekoliko skladišta, oprema i automobili su uništeni", dodao je.
Nakon što je najavio svoje planove za slanje kazetnog streljiva u Ukrajinu, Joe Biden održao je sastanak s kineskim predsjednikom. Tijekom razgovora rekao je Xi Jinpingu da "bude oprezan" jer se Peking oslanja na zapadna ulaganja, navodi CNN.
"Rekao sam: Ovo nije prijetnja. Ovo je opažanje", rekao je Biden. “Otkako je Rusija ušla u Ukrajinu, 600 američkih korporacija se povuklo iz Rusije. A rekli ste mi da vaše gospodarstvo ovisi o ulaganjima iz Europe i Sjedinjenih Država. I budi oprezan, budi oprezan", rekao je Biden.
Upitan kakav je bio Xijev odgovor, Biden je rekao: "Slušao je, nije se svađao."
Rusko ministarstvo obrane objavilo je snimku ruskog ministra obrane koji pregledava vojnike i nadzire obuku novih vojnika. Na snimci se Sergej Šojgu pojavljuje u vojnoj uniformi, ispitujući vojnike na streljani. To je njegovo prvo javno pojavljivanje s vojnicima od prošlog mjeseca prekinute pobune Wagnerove skupine plaćenika.
No, iz ministarstva nisu rekli kada je video snimljen niti kada je inspekcija obavljena. Tijekom oružane pobune, šef Wagnera Jevgenij Prigožin pozvao je na smjenu Šojgua nakon što je kritizirao njegovu taktiku u Ukrajini.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski posjetio je crnomorski otok čiji su branitelji prkosili ruskom ratnom brodu na početku invazije.
"Danas smo na Zmijskom otoku koji nikada neće osvojiti okupator, kao ni cijelu Ukrajinu, jer mi smo zemlja hrabrih. Želim se zahvaliti odavde, s ovog mjesta pobjede, svakom našem vojniku za ovih 500 dana", objavio je.
Na nedatiranoj snimci koja je objavljena danas prikazan je kako brodom stiže na otok i ostavlja cvijeće na spomeniku.
Moskva je zauzela Zmijski otok ubrzo nakon što je započela invaziju 24. veljače 2022. Ukrajinski vojnici su zarobljeni, ali su kasnije razmijenjeni za ruske zarobljenike. Ukrajinske snage ponovno su zauzele otok u lipnju prošle godine.
Borbe u Bahmutu tijekom posljednjih sedam dana bile su jedne od najintenzivnijih na fronti dok Ukrajina nastavlja svoju protuofenzivu u gradu koji drže Rusi, navodi se u najnovijem obavještajnom izvješću britanskog Ministarstva obrane.
"Ukrajinske snage su ostvarile stalan napredak i sjeverno i južno od grada koji drže Rusi. Ruski se branitelji vrlo vjerojatno bore s lošim moralom, mješavinom različitih jedinica i ograničenom sposobnošću pronalaženja i udara ukrajinskog topništva. Rusko vodstvo gotovo sigurno smatra politički neprihvatljivim prepuštanje Bahmuta, koji ima simboličnu težinu kao jedan od rijetkih ruskih dobitaka u posljednjih 12 mjeseci. Međutim, vrlo je vjerojatno da postoji nekoliko dodatnih rezervi za izdvajanje u sektor", objavili su.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg i drugi članovi saveza također Ukrajini nisu pružili svoju punu podršku kada je riječ o njezinom skorom primanju u obrambeni blok.
>> Opširnije
Ujedinjeni narodi osudili su stradanje civila na 500. dan rata u Ukrajini.
"Danas obilježavamo još jednu strašnu prekretnicu u ratu koji nastavlja nanositi užasne žrtve ukrajinskim civilima", rekao je Noel Calhoun, zamjenik voditelja UN-ove Promatračke misije za ljudska prava u Ukrajini. Više od 9000 civila, uključujući više od 500 djece, ubijeno je od ruske invazije, iako su stručnjaci ranije upozoravali da je stvarni broj vjerojatno daleko veći.
Iako je ove godine broj žrtava u prosjeku manji nego 2022., brojka je ponovno počela rasti u svibnju i lipnju, rekla je promatračka misija.
Ukrajinska protuofenziva postigla je "taktički značajne" uspjehe u području Bahmuta i nastavila operacije u najmanje tri druga sektora na prvoj liniji, prema Institutu za rat.
Institut za proučavanje rata rekao je da geopolitička snimka pokazuje da su ukrajinske snage zauzele značajne dijelove u blizini sela sjeverno i južno od Bahmuta, vraćajući kontrolu nad prethodno izgubljenim položajima u tom području. Vojni dužnosnici potvrdili su nastavak ofenzivnih operacija u zapadnom Zaporižju i duž granice između Zaporižje i Donjecke oblasti.
Rusko ministarstvo obrane i drugi ruski izvori tvrdili su da su ukrajinske snage izvodile ofenzivne operacije u smjeru Kreminne duž granice Harkiv-Luhansk.
Analitičar Sky Newsa Mark Stone kaže da je slanje kazetnog oružja Ukrajini znak da stvari na bojištu ne idu dobro za Ukrajinu. "Zašto SAD šalje kazetno oružje? Pa, činjenice na terenu ne idu u prilog Ukrajini. To je jasan signal da rat ne ide dobro za Ukrajinu. Takozvana proljetna ofenziva nije se ostvarila u proljeće i čini se da će posustati i tijekom ljeta. Ukrajini brzo ponestaje više konvencionalnog topništva, a zalihe u Americi i drugdje su pri kraju. Neophodan je most opskrbe", rekao je Stone.
>> Opširnije
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je kako vjeruje da će njegova zemlja vratiti kontrolu nad Krimom i zahvalio je Turskoj na podršci suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine.
“Zahvalan sam Turskoj na podršci našem teritorijalnom integritetu i suverenitetu”, rekao je Zelenski govoreći zajedno s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji u Istanbulu rano jutros. “Razgovarali smo o situaciji na Krimu koji Rusija još uvijek nezakonito kontrolira i koristi kao mostobran prijetnji i opasnosti. U svakom slučaju, obnovit ćemo našu kontrolu nad Krimom”, rekao je.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan sastao se jučer navečer s ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim i iskazao punu podršku njegovoj zemlji, ali i najavio da će ga idući mjesec posjetiti Vladimir Putin.
Erdogan se u Istanbulu prvi put sastao s ukrajinskim predsjednikom otkako je počeo ruski napad. Kazao je poslije sastanka da Ukrajina "zaslužuje integraciju s NATO-om" i pozvao Kijev i Moskvu da se vrate mirovnim pregovorima.
Najavio je da će "idući mjesec" Tursku posjetiti ruski predsjednik Vladimir Putin. Erdogan i Zelenski razgovarali su o budućnosti ukrajinskog sporazuma o izvozu žitarica preko Crnog mora. Sporazum, postignut u srpnju 2022. uz pokroviteljstvo Ujedinjenih naroda i Turske, istječe 17. srpnja, a Rusija je rekla da ne vidi razloga za njegovo produljenje.
"Nadamo se da će sporazum biti produžen", rekao je Erdogan i najavio da o tome namjerava razgovarati s Putinom u kolovozu. Zelenski je kazao da se mnogi ljudi diljem svijeta oslanjaju na taj koridor za hranu "i ti životi ne mogu ovisiti o raspoloženju predsjednika Ruske Federacije".
Američkom predsjedniku Bidenu zahvalio je na odluci da Ukrajini pošalje kasetno streljivo.
SAD je potvrdio da šalje kazetno streljivo Ukrajini, što je izazvalo zabrinutost skupina za ljudska prava.
>> Opširnije
SAVEZNICI u NATO-u postigli su dogovor o podizanju cilja saveza za vojnu potrošnju na najmanje 2 posto nacionalnog BDP-a, izjavila su Reutersu dva diplomata kasno sinoć, uoči summita u Vilniusu sljedeći tjedan kada bi taj dogovor trebao biti potvrđen.
>> Opširnije
Pentagon je danas najavio novi paket vojne pomoći Ukrajini u vrijednosti od 800 milijuna dolara, a koji će, među ostalim, uključivati i kontroverzno kazetno streljivo.
>> Opširnije
Bijela kuća je održala konferenciju za novinare o slanju kazetnog streljiva Ukrajini.
>> Opširnije
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati
Facebook
Google
