TRGOVAČKI sud u Zagrebu donio je rješenje kojim se pokreće postupak utvrđivanja pretpostavki za otvaranje stečajnog postupka nad zagrebačkim Brodarskim institutom, te je za 5. prosinca zakazao ročište na kojem će se odlučivati o uvjetima otvaranja stečaja Instituta s više od 9,8 milijuna kuna utvrđenog duga.

Sudskim rješenjem za privremenog stečajnog upravitelja imenovan je Hrvoje Kraljičković, koji treba ispitati postoji li razlog za otvaranje stečajnog postupka i mogu li se imovinom Brodarskog instituta namiriti troškovi postupka.

Sudska odluka uslijedila je nakon prijedloga Financijske agencije (Fine) za otvaranje stečajnog postupka, u kojem se navodi da je krajem rujna Brodarski institut imao evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 120 dana u ukupnom iznosu od 9.877.965 kuna.

Imaju 54 zaposlenika, kontrolira ih država

U prijedlogu Fine se navodi da Brodarski institut ima 54 zaposlenika i oročen novac na devet računa u dvije komercijalne banke. Osim toga Fina ne raspolaže drugim podacima o imovini dužnika.

Osnivač Brodarskog instituta je Republika Hrvatska, temeljni kapital tog društva s ograničenom odgovornošću je 53,9 milijuna kuna, a kao glavni predmet poslovanja navode se istraživanje tehnologije i tehnološki razvoj, kao i tehničko ispitivanje i analiza.

Iznimna uloga u razvoju hrvatske brodogradnje nakon Drugog svjetskog rata

Brodarski institut u Zagrebu osnovan je 1948. godine kao znanstveno-istraživačko uporište brodogradnji opremljeno suvremenim bazenima za modelska ispitivanja otpora, propulzije i upravljivosti brodova.

Institut je imao iznimno veliku i značajnu ulogu u razvoju hrvatske brodogradnje tijekom više desetljeća, podupirući domaću industriju i brodogradilišta, uključivši pulski Uljanik, riječki 3. maj i splitski Brodosplit.

Tehnološka dostignuća Brodarskog instituta prepoznali su brojni strani partneri, kojima je kroz više desetljeća bio pouzdani partner u razvojnim projektima i transferu tehnologija.

Kao trgovačko društvo Brodarski institut prihode je ostvarivao komercijalnim ugovorima, a 40 posto prihoda zarađivao je na inozemnom tržištu.