Foto: Pixsell/Sanjin Strukic

NE PROĐE dan, a da se hrvatski premijer Andrej Plenković ne pohvali rastom BDP-a i vladinim planom za gospodarstvo.

Kad ga pitaju o Agrokoru i aferama Ante Ramljaka i potpredsjednice vlade za gospodarstvo Martine Dalić, Plenković se hvali gospodarskim rastom i rekordnom turističkom sezonom. Kad ga pitaju o neprovođenju reformi, Plenković se hvali gospodarskim rastom i rekordnom turističkom sezonom. Kad ga pitaju o njegovim kronično nesposobnim ministrima poput Milana Kujundžića i Nade Murganić, Plenković se hvali gospodarskim rastom i rekordnom turističkom sezonom.

Ukratko, gospodarski rast i rekordna turistička sezona su Plenkovićevi omiljeni odgovori na sva neugodna pitanja.

No, o kakvom se gospodarskom rastu zapravo radi i što takav rast dugoročno znači za Hrvatsku?

Stvari je u kontekst stavio Arup Banerji, regionalni direktor Svjetske banke za zemlje Europske unije. On je u razgovoru za Poslovni dnevnik pojasnio da će Hrvatska, nastavi li gospodarski rast Hrvatske usporavati kao što pokazuju zadnju trendovi, za 58 godina doseći Austriju.

Treba nam 21 godina da uhvatimo Slovačku, a 58 godina da uhvatimo Austriju

Naime, prema najnovijim prognozama u 2018. godini Hrvatska može očekivati usporavanje gospodarskog rasta s 3 posto na 2,7 posto, pa se nameće pitanje je li Hrvatska već sada usporila zamah gospodarskog oporavka.

"Razmislite o tome otkuda je Hrvatska krenula: u proteklih šest godina došlo je do velikog oporavka od najdublje krize. Izazov nisu međugodišnja kolebanja, do njih će dolaziti zbog unutarnjih i vanjskih razloga. Najveći izazov s kojim je Hrvatska suočena je konvergencija s EU-om. Kada bi gospodarstvo usporilo prema 1,3 posto rasta, blizu njegove potencijalne stope, trebala bi vam 21 godina da uhvatite korak s trenutnom razinom dohotka po stanovniku u Slovačkoj ili 58 godina s Austrijom. Budete li u stanju zadržati rast od 3 %, sustići ćete Slovačku za 9, a Austriju za 26 godina", rekao je Banerji.

"Stvarni izazov je u potencijalnom rastu. Činjenica je da Hrvatskoj na ruku ne idu demografski čimbenici; starenje stanovništva i iseljavanje. Protuteža za to je produktivnost. To je ono čime Hrvatska treba hvatati korak sa susjedima i zemljama na koje se ugleda; poboljšavati konkurentnosti i ljudski kapital radi jačanja potencijalne stope rasta", dodao je regionalni direktor Svjetske banke za zemlje EU.

Kako povećati produktivnost?

Banerji je pojasnio i kako bi Hrvatska mogla povećati produktivnost.

"To je osnovno pitanje za sve zemlje koje provode reforme, uključujući i nove članice EU-a. Baltičke zemlje, primjerice, poboljšale su poslovnu klimu na fundamentalan način, poboljšavajući politike tržišnog natjecanja kojom se omogućuje osnivanje i rast novih tvrtki, pametnim ulaganjima u inovacije (a ne bacanjem novca), jačanjem ljudskog kapitala, unapređivanjem obrazovnog sustava. Na taj način stvara se inovacijski ekosustav koji će omogućiti da pametna osoba iznjedri pametnu ideju za osnivanje tvrtke, omogući joj rast i time zadovolji potrebe koje imamo u 21. stoljeću. Put za to mogu biti domaće inovacije (kao u Estoniji, Rumunjskoj i Bugarskoj) ili kroz lance vrijednosti, poput primjera u Slovačkoj i nekim dijelovima Poljske, gdje inovacije dolaze iz Njemačke i svijeta. Nema jednostavnog rješenja, već je riječ o sveobuhvatnom i promišljenom sustavu inovativnih javnih politika koje obuhvaćaju obrazovanje, javne usluge i poslovno okružje", rekao je.

Nužna su sustavna ulaganja i iskorištavanje EU sredstava

Mnoge tranzicijske zemlje, među kojima je i Rumunjska, gospodarskim rastom prerasle su Hrvatsku. Znači li to da je Hrvatska neuspješna u tranziciji?

"Još je prerano za takve ocjene. Od svih država u modernoj povijesti, izuzev Južne Koreje, Poljska je imala najbrži skok iz skupine zemalja srednjeg dohotka u one s višim dohotkom jer je provela sveobuhvatne fundamentalne reforme koje su potaknule rast privatnog sektora. To je vrlo održiv rast temeljen na ulaganjima i sjajnom korištenju sredstava EU-a. Isto sada ima priliku učiniti i Hrvatska. S druge strane, Rumunjska je prošle godine najbrže rasla u Europi, no motor tom rastu uvelike je bila potrošnja. Prociklička fiskalna politika daje zamah rastu, ali ga se s vremenom ne može zadržati bez odgovarajuće razine investicija. Rumunjska pouka za Hrvatsku je da se procikličkom politikom mogu ostvariti maleni naleti rasta, ali želite li postići tranziciju na poljski način, nužna su sustavna ulaganja i iskorištavanje EU sredstava", ustvrdio je regionalni direktor Svjetske banke.