"SVE DOK budemo šutjeli morat ćemo podnositi hegemoniju, nesposobnosti i propuste uprave Filozofskog fakulteta koja nije sposobna uhvatiti korak s reformama koje licemjerno propagiraju na cjelokupnom Sveučilištu", ističu studenti zagrebačkog Filozofskog fakulteta u priopćenju kojim upozoravaju na sve floskule i propuste bolonjskog procesa studiranja.

U priopćenju pod nazivom "Bunt studenata Filozofskog fakulteta", studenti se pozivaju na statut Fakulteta i njegovo učestalo kršenje, a kao jedan od većih problema ističu se ispitni rokovi i nepoštivanje ECTS bodovnog sustava na kojem se temelji bolonjska reforma.

Statut Fakulteta vrijedi samo na papiru

"Osim što na Filozofskom fakultetu ne postoje izvanredni rokovi kao na ostalim fakultetima jer je to 'protiv bolonje' (a stoji u njezinu statutu), špekulira se i o ukidanju jesenskih rokova jer i oni su protiv bolonje (a stoje u statutu). Dakako, pritom bi se za nepoložene kolegije iz ostalih semestara koje studenti, zbog neravnomjernih računica potrošenih sati (na nekim odsjecima ujednačenosti radi svi predmeti nose jednak broj bodova), ispiti koje obično studenti ostavljaju za rujan, trebali položiti odmah u oba roka. Što bi, dakako, bilo izvedivo da se bolonja provodi. Na papiru je sve bolonjski uređeno, a stvarnost je kolokvij ili dva od dvadesetak kolegija godišnje, ispiti se rješavaju na starinski način, eventualno se gdjegdje pojavi mogućnost kolokviranja predmeta, ali ona je najčešće uvjet za pravi pismeni ispit."

Iako bolonjski proces studiranja kao mjerilo upisivanja ispita u idućem semestru koristi broj ECTS bodova koje je student sakupio polažući pojedine ispite, ova tvrdnja stoji samo na papiru. "Na Filozofskom još ne mjerimo koliko je student ostvario ECTS bodova. Gledamo samo prolaz i pad", izjava je dekana Filozofskog fakulteta u Zagrebu iz koje je prava vrijednost "bolonje" jasno vidljiva.

"I opet se svodi na stari sustav studiranja, ali s bolonjskim nazivom. Kao da se mrtvom čovjeku promijeni ime i, eto, formalno je opet živ. Premda se tijelo raspada. A upravo se to događa s bolonjskim procesom na Filozofskom fakultetu. A ne i samo na njemu, što se očituje studentskim demonstracijama poput onih na PMF-u", ističu studenti.

Jedini odgovor je mijenjanje teme

Ne bi li dobili kakvo-takvo razjašnjenje svog statusa i saznali što se ustvari od njih očekuje kako bi mogli normalno nastaviti sa svojim studiranjem, studenti su organizirali i sastanak s prodekanom za nastavu. No, rasprava s prodekanom se uglavnom svodila na mijenjanje teme.

"Prodekan je pokušao objasniti probleme s kojima se uprava Fakulteta svakodnevno mora suočavati, što je razumljivo, ali potpuno irelevantno. Studenti nisu došli kritizirati nedostatak kompetencije uprave Fakulteta/ Sveučilišta/ koga već, nego raspraviti goruće probleme oko upisa trećeg odnosno petog semestra. To što je dekan rekao da se po 'bolonji' više nema što raspravljati o akademskim godinama jer je taj koncept zastario, kao i to da su indeksi loše dizajnirani i slično, izvan je svake teme."

"Prodekan je prilično uspješno izbjegao davanje bilo kakvih konkretnih informacija i umjesto toga pribjegao prilično vještom zamaranju publike političnim govorima i skretanjem u digresiju, izvlačenjem papira koje skoro nitko nije ni shvatio a koji su sadržavali nešto o ECTS bodovima – na koga se to odnosi i kad će se to odnositi, nije baš najjasnije."

Prolaz, pad ili bolonja?

Što sad i kako dalje, najveće je pitanje koje muči studente Filozofskog, ali i drugih fakulteta, kojima je bolonjski proces nametnut kao bolja, proeuropska opcija. Rokovi za upis naredne akademske godine (odnosno semestra, kako to "bolonja" predviđa) sve se više bliže kraju, a mnogi studenti i dalje ne znaju što to točno upisuju.

"I dalje ostaje neodgovoreno zašto se forsira 'pad' na fakultetu, a ne 'prolaz', ako bolonja ne poznaje 'pad'? Ako je nebitna godina, zašto se zbog jednog nepoloženog neuvjetnog ispita u indeks ponovo upisuje prvi semestar, a ne treći? Drugim riječima, 'bolonja' jest semestar, a ne godina, ispit se prenosi i dalje sve sluša, ali se upisuje 'pad'. Tko je kriv što birokracija gleda samo je li upisan 'pad' ili 'prolaz'. Tko je kriv što će ta ista birokracija na osnovi prolaza ili pada donositi odluku o stipendijama, studentskim domovima, ili kasnije, zapošljavanju? Ako je upis po semestru, prolaz po semestru, ključna riječ kod 'bolonje' je semestralno, zašto se plaća upis cijele godine i zašto se 'pada' cijela godina?"

P.V.