BRUXELLES prepušta Zagrebu odluku o raspodjeli novca iz Fonda za oporavak, piše Jutarnji list, ističući kako nema ograničenja za pomoć poduzetnicima.

U sastavljanju nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO), preko kojeg je Hrvatskoj iz EU dostupno oko 45 milijardi kuna za oporavak od koronakrize, državi nije postavljeno striktno ograničenje o tome koliko može usmjeriti u javne, a koliko u privatne investicije, odnosno takva podjela u europskoj regulativi uopće ne postoji.

To proizlazi iz odgovora Europske komisije, nakon što je Hrvatska udruga poslodavaca objavila kako traži da barem 50 posto od dostupnog novca vlada usmjeri na izravne bespovratne potpore ulaganjima privatnog sektora, a ne da većina od 45 milijardi kuna završi kod korisnika u javnom sektoru.

Prema tumačenju koje su ranije iznijeli hrvatski pregovarači, poduzetnicima bi kroz NPOO bilo dostupno u vidu izravnih bespovratnih potpora, subvencija kredita te jamstava maksimalno 4.5 milijardi kuna, odnosno samo 10 posto ukupnog iznosa. Hrvatski pregovarači su se pritom pozvali na ograničenje koje postavlja Komisija.

Savić: Finalni korisnici mogu biti i javni i privatni sektor

Zvonimir Savić, premijerov savjetnik i nacionalni koordinator za NPOO, kaže ipak da bi u privatnom sektoru na kraju moglo završiti oko 30 posto od 45 milijardi kuna, kad se uračuna i sudjelovanje kompanija u predviđenim javnim projektima, od istraživanja i razvoja, energetske tranzicije i razvoja inovativnog turizma do jačanja lanaca opskrbe hranom.

Napominje također kako se novac za oporavak i otpornost dodjeljuje državama članicama, ali finalni korisnici mogu biti i javni i privatni sektor kako bi se pomoglo "biznisu i građanima da se oporave od krize uz pomoć javnih izvora".

Drugim riječima, na svakoj je državi članici da osmisli reforme i investicije, javne i privatne, koje će pomoći da se taj cilj ostvari. Pritom u Komisiji naglašavaju da privatni sektor može imati koristi od Fonda za oporavak i otpornost na različite načine, što podrazumijeva i izravne potpore, zajmove i druge financijske instrumente, ali moguće koristi su i indirektne.