Dataspekt tvrdi da se ne može sa sigurnošću predvidjeti pad broja slučajeva
ANALITIČARI iz Dataspekta na svom su se Twitter profilu osvrnuli na jučerašnju Capakovu izjavu da im modeli pokazuju kako će krajem rujna ili početkom listopada doći do značajnog pada broja novih oboljelih.
"Postoje određeni predikcijski matematički modeli koji unosom podataka o novooboljelima, R0 koji se računa, mobilnost populacije, mjerama, i drugih parametara, različiti modeli uključuju različite parametre.
Naš model, koji koristimo u HZJZ-u, a isto tako koristimo i neke druge modele i druge matematičare koji nam povremeno naprave procjenu, već neko vrijeme pokazuju da smo uveli dobre mjere i da će nam brojke početi padati. Tu se radi o trendu, ne o tome da će broj biti ispod 200 ili 100. Dakle, bit će trend pada.
Koliko će to biti i kada će doći na prihvatljivu razinu i kad će se križati broj aktivnih slučajeva s brojem kumulativno novooboljelih, vidjet ćemo. Ti matematički modeli, ali i sadašnji R0 predviđaju pad. To su matematički modeli koji se mogu poremetiti novim događajem, žarištem, brojem oboljelih pa treba ubaciti nove brojke. Sredinom devetog, početkom desetog možemo očekivati značajan pad, ali ponavljam - to je model", kazao je Capak jučer na press konferenciji.
Dataspekt: Ne postoji modelska projekcija koja može reći sa sigurnošću niti što će se dogoditi za tjedan dana
Kako su na Twitteru objavili analitičari iz Dataspekta, ne postoji modelska "projekcija" koja s imalo sigurnosti može reći što će se dogoditi za tjedan dana, a kamoli početkom listopada, pa da bi na temelju nje valjalo imati ikakva očekivanja.
"Točno, Capak se na presici donekle ogradio od izvjesnosti, no ipak jest rekao da se očekuje da će krivulja početi jače padati, a za to očekivanje ne postoji ikakva znanstvena osnova. Štoviše, spominjanje tzv. modelskih projekcija na presicama predstavlja ciljano slanje poruke "sve je pod kontrolom" koja je prisutna u više oblika i dio je već standardne PR strategije Stožera", napisali su iz Dataspekta.
"Mediji su, očekivano, napravili upravo ono što su pošiljatelji poruke i željeli: prenijeli ju posve nekritično i vrlo nekompetentno. Isto se događa već mjesecima s podacima, analitikama, stručnim procjenama i sl. koje se jednako ciljano odašilje.
Da Capak doista želi informirati javnost o provedenim analitikama, podacima i sl, te bi stvari bile transparentno dostupne u cjelovitom, izvornom obliku. Nisu, s dobrim razlogom: suzilo bi manevarski prostor za PR", smatraju iz Dataspekta.
"Iz onog što je Capak rekao može se zaključiti da taj model vjerojatno i nije probabilistički, već deterministički: vjerojatno neka varijanta simuliranja iz SE(I)R modela koja daje odgovor na pitanje "što bi bilo kad bi bilo".
Takva analitika uopće ne daje odgovor što će se vjerojatno dogoditi kada bi se sadašnje, poznato stanje produžilo u nepoznatu budućnost. Ona služi za ispitivanje mogućih scenarija i redovito nudi više odgovora koji zavise o ulaznim parametrima.
Tijekom ove epidemije postoji čitav niz "failova" upotrebe SEIR & family modela u svrhu predviđanja njena razvoja. Ako je netko Capaku/HZJZ prodao priču da je takvo predviđanje moguće/smisleno, to je strašno", poručuju iz Dataspekta.
"Može li se pouzdano predvidjeti hoće li početkom listopada kišiti?"
"Pojednostavljena meteorološka analogija: može li se pouzdano predvidjeti hoće li početkom listopada kišiti? Ne može. Prognostičari mogu *pretpostaviti* da će se krajem rujna nad Atlantikom pojaviti ciklona, pa *uz tu pretpostavku* naslutiti što će događati idućih nekoliko dana.
Ali prognostičari ne mogu znati hoće li se ciklona pojaviti ili neće. Pojavi li se, za precizniju prognozu morali bi znati i njena obilježja (je li velika/mala, iz kojeg pravca dolazi, itd.). Dalje, morali bi znati i kakvo je stanje nad kontinentom, itd.
Oko svega toga postoji toliko neizvjesnosti da pouzdana prognoza vremena tako daleko u budućnost nije moguća, iako jest moguće temeljem određenog modela izvesti što bi se otprilike događalo *ako bi bile zadovoljene određene pretpostavke*.
Na koncu, predviđanje se zapravo svodi na bacanje novčića: otprilike 50% da će kišiti, 50% da neće. Ili, 50% da će broj #covid19hr slučajeva rasti, 50% da će padati. Pogodak, ako se dogodi, rezultat je sreće i uopće nije informiran znanošću.
Capak je spominjao da model uzima u obzir učinak mjera, no ne postoji jasna procjena koliko nošenje maski ili ograničavanje rada noćnih klubova do ponoći utječe na smanjenje reprodukcijskog broja. To se može samo nagađati metodom prst-u-čelo, što donosi još neizvjesnosti", smatraju analitičari iz Dataspekta.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati