VIŠE stotina pripadnika četničkog pokreta iz Bosne i Hercegovine i Srbije okupilo se danas u Višegradu kako bi odali počast Draži Mihailoviću, osuđenom ratnom zločincu pod čijim su zapovjedništvom u Drugom svjetskom ratu počinjeni progoni i pokolji tisuća muslimana Bošnjaka i Hrvata.

U odorama koje asociraju na one što su ih četnici nosili tijekom Drugog svjetskog rata te uz njihovo znakovlje i ratne zastave, oko 200 okupljenih postrojilo se u središtu Višegrada.

"On (Mihailović) je čovjek koji je svoj život posvetio slobodi srpskog naroda, razvoju demokracije i obrani domovine od fašističkih agresora i komunista", izjavio je novinarima u Višegradu Dušan Sladojević koji se predstavio kao "predsjednik Ravnogorskog pokreta otadžbine Republike Srpske".

Razlog zbog kojega se sljednici četničke ideologije već godinama okupljaju upravo u ožujku u Višegradu, jest činjenica da je Mihailović u okolici tog gradića zarobljen 1946. godine u akciji tadašnje jugoslavenske službe državne sigurnosti.

Nakon uhićenja mu je suđeno, izrečena mu je smrtna kazna zbog odgovornosti za ratne zločine koje su počinili četnici pod njegovim zapovjedništvom, a potom je strijeljan, vjerojatno u svibnju 1946.

No vlasti u Srbiji su u sklopu procesa rehabilitacije nacističkih suradnika iz Drugog svjetskog rata to osigurale i za Mihailovića. Viši sud u Beogradu je 2015. godine proglasio ništavnim suđenje provedeno 1946. godine te je Mihailoviću posmrtno vratio građanska prava.

Pod njim ubijeno najmanje 15 tisuća Hrvata i 29 tisuća Bošnjaka

Prema procjenama koje je izradio Vladimir Žerjavić, ugledni hrvatski stručnjak za demografiju, u zločinima koje su počinile postrojbe pod Mihailovićevim zapovjedništvom ubijeno je najmanje 15 tisuća Hrvata i 29 tisuća Bošnjaka, tadašnjih muslimana.

Posebice teški zločini počinjeni su upravo na području istočne Bosne, gdje se proteklih godina okupljaju Mihailovićevi štovatelji.

Najveći dio stradalih Bošnjaka ubijen je na području Foče i Višegrada, a slične zločine tamo su počinile i srpske paravojne postrojbe u posljednjem ratu u kojemu je iz Višegrada protjerano gotovo cjelokupno bošnjačko stanovništvo, koje je do 1992. godine bilo većinsko, a ubijeno je više od 1700 muškaraca, žena i djece.

"Sramotno je da državne institucije nijemo promatraju veličanje genocida i ratnog zločina, ali i ruganje žrtvama. Na ovakvim skupovima, koji su se ranije održavali, bilo je veoma malo pripadnika domicilnog stanovništva. Zbog toga se pitam na koji način su ti ljudi ušli u BiH u istim uniformama u kojima su se vršili zločini ne samo u Višegradu nego i širom BiH", izjavila je za portal Faktor Bakira Hasečić, predsjednica udruge "Žena-žrtva rata" koja je i sama protjerana iz Višegrada.