ORGANIZACIJA zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici objavili su jučer, uoči službenog sastanka, da će smanjiti proizvodnju za još 1.16 milijuna barela dnevno nakon pada cijena pod pritiskom strahovanja od bankovne krize. Time bi OPEC+ od svibnja do kraja godine smanjivao proizvodnju za 3.66 milijuna barela dnevno, prema izračunima Reutersa, što odgovara 3.7 posto svjetske potražnje.

Kao reakcija na objavu danas je cijena Brent nafte skočila na 86 dolara po barelu, za punih osam posto u posljednja 24 sata, a viša je za oko 11 dolara od cijene koja je bila na snazi sredinom ožujka.

Neočekivan potez

Nedjeljna odluka objavljena je dan prije virtualnog sastanka ministara članica naftnog kartela OPEC+ i zatekla je analitičare koji su očekivali da će skupina potvrditi plan iz listopada o smanjenju proizvodnje za dva milijuna barela dnevno do kraja 2023.

Proizvođači su tako ipak reagirali na pad cijena nafte, unatoč intervenciji regulatora u SAD-u i Švicarskoj, koja je stišala strahovanja od bankovne krize i posustajanja gospodarskog rasta zbog otežanog pristupa kreditima. Slabije gospodarstvo znači i slabiju potražnju za naftom. 

Saudijska Arabija, najveći OPEC-ov proizvođač, planira smanjiti proizvodnju za 500.000 barela dnevno kako bi poduprla stabilnost naftnog tržišta, izvijestilo je ministarstvo energetike. Irak planira smanjiti proizvodnju za 211.000 barela dnevno, prema službenom priopćenju. Ujedinjeni Arapski Emirati izbacivat će na tržište 144.000 barela dnevno manje nego do sada, a Kuvajt 128.000 barela.

Oman je odlučio iz tržišta isključiti 40.000 barela dnevno, a Alžir 48.000 barela. I Kazahstan smanjuje proizvodnju, za 78.000 barela dnevno.

Što se događa s ruskom naftom?

Potpredsjednik ruske vlade Aleksandar Novak kazao je da će Moskva produljiti planirano smanjenje proizvodnje za 500.000 barela dnevno do kraja godine. Moskva je odluku donijela još u veljači, nakon što je Zapad uveo cjenovni limit na njezinu naftu.

G7 i njegovi saveznici, uključujući EU, ograničili su cijenu ruskih barela na 60 dolara kako bi Moskvi ograničili financijske kapacitete za financiranje invazije na Ukrajinu. Osiguravateljima i prijevoznicima zaprijetili su sankcijama budu li servisirali skuplju rusku naftu.

SAD poziva na povećanje proizvodnje nafte

SAD poziva izvoznike da povećaju proizvodnju kako bi cijene energije bile niže. Glasnogovornik američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost rekao je sljedeće: "Mislimo da rezovi nisu preporučljivi u ovom trenutku s obzirom na nesigurnost tržišta i to smo jasno stavili do znanja."

Yael Selfin, glavna ekonomistica KPMG-a, upozorila je da bi skok cijena nafte mogao otežati bitku za smanjenje inflacije. Međutim, rekla je da rastuće cijene nafte neće nužno dovesti do većih računa za električnu energiju kućanstava. "Ograničenje cijena energije, od kojeg kućanstva imaju koristi, već je određeno na temelju ranijih tržišnih očekivanja. Osim toga, kada pogledate potrošnju energije u kućanstvima, ona se više oslanjaju na plin nego na naftu", rekla je Selfin.

"Mjera predostrožnosti"

Dužnosnik saudijskog ministarstva energetike rekao je da je ovaj potez "mjera predostrožnosti usmjerena na podršku stabilnosti tržišta nafte".

Nathan Piper, neovisni naftni analitičar, rekao je za BBC da se potez OPEC+-a čini kao pokušaj da se cijena nafte zadrži iznad 80 dolara po barelu, s obzirom na to da bi potražnja mogla biti pogođena slabljenjem globalnog gospodarstva, a sankcije su imale "limitirani utjecaj" na ograničavanje opskrbe ruskom naftom.

Najnovija smanjenja dolaze povrh smanjenja koje je OPEC+ najavio u listopadu prošle godine, od dva milijuna barela dnevno. Međutim, prošlogodišnje smanjenje došlo je unatoč pozivima SAD-a i drugih zemalja izvoznicima nafte da proizvode više sirove nafte. Kad je OPEC+ u listopadu najavio smanjenje proizvodnje, američki predsjednik Joe Biden rekao je da je "razočaran kratkovidnom odlukom".

Zašto je ovaj potez važan?

Iznenadna najava OPEC+-a značajna je iz nekoliko razloga. Unatoč fluktuacijama cijena posljednjih mjeseci, postojala je zabrinutost da će globalna potražnja za naftom premašiti ponudu, osobito prema kraju godine. Povećanje cijena nafte nakon nedjeljne objave potencijalno bi moglo povećati inflaciju - pogoršavajući krizu troškova života i povećavajući rizik od recesije, piše BBC.

Zanimljivo je da je ova najava stigla samo dan prije sastanka OPEC+-a. Bilo je naznaka da će se članovi skupine držati iste proizvodne politike, što znači da neće biti novih rezova, pa ovo dolazi kao veliko iznenađenje.

Ova će odluka također vjerojatno dodatno zategnuti veze između SAD-a i OPEC+-a, predvođenog Saudijskom Arabijom. Bijela kuća je pozvala skupinu da poveća zalihe kako bi smanjila cijene i opteretila ruske financije. Međutim, nedjeljna objava također naglašava blisku suradnju između zemalja proizvođača nafte i Rusije.

"Takvo nešto se neće tolerirati"

"Svjedočimo prilagodljivom i agilnom OPEC+-u koji može i želi preduhitriti zbivanja. Nedavna tržišna previranja i pad cijene barela na 70 dolara vjerojatno su ih pomalo zastrašili", rekao je Bjarne Schieldrop iz SEB-a. "Takvo nešto se neće tolerirati", zaključuje je Schieldrop, nagađajući da su grupu vjerojatno zabrinuli podizanje kamatnih stopa u zapadnim zemljama i situacija u globalnom bankovnom sustavu.

Odluka signalizira da je OPEC+ spreman poduzeti mjere kako bi otklonio prijetnju koju donose mogući ekonomski problemi, dodaje Jorge Leon iz Rystad Energyja.

"Smanjenje možda signalizira ocjenu OPEC+-a da se na tržištu pojavilo dovoljno pokazatelja recesije... (i) pa će do kraja godine još više smanjiti opskrbu, što bi moglo gurnuti cijenu barela iznad 100 dolara", komentirao je Leon.