GODIŠNJE više od stotinu žena u Hrvatskoj umre od raka vrata maternice, koji je treći najčešći oblik od kojeg boluju žene. Velik broj oboljenja, prema mišljenju liječnika, mogao se spriječiti cijepljenjem protiv HPV-a i preventivnim pregledima.

HPV infekcija je spolno prenosiva bolest koju izaziva humani papiloma virus te se smatra ključnim uzročnikom raka vrata maternice kod žena. Uzročnik je još pet vrsta raka koje, osim žena, pogađaju i muškarce. Infekcija se prenosi spolnim putem, dodirom kože o kožu ili kože o sluznicu za vrijeme seksualnih aktivnosti. Istraživanja su pokazala kako je najbolja prevencija cjepivo.

Cijepljenje protiv HPV-a već od 5. razreda

U Hrvatskoj se već 17 godina dobrovoljno i besplatno cijepe učenici i učenice osmih razreda, a od ove godine pozivaju se djeca već od petog razreda. Švedska istraživanja su pokazala kako su djevojčice koje su cijepljene u ranijoj dobi, od 10. do 17. godine, zaštićene od raka gotovo u 90% slučajeva, za razliku od necijepljenih. 

"Protiv HPV-a cijepimo da bismo izbjegli dugotrajne posljedice koje uzrokuje, a to su zaštita od zloćudnih tumora vrata maternice, rodnice, stidnice, penisa, anusa i ždrijela. Također, štitimo i od dobroćudnih promjena koje znatno ruše kvalitetu života. 

Dobna granica je pomaknuta jer su sve studije pokazale da cijepljenje nudi bolju zaštitu dok nema kontakta s infekcijom, u pretpubertetnom razdoblju, i dok štitna žlijezda dobro radi i proizvodi antitijela", objasnila je Neda Ferenčić Vrban, liječnica školske medicine NZJZ-a Andrija Štampar.

Infekcija se prenosi spolnim putem i napominju kako je jednako važno cijepiti djevojčice i dječake. Oko 80% mladih koji su spolno aktivni će se, kažu, u jednom dijelu svog života zaraziti HPV-om. 

"Važno je da se cijepe oba spola jer su dječaci prenositelji HPV-a. Iako karcinomi penisa i anusa nisu česti, mogu dobiti spolne bradavice koje su benigne tvorbe, od njih neće umrijeti, ali su vrlo neugodne, smetaju i bole", kazala je doc. dr. sc. Dijana Mayer, voditeljica Odjela za praćenje i unaprjeđenje zdravlja školske djece i mladih HZJZ-a. 

"Cijepljenje predstavlja puno veću korist nego što je štetnost od nuspojava"

Djeca za koju roditelji odluče da će se cijepiti od petog razreda osnovne škole bit će cijepljena dvjema dozama u razmaku od šest mjeseci do 14. godine. Ako se dijete cijepi nakon 15. godine, struka preporučuje cijepljenje trima dozama, pri čemu će drugu dozu primiti nakon dva mjeseca, a treću nakon šest mjeseci. 

Cjepivo je proizvedeno tehnologijom rekombinantne DNA, sadrži čestice tzv. L1 proteina kao antigene koji potiču stvaranje zaštitnih protutijela. Napominju kako čestice u cjepivu ne mogu inficirati stanice, umnažati se ni izazvati bolest. U današnje vrijeme se koristi cjepivo koje pruža zaštitu od devet tipova HPV-a.

"Zaštita traje od kada je dijete cijepljeno, odnosno od kada se stvorila zaštita nakon primljene dvije ili tri doze, pa sve do dana današnjeg. Znači, nema potrebe za dodatnim dozama. Što se tiče nuspojava prilikom cijepljenja, vrlo su rijetke. 

U ovih 17 godina, otkad cijepimo, radilo se o lokalnim promjenama na mjestu uboda, kao i glavobolji unutar dva dana od primanja cjepiva. Samo cijepljenje predstavlja puno veću korist nego što je moguća štetnost u vidu blagih nuspojava", napominje liječnica Ferenčić Vrban.

Preporuka je cijepiti se prije početka spolnih aktivnosti, ali mogu se besplatno cijepiti i oni koji su spolno aktivni do navršene 25. godine. Za osobe starije od 25 godina, kažu, može se provesti cijepljenje uz plaćanje ako su u većem riziku za zarazu HPV-om.

Raste broj cijepljenih

Broj cijepljene djece i mladih višestruko se povećao od 2016. godine, kada je prvu dozu primilo oko 5000, dok je tijekom prošle godine cijepljeno više od 21.000 djece i mladih. Postotak procijepljenosti tako je narastao na 50% djevojaka i 30% mladića do 15. godine. 

Postoje razlike u procijepljenosti među županijama. U pojedinim županijama je taj postotak puno veći, oko 70-80%, dok je u pojedinim županijama višestruko manji, oko 10%. Iako se radi o dobrim brojkama, struka nije u potpunosti zadovoljna. 

"Dobro je da postotak procijepljenosti raste. No, ipak još ima puno prostora za poboljšanje kako bi se postigao globalni cilj Svjetske zdravstvene organizacije, koji glasi da bi trebalo biti cijepljeno 90% djevojčica do 15. godine, ili postotak cijepljenih u nekim drugim zemljama Europe, u kojima je provedba programa cijepljenja protiv HPV-a uspješnija, poput Velike Britanije ili Portugala", smatra Tatjana Nemeth Blažić, specijalistica epidemiologije i voditeljica Odjela za HIV, spolno i krvlju prenosive bolesti HZJZ-a. 

Napominju kako cjepivo ne uklanja rizik za zarazu HPV-om u potpunosti, već ga smanjuje, tako da preporuke o preventivnim ginekološkim pregledima jednako vrijede za cijepljene i necijepljene djevojke i žene.

"Prvo je apstinencija, barijera dijafragme, zaštita prezervativima i tek je na kraju cijepljenje. Cjepivo nije zeleno svijetlo za stupanje u rani spolni odnos. Važna je edukacija i čemu ono služi i ono nikada neće biti zamjena za ginekološke preglede.

I dalje napominjemo da se što kasnije stupa u spolni odnos i sa što manje mijenjanja partnera. Prije svega, potrebna je prevencija, zaštita i edukacija, a tek nakon toga i samo cijepljenje", ističe epidemiologinja Mayer. 

"Budi mRAK roditelj"

Zbog edukacije roditelja i učenika provodi se i javnozdravstvena kampanja Budi mRAK roditelj, u kojoj se primarno obraćaju roditeljima koji odlučuju hoće li se njihovo dijete cijepiti protiv raka. 

"Do sada su radionice održane u više od 80 škola, 400 razreda i više od 7000 učenika koji vrlo pozitivno reagiraju na nove informacije. Koliko na njima uče, pokazuje i kviz koji ispunjavaju prije i poslije radionice. 

Statistika je pokazala da je prosječni udio točnih odgovora na početku 50%, a na kraju radionice 72%. Naše iskustvo je da djeca već u školskoj dobi osjećaju stigmu oko ove teme te ne znaju gdje pronaći više informacija i s kime pričati o ovoj temi", rekla je Elena Cahun nacionalna koordinatorica projekta Budi mRAK. 

Dodaju kako se pokazalo da svaki drugi roditelj u Hrvatskoj ne zna da HPV može uzrokovati šest vrsta malignih oboljenja, kao i da svaki treći roditelj ne zna da postoji dostupno cjepivo protiv te infekcije u okviru Nacionalnog programa cijepljenja.