AKO STE ikad bili u trgovačkom centru u kojem mesari prodaju svježe proizvode izravno s farme, onda ste bili na mjestu koje se u nekim dijelovima svijeta naziva mokra tržnica. Ovaj izraz nedavno je za neke ljude na zapadu postao gotovo sinonim za covid-19. Novi koronavirus, kojim se dosad u svijetu zarazilo oko dva milijuna ljudi, vjerojatno potječe s mokre tržnice u gradu Wuhanu, gdje se divlje životinje poput dikobraza i jelena prodaju i kolju za prehranu i medicinske svrhe, piše CNN.

Vodeći američki stručnjak za infektivne bolesti Anthony Fauci rekao je 3. travnja za Fox News da bi sve mokre tržnice trebalo smjesta zatvoriti i da ne razumije zašto su i dalje otvorene. No mokre tržnice, za razliku od suhih tržnica na kojima se prodaje nekvarljiva roba poput žitarica ili proizvoda za kućanstvo, samo su mjesta na kojima se nudi širok spektar svježih proizvoda. Na nekima, ali ne svima, prodaju se i žive životinje. One se nazivaju „mokrima“ zato što je pod često vlažan nakon što prodavači operu povrće ili očiste ribu.

Mokre tržnice, nastavlja CNN, na kojima se prodaju žive životinje mogu stvoriti opasne uvjete, koji pogoduju širenju virusa sa životinja na ljude, ponajprije zbog uskih prolaza i potencijalno nesanitarnih postupaka, posebice ako drže rijetke životinje ili one uhvaćene u divljini. Epidemija SARS-a 2003. godine, na primjer, povezuje se s prodajom mačkolikih cibetki u kineskoj provinciji Guangdongu. 

Većina "mokrih tržnica" nije puna životinja za klanje

Međutim, većina mokrih tržnica nije Petrijeva posuda za viruse, prepuna egzotičnih životinja spremnih za klanje. Za većinu ljudi u Kini i Aziji to su mjesta na kojima se po povoljnim cijenama kupuje svježa hrana, kao što je piletina, svinjetina, riba i povrće. Mokre tržnice ne postoje samo u kontinentalnoj Kini nego i širom Azije.

Na primjer, u Hong Kongu postoji široka mreža mokrih tržnica na kojima tisuće građana svakodnevno kupuju hranu i povrće. U gotovo svakom okrugu postoji jedna tržnica i nijedna ne prodaje egzotične ili divlje životinje. Slične tržnice mogu se pronaći u Indoneziji, Maleziji, Filipinima, Singapuru, Tajvanu, Tajlandu i Vijetnamu.

Na nekim se tržnicama, međutim, odvija trgovina egzotičnim životinjama koja, prema izvještaju kineske vlade iz 2017. godine, vrijedi više od 73 milijarde dolara. Iako je unosna, ova trgovina nikako nije prevladavajuća. Konzumacija mesa divljih životinja nije uobičajena, posebice u velikim gradovima, a potrošači često moraju putovati na specifična mjesta da bi kupili rijetku ili egzotičnu životinju, piše CNN.

Nakon SARS-a vlasti su u nekoliko kineskih provincija pokušali zaustaviti trgovinu divljim životinjama zabranjujući prodaju nekih životinja kao što su cibetke ili zmije, ali mnoge zabrane nisu ni provedene ili su potiho uklonjene. U odgovoru na pandemiju koronavirusa, kineska vlada privremeno je krajem veljače zabranila trgovinu divljim životinjama za prehranu, a trenutačno je u izradi zakon koji bi dodatno postrožio kontrolu.

Prema kineskoj državnoj novinskoj agenciji Xinhui, najmanje 94 posto mokrih tržnica u kontinentalnoj Kini ponovno je radilo 22. ožujka. Međutim, nejasno je na koliko je tržnica potpuno prestalo trgovanje divljim životinjama.

"Potpuna zabrana nije rješenje"

„Suočavajući se s covidom-19, razumljivo je da se širom svijeta pojavljuju pozivi za zatvaranje svih mokrih tržnica. No potpuna zabrana nije održivo rješenje za ovaj rizik, što pokazuju dosadašnji neuspješni pokušaji zabrana i zatvaranja. Umjesto toga, nove politike i propisi moraju sadržavati znanstvene dokaze i voditi računa o različitim kulturološkim percepcijama i vrednovanju divljih životinja, njihovoj trgovini i konzumaciji“, rekao je za CNN Duan Biggs, viši znanstveni suradnik na Environmental Futures Research Instituteu pri australskom Sveučilištu Griffith.

Potrošači u Kini tradicionalno preferiraju svježe proizvode i spremni su nekoliko puta tjedno poći na tržnicu kako bi kupili meso, ribu i povrće umjesto da jednom tjedno posjete supermarket. Međutim, posljednjih godina, kao i drugdje u svijetu, mokre tržnice gube utrku sa supermarketima, posebice među mlađim potrošačima.

Online trgovine prehrambenim proizvodima, uz podršku internetskih divova koji raspolažu gotovinom i sofisticiranim logističkim sustavima, također su sve popularnije. Čak i starije generacije, koje imaju naviku kupovanja na mokrim tržnicama, sve se više okreću novim uslugama kao što je Alibanin Hema, koji nudi velikodušne popuste i obećava sigurnost i pouzdanost svojih proizvoda. Hema je krajem 2019. godine u Kini imao 197 trgovina.

Ograničenje putovanja tijekom pandemije, nastavlja CNN, ubrzalo je trend sve rjeđih odlazaka na mokre tržnice. Online trgovine namirnicama postale su svakodnevna potreba dok su ljudi širom Kine bili zatvoreni u svojim domovima.

Eliam Huang, Coresightova analitičarka, rekla je da epidemija prisiljava potrošače da se prilagode trendu koji bi inače izbjegavali. „Kriza je ljude učinila spremnijima na tehnološku budućnost“, rekla je Huang.

No zasad obeshrabrivanje ljudi da koriste mokre tržnice nije održivo rješenje. Petr Matous, inženjer Sveučilišta u Sydneyju, kaže da mokre tržnice imaju važnu ulogu u prehrambenoj industriji za mnoge zajednice s niskim dohotkom koje nemaju pristup online opcijama, kako u Kini, tako i globalno.

"Pravi problemi su dublji"

„Ukidanje mokrih tržnica može stvoriti iluziju rješavanja uzroka sadašnje situacije, ali pravi su problemi dublji od toga“, rekao je Matous za CNN.

Mnogi se stručnjaci slažu da je zaustavljanje ilegalne trgovine životinjama najvažnije oružje u sprječavanju sljedeće pandemije i da to znači donošenje bolje regulacije i strožeg provođenja, posebice na lokalnoj razini. Međutim, dugoročno čak i najbolja regulacija možda neće u potpunosti zaustaviti ilegalnu trgovinu divljim životinjama, pogotovo ako potražnja potraje i dalje, nego će se ona odvijati u podzemlju, navodi World Wildlife Fund.

„Ova zdravstvena kriza mora poslužiti kao poziv na buđenje zbog potrebe da se zaustavi neodrživa uporaba ugroženih životinja i njihovih dijelova kao kućnih ljubimaca, za prehranu i u navodne medicinske svrhe“, naglašava World Wildlife Fund.