VLADAJUĆE stranke u BiH pokušat će u sljedećih desetak dana korigirati izborni zakon koji je prošloga mjeseca nametnuo visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt, izazvavši novu krizu u zemlji.

Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine Dragan Čović najavio je u petak u Mostaru da će vlada na idućoj sjednici razmatrati prijedlog izbornog zakona koji je u proceduru uputio ministar pravosuđa Davor Bunoza (HDZ BiH).

Dodao je da se aktualna kriza u BiH može nadići samo dogovorom domaćih političara.

"Učinit ćemo sve da više nitko ne mora nametati ništa u BiH"

"Mi ćemo učiniti sve kako bismo dali ključni doprinos da više nitko ne mora nametati ništa u BiH. Želimo donijeti rješenja koja bi bila nadomjestak onome što je visoki predstavnik nametnuo", rekao je Čović.

Nakon što je Schmidt intervenirao u izborni zakon, vlasti Republike Srpske su donijele entitetski izborni zakon kojim osporavaju državne institucije i njihovo organiziranje izbora. Takav potez snažno su osudili strani diplomati u BiH. 

Po prijedlogu koji je ranije predstavio HDZ BiH, izmjenama zakona se, uz tehničke preinake i sprječavanje prijevara u izborom procesu, predlaže promjena načina biranja Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) na čije članove prigovor imaju vodeće hrvatske, srpske i bošnjačke stranke, kao i promjenu načina biranja članova Predsjedništva BiH, kako bi se prestalo s preglasavanjem Hrvata.

U četiri navrata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH je glasovima dominantno bošnjačkih birača za hrvatskog člana državnog vrha biran Željko Komšić.

Probošnjačke stranke SDP BiH, Naša stranka i Narod i pravda, koje su u državnoj koaliciji s HDZ-om BiH i SNSD-om, inzistiraju da se izbornim zakonodavstvom spriječi daljnja diskriminacija manjina koje se ne mogu kandidirati na vodeće pozicije u državi. Te su stranke također izradile svoj prijedlog izbornoga zakona koji još nije predstavljen javnosti.

HDZ BiH podržava provedbu presuda Suda za ljudska prava u Strasbourgu kojima je utvrđena diskriminacija manjina, no tvrde da je te izmjene trenutno nemoguće provesti jer zahtijevaju izmjenu Ustava, za koju je potrebno dvije trećine zastupnika u državnom parlamentu.