UGRADNJA čipa u mozak koji može prevoditi vaše misli u računalne naredbe možda zvuči kao znanstvena fantastika - ali za Nolanda Arbaugha to je stvarnost.

U siječnju 2024., osam godina nakon što je ostao paraliziran, 30-godišnji Noland postao je prva osoba kojoj je ugrađen takav uređaj američke neurotehnološke tvrtke Neuralink.

Nije to bio prvi takav čip, nekoliko drugih kompanija također ih je razvilo i ugradilo, ali Nolandov slučaj privukao je posebnu pozornost zbog osnivača Neuralinka Elona Muska.

No Noland kaže da je tu najvažnija znanost, a ne on i Musk. Rekao je za BBC da je znao rizike onoga što radi, ali "bez obzira na to što se dogodi, dobro ili loše, moje sudjelovanje bi pomoglo drugima".

"A ako bi se dogodilo nešto loše, znao sam da će oni iz toga nešto naučiti", dodao je.

"Nemaš kontrolu, nemaš privatnost"

Noland je ostao paraliziran od ramena naniže nakon nesreće prilikom ronjenja 2016. godine. Ozljede su bile toliko teške da se bojao da više nikad neće moći učiti, raditi, pa čak ni igrati igrice.

"Nemaš nikakvu kontrolu, nemaš privatnost i to je teško. Moraš naučiti da za sve ovisiš o drugima", rekao je.

Neuralinkov čip sada mu pokušava vratiti barem djelić samostalnosti omogućujući mu da računalom upravlja mislima.

Radi se o takozvanom sučelju mozak-računalo, koje funkcionira tako da bilježi sićušne električne impulse koji nastaju kad ljudi razmišljaju o pokretu i prevodi ih u digitalne naredbe, poput pomicanja kursora na ekranu.

Znanstvenici na tome rade već desetljećima.

Naravno, Elon Musk i njegov utjecaj u ovoj priči dodatno su bacili svjetlo na ovu tehnologiju i na samog Nolanda Arbaugha.

"Musk je bio jednako uzbuđen kao i ja"

Zahvaljujući Musku, Neuralink je privukao mnogo ulaganja, ali i izazvao veliku pažnju i zabrinutost zbog sigurnosti ovog vrlo invazivnog postupka.

Kad je Nolandova operacija objavljena, stručnjaci su je nazvali "velikim korakom naprijed", no upozorili su i da će trebati vremena da se procijeni pravi učinak, pogotovo jer je Musk poznat po tome da zna generirati publicitet za svoje kompanije.

Musk je tada bio prilično suzdržan na društvenim mrežama. "Početni rezultati pokazuju obećavajuće detekcije živčanih impulsa", napisao je.

Ali u stvarnosti, kaže Noland, milijarder s kojim je razgovarao prije i nakon operacije bio je puno optimističniji. "Mislim da je bio jednako uzbuđen kao i ja što sve počinje", rekao je.

Ipak, naglašava da Neuralink nije samo Musk te kaže da ga ne doživljava kao "uređaj Elona Muska".

Kako će ostatak svijeta gledati na to, pogotovo s obzirom na Muskove sve kontroverznije odnose s američkom vladom, tek ćemo vidjeti. Ali nema sumnje da je ovaj čip znatno utjecao na Nolandov život.

"Ovo ne bi trebalo biti moguće"

Kaže da je, nakon što se probudio poslije operacije, odmah mogao kontrolirati kursor na ekranu tako što je mislio o pomicanju prstiju.

"Iskreno, nisam znao što očekivati, zvuči kao znanstvena fantastika", rekao je.

No kad je na ekranu vidio kako mu neuroni reagiraju, okružen oduševljenim zaposlenicima Neuralinka, shvatio je da zaista može upravljati računalom samo mislima.

S vremenom je postajao sve bolji i sad već može igrati šah i videoigre.

"Odrastao sam igrajući igrice", rekao je i dodao da je to nešto čega se morao odreći kad je ostao paraliziran.

"Sada pobjeđujem prijatelje u igrama, što stvarno ne bi trebalo biti moguće, ali eto jest", kaže.

"Jedan od glavnih problema je privatnost"

Noland je moćan primjer koliko ova tehnologija može promijeniti nečiji život, ali ima i potencijalne nedostatke.

"Jedan od glavnih problema je privatnost", rekao je Anil Seth, profesor neuroznanosti sa Sveučilišta u Sussexu.

"Ako šaljemo moždane aktivnosti prema van, tada zapravo omogućujemo pristup ne samo onome što radimo nego potencijalno i onome što mislimo, u što vjerujemo i što osjećamo", rekao je za BBC.

"Kad ti netko zaviri u glavu, više nema granice privatnosti", dodao je.

Ali to Nolanda ne zabrinjava. On želi da čipovi jednog dana mogu još više. Rekao je za BBC da se nada da će jednoga dana tim čipom moći upravljati svojim invalidskim kolicima, pa čak i futurističkim humanoidnim robotom.

Čak i u sadašnjem, ograničenijem obliku tehnologija nije prošla bez problema. U jednom trenutku problem s čipom doveo je do toga da je potpuno izgubio kontrolu nad računalom kad se čip djelomično "odspojio" od njegova mozga.

"To je bilo stvarno uznemirujuće, blago rečeno. Nisam znao hoću li ikad više moći koristiti Neuralink", rekao je.

Veza je kasnije popravljena i dodatno poboljšana nakon što su inženjeri prilagodili softver, ali taj incident pokazao je kako još uvijek postoje ograničenja, na što stručnjaci stalno upozoravaju.

Velik biznis

Neuralink je samo jedna od brojnih tvrtki koje pokušavaju pronaći načine da digitalno povežu ljudski mozak i računala.

Jedna od njih je i tvrtka Synchron, koja kaže da njihov uređaj Stentrode, namijenjen pomaganju ljudima s amiotrofičnom lateralnom sklerozom, zahtijeva puno manje invazivnu operaciju.

Umjesto otvaranja lubanje, uređaj se ugrađuje kroz vratnu venu i potom provlači do mozga kroz krvnu žilu. Baš kao Neuralink, uređaj na kraju komunicira s motoričkim dijelom mozga.

"Detektira kad netko pomisli na tapkanje prsta ili kad to ne pomisli. Tako možemo stvoriti ono što nazivamo digitalnim motoričkim izlazom", rekla je Riki Bannerjee, glavna tehnološka direktorica tvrtke.

Taj izlaz pretvara se u računalne signale. Ovu tehnologiju trenutno koristi 10 ljudi.

"Tehnologija koja bi mogla promijeniti život ljudima s paralizom"

Jedan od njih, koji nije želio da mu se spominje prezime, rekao je za BBC da je prvi na svijetu koristio taj uređaj s Appleovim Vision Pro headsetom.

Mark je rekao da mu je to omogućilo da virtualno posjeti udaljena mjesta, od stajanja pod slapovima u Australiji do šetnje po planinama Novog Zelanda.

"Vidim budućnost u kojoj bi ova tehnologija zaista mogla promijeniti život ljudima s paralizom", rekao je.

No za Nolanda postoji jedna neizvjesnost - pristao je biti dio studije u sklopu koje će nositi čip šest godina, a nakon toga nije jasno što će se dalje dogoditi.

Što god da se dogodi, vjeruje da je njegovo iskustvo samo mali početak onoga što bi jednog dana moglo postati stvarnost.

"Toliko malo znamo o mozgu, a ovo nam omogućava da naučimo puno više", rekao je.