DUGA politička kriza tijekom koje su pale dvije vlade, usporavanje procesa pridruživanja Europskoj uniji zbog odluka prosrpske vladajuće većine te masakr na Cetinju, u kojem je ubijeno 11 nevinih osoba, događaji su po kojima će Crna Gora pamtiti 2022.

Prva crnogorska vlada formirana bez Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića, koju je predvodio Zdravko Krivokapić, pala je u veljači, nakon što je tadašnjem premijeru leđa okrenuo jedini potpredsjednik vlade Dritan Abazović.

Činilo se da će to biti prekretnica u crnogorskoj unutarnjoj politici jer je Krivokapićeva vlada bila bliska Srpskoj pravoslavnoj crkvi, koja je utjecala na mnoge njene odluke, no pokazat će se da je upravo odnos vlasti prema SPC-u temelj razdora unutar političkih stranaka u Crnoj Gori.

Đukanović prvi put u trideset godina izgubio na izborima

Novu vladu, drugu nakon parlamentarnih izbora iz kolovoza 2020., kada je prvi put nakon 30 godina Milo Đukanović poražen na izborima, formirao je Dritan Abazović s procrnogorskim i manjinskim političkim strankama. Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića nije ušla u Abazovićevu vladu, ali ju je podržala.

No nova vladajuća koalicija nije se dugo održala. Abazovićeva vlada izgubila je podršku partnera već nakon četiri mjeseca zbog potpisivanja Temeljnog ugovora s SPC-om kojim je, kako su tvrdili njeni osporavatelji, prepisala crnogorsko kulturno i povijesno naslijeđe Beogradskoj patrijaršiji.

Đukanovićev DPS i ostale procrnogorske stranke u parlamentu Crne Gore u kolovozu su izglasali nepovjerenje Abazovićevoj vladi te je on ostao premijer u tehničkom mandatu.

Iako su se očekivali prijevremeni parlamentarni izbori, Abazović je uspio s prosrpskim snagama, prije svih s Demokratskim frontom, formirati novu vladajuću većinu. Ona je Đukanoviću za mandatara nove vlade predložila Miodraga Lekića, zastupnika DEMOS-a u crnogorskoj skupštini i bivšeg diplomata iz vremena Slobodana Miloševića.

Političke igre

Predsjednik Đukanović odbio je dati mandat za formiranje vlade Lekiću, ustvrdivši da ga nova vladajuća većina nije uvjerila da njihov kandidat ima podršku većine zastupnika u parlamentu jer su na formalnom zahtjevu nedostajali neki potpisi potpore.

Nakon toga krenule su političke igre vladajuće većine, koja je osmislila i usvojila novi zakon o predsjedniku Crne Gore kojim su smanjili Đukanovićeve nadležnosti i koji primorava Đukanovića da mandat za formiranje nove vlade povjeri njihovom kandidatu.

Negativno mišljenje na taj zakon dala je Venecijanska komisija, savjetodavno tijelo Vijeća Europe, jer, kako su naveli, ustavna ovlaštenja predsjednika ne mogu se mijenjati običnim zakonom.

Osudili su ga i visoki dužnosnici međunarodne zajednice, koji su pozvali vladajuću većinu u Crnoj Gori da ne formira vladu na osnovi neustavnog zakona. Toj su državi, koja je važila za lidera u EU integracijama, zaprijetili prekidanjem pristupnih pregovora.

Ustavni sud ne funkcionira

Situaciju je dodatno zakomplicirala činjenica da crnogorski Ustavni sud ne funkcionira od rujna, kada je po sili zakona četvero sudaca otišlo u mirovinu. Tako ta najviša sudska instanca u Crnoj Gori trenutno broji troje sudaca koji ne mogu donositi odluke, dok se parlamentarci ne mogu suglasiti oko izbora novih.

Krajem prosinca treći put je pokrenuta procedura izbora sudaca Ustavnog suda, a zastupnici u crnogorskom parlamentu trebali bi se izjasniti o njihovom izboru do kraja siječnja 2023. U slučaju njihova izbora postojat će pretpostavke za raspisivanje izvanrednih parlamentarnih izbora.

Masakr na Cetinju

Kolovoz 2022. Crna Gora će pamtiti po masakru na Cetinju, u kojem je Vuk Borilović ubio 11 osoba, od kojih dvoje djece. Tog 12. kolovoza Borilović je pucajući iz lovačke puške prvo usmrtio svoje stanare, majku i njeno dvoje djece, a zatim je nastavio pucati ne sve koji su mu prišli. Policija je uzvratila vatru, ali ni dan-danas se ne zna tko je zaista ubio Borilovića.

Nakon pregleda Borilovićevog tijela crnogorski nadležni organi priopćili su da je pronađeno pet zrna te da za jedno sa sigurnošću mogu reći da je iz policijskog pištolja, dok se za ostala četiri ne može utvrditi odakle su ispaljena. Cetinje je tih dana slavilo sugrađanina Nena Kaluđerovića, za koga se tvrdilo da je zaustavio Borilovićev pomahnitali pir tako što ga je ubio. No istražne policijske radnje to nisu potvrdile.