SKUPŠTINA Crne Gore usvojila je Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu i logorima Dachauu i Mauthausenu koji su uoči današnjeg zasjedanja pridodani Jasenovcu na koji se rezolucija primarno odnosila.

Za usvajanje rezolucije glasao je 41 zastupnik, jedan je bio protiv, a nije bilo suzdržanih. Rezoluciju je podržala većina zastupnika Pokreta Europa sad, premijera Milojka Spajića, prosrpske desnice predsjednika parlamenta Andrije Mandića, Demokrata Alekse Bečića i SNP-a, umjerene prosrpske partije.

Gotovo pola zastupnika uopće nije sudjelovalo u glasanju. Parlament Crne Gore, naime, broji 81 zastupnika. Dvoranu su napustili zastupnici DPS-a, SD-a, HGI-ja, Bošnjačke stranke i GP URA. Od prisutnih zastupnika jedini je protiv bio Ilir Čapuni, zastupnik Force.

Prosrpski predsjednik skupštine: Ponosan sam što je rezolucija usvojena

Prosrpski predsjednik skupštine Andrija Mandić, ujedno i predlagatelj ove rezolucije, nakon glasanja rekao je da je ponosan što je rezolucija usvojena. 

"Ovo je rezultat našeg dogovora i naše ideje. Nitko se u ovo nije miješao sa strane. Volio bih da moje sunarodnjake iz Beograda i Banje Luke na Petrovdan dočekamo u Crnoj Gori, da se bratski pozdravimo i da kažemo da smo mi jedan ozbiljan narod i da ova regija ima budućnost", rekao je Mandić.

Mandić: Vidovdane, moj očinji vide, ovo treba biti osnova za bolju i čestitiju Crnu Goru

Mandić je ranije pozvao zastupnike da podrže rezoluciju. U svom obrazloženju naglasio je da su on i Milan Knežević, čelnik Demokratske narodne stranke (DNP), dostavili amandmane kojima se predlaže da rezolucija obuhvati i logore u Dachauu i Mauthausenu. Mandić, kao predlagatelj rezolucije, izjavio je da je njezin cilj "poziv na sjećanje i na ljudskost u svima nama" te naglasio da rezolucija nije usmjerena ni protiv koga, već da želi ukazati na zlo bez obzira na počinitelja.

Mandić je zaključio da će ova rezolucija "služiti za ponos" onima koji glasaju za nju na pravoslavni praznik Vidovdan.

"Vidovdane, moj očinji vide, ovo treba biti osnova za bolju i čestitiju Crnu Goru. Ovo je većinska Crna Gora. Živjela većinska Crna Gora, živjela Crna Gora", poručio je Mandić.

U četvrtak je predsjednik crnogorske skupštine službeno predložio da se na dnevni red uvrsti prijedlog rezolucije o genocidu u Jasenovcu. Crnogorska oporba upozoravala je na Mandićevu namjeru da iskoristi mogućnost dopune dnevnog reda 24 sata prije sjednice tvrdeći da vlast na taj način pokušava izbjeći javnu raspravu o rezoluciji o Jasenovcu.

Burna rasprava

Današnja rasprava bila je burna. Mnogi zastupnici suprotstavili su se ideji donošenja ovakve rezolucije.

>> Burna rasprava u crnogorskom parlamentu zbog rezolucije o Jasenovcu. Došlo do obrata

Branislav Nenezić iz Socijaldemokrata (SD) izrazio je nezadovoljstvo trenutnom situacijom u parlamentu kazavši da "danas nije ugodno biti u parlamentu" zbog neprimjerenih riječi koje su kolege razmijenili i "trulog kompromisa" unutar vladajuće većine. Istaknuo je da je rezolucija dio ideologije i postavio pitanje zašto se čekalo osam mjeseci na njeno donošenje, naglašavajući kako je to zbog blagoslova onih koji ne žele Crnu Goru u Europi.

"Skupština Srbije neće donijeti rezoluciju o Jasenovcu da ne bi ugrozila europski put, a mi to radimo. Premijer mora odgovarati ako ovo ugrozi naš europski put", rekao je Nikola Janović iz DPS-a.

"Crna Gora je danas zemlja čuda"

"Crna Gora je danas zemlja čuda. Danas ovu rezoluciju brane od nas, koji smo ideološki nasljednici pobjednika u Drugom svjetskom ratu, brane od nas oni koji su nasljednici gubitnika", poručio je zastupnik SD-a Nikola Zirojević.

Mugoša je rezoluciju nazvao "rezolucijom za očuvanje fotelja" optužujući pojedine političare da savijaju kičmu kako bi ostali na vlasti. "Zarad ostanka u vladi postaju potpuni politički beskičmenjaci", izjavio je Mugoša.

Zastupnik Pokreta Europa Sad Miodrag Laković tijekom sjednice je rekao da neće podržati rezoluciju.

Andrija Nikolić iz oporbene Demokratske partije socijalista postavio je pitanje javnosti imaju li moralno pravo oni koji podržavaju četnički pokret, ali i Ratka Mladića i Radovana Karadžića, da predlože ovakvu rezoluciju prije nego što osude njih.

"Ovo je kukavičje jaje Aleksandra Vučića kako bi se pogoršali dobrosusjedski odnosi s Hrvatskom. Odgovornost za ovo ne snosi Mandić, već premijer Milojko Spajić i njegova partija koji sebe nazivaju proeuropskim", rekao je Nikolić podsjećajući da Vučić nije dozvolio da se slična rezolucija usvoji u parlamentu Srbije kako se ne bi zaustavio europski put te zemlje.

Bivši premijer Abazović: Premijer Spajić je prevario Hrvate

Bivši premijer i čelnik oporbene URA-e Dritan Abazović rekao je da je premijer Spajić prevario Hrvate.

"Nacional je objavio da je Spajić obećao u Hrvatskoj da rezolucija neće biti usvojena", kazao je Abazović podsjećajući da je službeni Zagreb pomogao Crnoj Gori u njenoj EU integraciji te da se isto dogodilo sredinom ovog tjedna u Bruxellesu, gdje je Crna Gora dobila pozitivna završna mjerila za poglavlja 23 i 24 (IBAR)

Jedini politički predstavnik Hrvata u crnogorskom parlamentu, HGI-jev Adrijan Vuksanović zahvalio je Hrvatskoj i njenom državnom vrhu za podršku prilikom crnogorskog dobivanja IBAR-a te je konstatirao da "ono što Vučić nije uspio, želi podmetnuti preko Crne Gore".

Najavljena žestoka reakcija Hrvatske

Još je ranije najavljena žestoka reakcija Hrvatske ako se rezolucija usvoji.

Hrvatska je jučer zaprijetila da bi usvajanje rezolucije o Jasenovcu zasigurno usporilo EU integracije Crne Gore te da ne bi dobro utjecalo na dosadašnje dobrosusjedske odnose dviju država.

Nedugo nakon donođenja rezolucije stigao je odgovor Hrvatske. Priopćenje Ministarstva vanjskih i europskih poslova prenosimo u cijelosti.

"Ovo je neprihvatljivo i nepotrebno, ne može se smatrati dobronamjernim i dobrosusjedskim"

"Ministarstvo vanjskih i europskih poslova žali što je Crna Gora odlučila zanemariti pozive Republike Hrvatske da ne politizira žrtve Jasenovca i ne povlači poteze koji bi se na negativan način mogli odraziti na naše bilateralne odnose i europski put Crne Gore.

Republika Hrvatska smatra neprihvatljivim, neprimjerenim i nepotrebnim donošenje rezolucije čija namjera nije izgradnja kulture sjećanja i pomirbe, već instrumentalizacija sjećanja na žrtve Jasenovca radi kratkoročnih političkih ciljeva inicijatora ove rezolucije.

Nedvojbeno je kako je motiv za njezino donošenje sadržan u činjenici da je u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda inicirana rezolucija o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici, koja je usvojena 23. svibnja 2024. Iz navedenog jasno proizlazi da se rezolucija o Jasenovcu donijela kako bi se obezvrijedila i relativizirala UN-ova rezolucija o genocidu u Srebrenici, koji je utvrđen nizom presuda Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju i u presudi Međunarodnog suda od 26. veljače 2007.

Ovaj postupak Crne Gore ne može se smatrati dobronamjernim i dobrosusjedskim u odnosu na Republiku Hrvatsku niti je u skladu s deklariranim ciljem članstva Crne Gore u Europskoj uniji. 

Dobrosusjedski odnosi su jedan od ključnih elemenata procesa proširenja kao i procesa stabilizacije i pridruživanja te jedan od ključnih kriterija za ocjenjivanje napretka u pristupnom procesu Crne Gore, sukladno Pregovaračkom okviru Europske unije za Crnu Goru. Nastavno na nedavan pozitivan Izvještaj o ispunjenju privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 (IBAR), Republika Hrvatska očekivala je da će se Crna Gora suzdržati od svake aktivnosti koja bi mogla voditi k narušavanju ili pogoršavanju dobrosusjedskih odnosa te da će svoje napore usmjeriti na ispunjavanje uvjeta i mjerila u pristupnom procesu od kojih su neka posebno važna za Republiku Hrvatsku.

"Očekujemo da će Crna Gora prioritetno pristupiti utvrđivanju odgovornosti za zločine crnogorski državljani izvršili tijekom agresije na RH. Zadržavamo pravo reagirati"

Podsjećamo, sukladno Zajedničkom stajalištu EU za poglavlje 23, predstavljenom na Međuvladinoj konferenciji 26. lipnja 2024., Crna Gora mora pokazati napredak i rezultate vezano za procesuiranje ratnih zločina, uključujući utvrđivanje odgovornosti na visokim razinama, rješavanje slučajeva nestalih osoba kao i pitanje odšteta za žrtve te zaštitu nacionalnih manjina i njihovih prava.

Republika Hrvatska očekuje da će Crna Gora prioritetno pristupiti rješavanju pitanja utvrđivanja odgovornosti za zločine koje su državljani Crne Gore izvršili tijekom agresije na Republiku Hrvatsku devedesetih godina. To osobito uključuje i one počinjene prilikom napada na Dubrovnik koji je započeo 1. listopada 1991. i opsade grada koja je trajala do svibnja 1992., kao i zločine počinjene nad hrvatskim državljanima u Crnoj Gori, uključujući u logoru Morinj u kojem je bilo zatočeno više od 350 hrvatskih državljana od rujna 1991. do kolovoza 1992., te pitanje pravednih naknada za sve bivše logoraše.

Uzimajući u obzir stvarnu svrhu ovog čina Skupštine Crne Gore, kojim se Crna Gora stavila u položaj koji Republika Hrvatska ne može tumačiti dobrosusjedskim i suprotan je namjerama razvoja prijateljskih odnosa, Republika Hrvatska zadržava pravo reagirati na odgovarajući način.