CRNA Gora je večeras zatvorila tri pregovaračka poglavlja, čime je udvostručila broj zatvorenih poglavlja u pristupnim pregovorima koji su otvoreni još 2012. godine.

Na međuvladinoj konferenciji o pristupanju Crna Gora je zatvorila pregovore u tri poglavlja -Pravo intelektualnog vlasništva, Informatičko društvo i mediji i Poduzetništvo i industrijska politika.

Crnogorski premijer Milojko Spajić je na konferenciji za novinare izrazio nadu da bi Crna Gora u sljedeće dvije godine mogla zatvoriti sva preostala poglavlja.

Ovo je veliki pomak za Crnu Goru imajući u vidu da je dosad imala zatvorena samo tri poglavlja, a zadnje je zatvoreno još u lipnju 2017. godine. Crna Gora je zahtjev za članstvo u EU podnijela još 2008. godine, a pristupne pregovore je otvorila u lipnju 2012. Do sada je otvorila sva pregovaračka poglavlja, a s današnjim danom ukupno ima šest zatvorenih poglavlja. 

Hrvatska uskratila suglasnost za četvrto poglavlje

Povjerenica za proširenje Marta Kos obećala je potporu u naporima za zatvaranje preostalih poglavlja. “Današnja međuvladina konferencija dokaz je da je proširenje proces koji se temelji na zaslugama”, rekla je Kos. Za zatvaranje je tehnički bilo spremno još jedno poglavlje, Vanjska, sigurnosna i obrambena politika, ali je Hrvatska uskratila suglasnost za to.

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je da ovdje nije riječ o blokadi i da je Hrvatska svih ovih godina snažno podržavala Crnu Goru, od trenutka kada je započela pregovore s EU. Međutim, postoje određena pitanja koja nisu bilateralne naravi, humanitarna i civilizacijska pitanja, koja su univerzalna, dodao je hrvatski ministar.

“Hrvatska sigurno neće stavljati bilateralna pitanja kao uvjet za europski put Crne Gore, ali pitanje nestalih osoba za vrijeme Domovinskog rata, pitanje odštete logoraša, to su teme koje nas sve unutar Europske unije moraju brinuti, a na samo Hrvatsku”, rekao je Grlić Radman.

Hrvatska je Crnoj Gori prošli mjesec uputila non-paper (neformalni diplomatski dokument) kojim je zatražila rješavanje nekoliko otvorenih pitanja koja narušavaju međusobne odnose dviju država. U tom se dokumentu, prema diplomatskim izvorima, navodi da dvije države trebaju riješiti pitanja vlasništva nad školskim brodom Jadran, međusobnog razgraničenja, procesuiranja ratnih zločina, pronalaska nestalih osoba te pitanje imena gradskog bazena u Kotoru koji je nazvan po bivšem vaterpolistu Zoranu Gopčeviću, za kojeg Hrvatska tvrdi da je bio čuvar u logoru Morinj.