JUČER je u Hrvatskoj krenuo popis stanovništva. Do 20 sati sinoć online se samopopisalo više od 100.000 građana.

Prvi dio popisa provodi se online, a oni koji se ne samopopišu online bit će popisani fizički kad 27. rujna na teren krenu popisivači.

U medijima je dosad u više navrata objavljeno da kazne za nepopisivanje za fizičke osobe iznose od dvije do pet tisuća kuna, ali treba podsjetiti da su identične kazne predviđene i za davanje netočnih odnosno nepotpunih podataka.

Novčanom kaznom od 2000 do 5000 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba ako: odbije dati podatke o popisnim jedinicama, prilikom davanja odgovora na pitanja u popisu da netočne podatke te ako prilikom davanja odgovora na pitanja u popisu da nepotpune podatke, stoji u Zakonu o popisu stanovništva.

Tko će provjeravati (ne)točnost podataka?

S obzirom na broj ljudi koji mora biti popisan i količinu podataka koje će prilikom popisa prikupiti Državni zavod za statistiku, ostaje nejasno tko će i kako provjeravati točnost i potpunost podataka koje su dali građani.

No, tu se nameće pitanje tko će provjerati točnost i potpunost podataka. Evo što kažu iz DZS-a.

"Popisivač ne može provjeravati točnost podataka tijekom popisivanja s obzirom da se Popis temelji na izjavi. Točnost i pouzdanost podataka kontrolirat će Državni zavod za statistiku tijekom obrade podataka", navodi se u odgovoru kojeg je Index dobio od DZS-a.

U petak je, podsjetimo, održana konferencija za medije Državnog zavoda za statistiku na kojoj su objašnjene dvije faze popisa.

"Popis započinje 13. rujna i sastoji se od dvije faze, a građani će odlučiti na koji će način biti popisani. Građani će u fazi samopopisivanja, od 13. do 26. rujna, moći samostalno popisati sebe i članove svog kućanstva prijavom u portal e-građani. Pravilo samopopisivanja je jedna vjerodajnica - jedno kućanstvo. Ako se više članova u kućanstvu koristi portalom e-Građani, samo jedan član popisuje ostale.

U drugoj fazi popisa, terenskom popisivanju, od 27. rujna do 17. listopada na teren izlaze popisivači, njih nešto manje od 8000, koji će u osobnom intervjuu sa stanovništvom popisati sve jedinice koje se nisu popisale u prvoj fazi. Oni će također uzeti kontrolnu šifru od kućanstava koja su se samostalno popisala na portalu e-Građani. Iznimno, ako se ustanovi da do 17. listopada nisu popisane sve jedinice, razdoblje popisivanja ćemo produžiti do 29. listopada", rekla je Lidija Brković, glavna ravnateljica DZS-a.

Kako se popisati online

Građani popisu mogu pristupiti koristeći vjerodajnicu za platformu e-Građani, a dovoljno je da ju jedna osoba posjeduje. Online popisivanje se provodi na ovoj stranici.

"Platforma e-Građani automatski prepoznaje osobu koja se prijavila i postavlja je kao referentnu osobu i ona popisuje cijelo kućanstvo. Referentna osoba daje sve podatke i nakon uspješnog zaključavanja i slanja e-popisnice e-ispitanik može vidjeti jedinstvenu šifru generiranu u trenutku slanja popisnice, koju će dati popisivaču pri terenskom popisivanju. Bitno je da građani znaju da navedenu šifru treba zapisati, slikati mobitelom ili pospremiti da je mogu kasnije predati popisivaču."

Kontrolnu šifru treba zapisati na papir, uslikati ili isprintati i sačuvati do druge faze popisa (terenskog popisivanja), kako bi ispitanik kontrolnu šifru dao popisivaču zbog kontrole obuhvata popisivanja.

Što ako nemate ePass?

Online popisu možete pristupiti koristeći ePass vjerodajnicu, ulogiravanjem putem internetskog bankarstva odnosno koristeći m-token, ali i e-osobnom iskaznicom.

Ovo su koraci za dobivanje ePass vjerodajnice:

- trebate popuniti pristupnicu za ePASS vjerodajnicu za e-Građane
- potrebna je preslika osobne iskaznice u pdf formatu
- Otvorite Fininu stranicu, kliknite na Pristup na servise, učitajte tražene dokumente (pristupnica i osobna) i predajte zahtjeva
- čeka se samo 1 dan

Kako pristupiti popisu putem internetskog bankarstva

Kao korisnik internetskog ili mobilnog bankarstva odmah možete pristupiti portalu e-Građani. Prijava je jednostavna i identična prijavi na internetsko bankarstvo, jer pritom koristite isti autentifikacijski uređaj, odnosno vašu elektroničku vjerodajnicu - mToken, čitač kartice ili token, koje ste dobili prilikom ugovaranja usluge. 

Kako izgleda upitnik

Sam popisni upitnik ima 16 stranica na kojima su pitanja koja se tiču stanovništva, kućanstava i stanova. 

Građani će tako trebati ispuniti podatke koji se tiču identifikacije, što uključuje, dakako, grad odakle dolaze, ulicu, ali i podatak o broju osoba u stanu.

Bračno stanje, vrsta životne zajednice, broj djece, državljanstvo, narodnost...

Što se tiče podataka o osobi, državu zanimaju njezino bračno stanje, vrsta životne zajednice u kojoj živi, broj djece, razlog prisutnosti u mjestu u kojem se nalazi, koliko se dugo u tom mjestu namjerava nalaziti, živi li osoba od rođenja u naselju u kojem je trenutno, odakle se osoba doselila, koji je razlog doseljavanja (rad, obiteljski razlozi, povratak, potres, školovanje...) itd. Tražit će se i podaci o roditeljima odnosno majci. Tako je među upitima i ono o mjestu stanovanja majke u vrijeme rođenja osobe.

Upiti se tiču i onih koji su odsutni pa anketni listić obuhvaća i temu učestalosti vraćanja u mjesto stanovanja, razloge odsutnosti, ali i namjerava li se osoba vratiti u mjesto stanovanja, koliko je dugo osoba odsutna, koliko dugo namjerava biti odsutna itd.

Zanimat će Zavod i državljanstvo građanina, ali i eventualno drugo državljanstvo, narodnost, materinski jezik, vjera, vjerska zajednica...

Obrazovanje i zaposlenje

Tu su i pitanja koja se tiču razine obrazovanja koju je osoba stekla, ali i, recimo, konkretni podaci, poput onih gdje ste pohađali vrtić, školu ili fakultet. Tako se traže, primjerice, točna ulica i kućni broj ustanove.

Što se tiče zaposlenja, popisivači će građane pitati kakav im je položaj od 25. do 31. kolovoza, kao i koje je zanimanje osobe, ali i djelatnost s kojom se bavi te u kojem mjestu radi, kao i kojim sredstvom ide na posao. 

Anketni listić sadrži i upit oko izvora sredstava za život (prihodi od rada, prihodi od imovine, mirovina...).

Pitanja oko Domovinskog rata

Također, Državni zavod za statistiku zanima i je li osoba kao civil bila ranjena ili ozlijeđena u vezi s okolnostima iz Domovinskog rata, kao i je li joj netko poginuo ili nestao. Traži se da se popišu te osobe koje su poginule ili nestale. 

O stambenim jedinicama

Što se tiče podataka o kućanstvu odnosno stanu, Državni zavod za statistiku pita koja je osnova korištenja stana (privatno vlasništvo ili suvlasništvo, podstanarstvo), ali i koristi li kućanstvo poljoprivredno zemljište te ima li barem jedno grlo stoke.

Trebat će i odgovoriti koji je način korištenja stambene jedinice, koliko iznosi ukupna površina stana, koliko ima soba, postoje li kuhinja, kupaonica, vodovodne cijevi i na što su priključene, kako se stan zagrijava itd.

Upitnik podrazumijeva i pitanje o zgradi u kojoj se nalazi stan pa će trebati odgovoriti i koliko stanova ima zgrada u kojoj se stan nalazi, koji je položaj stana u njoj (podrum, suteren, prizemlje...), koje je godine završena gradnja zgrade...

Pogledajte cijeli popisni upitnik!

Popisni upitnik by Index.hr on Scribd

Razlika između prebivališta i boravišta

Na presici DZS-a u petak govorilo se i o razlici između prebivališta i boravišta.

Damir Plesac, glavni koordinator za popis stanovništva, kućanstava i stanova u RH, rekao je kako se treba popisati.

"Najčešće je da osoba boravi tamo gdje je prebivalište. Druga situacija je kad osoba prebivalište ima na jednoj adresi, a boravište na drugoj. Nas tu zanima gdje osoba boravi, a ne prebivalište. Zanima nas gdje osoba provodi najveći dio vremena. Ima jako puno pitanja građana baš na tu temu, posebno naših državljana koji žive vani", rekao je.

Kada je riječ o upisivanju vjeroispovijesti na popisu, Plesac je rekao da je to pitanje novo.

"Ako osoba nije član ni jedne vjerske zajednice, to će moći i izraziti", rekao je.

"Popisivači ne trebaju negativan test"

Iz vlade i Stožera svaki dan slušamo o mogućnostima uvođenja covid-putovnica. Na ljeto se s najavama išlo toliko daleko da se govorilo o tome da je moguće da se covid-potvrde uvedu u šoping-centre. Ministar Vili Beroš od početka listopada uvodi obvezne covid-potvrde u zdravstvu.

Popisivači ne trebaju biti ni cijepljeni niti testirani.

"Preporučili smo da se pridržavaju mjera, no ako ih građani ne žele pustiti u svoje domove, mogu se popisati i ispred stana. Ako je osoba u kućanstvu u izolaciji, s tim da popis traje dovoljno dugo, dovoljno je vremena da popisivač ponovno posjeti kućanstvo i popiše ga. Mi kao Zavod za statistiku ne možemo natjerati da se cijepe, no prema našim podacima, vrlo veliki broj popisivača ima covid-potvrdu", rekao je Plesac.