ABRAHAM Lincoln, šesnaesti predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, ostao je zapamćen kao jedna od najznačajnijih figura u povijesti, posebno zbog svoje uloge u oslobođenju robova. Njegov doprinos u ukidanju ropstva odigrao je ključnu ulogu u oblikovanju modernih ljudskih prava i postavio temelje za jednakost u američkom društvu.

Kako je došlo do raskola u SAD-u?

Ropstvo je bilo duboko ukorijenjeno u ekonomiji i društvu južnih saveznih država SAD-a. Tijekom 19. stoljeća, poljoprivreda, posebno uzgoj pamuka, oslanjala se na prisilni rad afroameričkih robova. Istovremeno, sjeverne države su postajale industrijalizirane i sve više usmjerene na slobodno tržište rada, što je dovelo do sukoba između dviju regija.

Do sredine 19. stoljeća, abolicionisti su postajali sve glasniji u svojim zahtjevima za ukidanje ropstva, dok su južne države tvrdile da je ropstvo ključno za njihov način života. Ovi sukobi kulminirali su izborom Abrahama Lincolna za predsjednika 1860. godine, što su mnogi na jugu doživjeli kao prijetnju svojem načinu života.

Rat i oslobođenje robova

Prvi znakovi krize pojavili su se ubrzo nakon Lincolnovog izbora za predsjednika. 20. prosinca 1860., Južna Karolina postala je prva država koja se odcijepila od Unije, što je označilo početak političkog raskola.

Ovaj raskol doveo je do izbijanja Građanskog rata 12. travnja 1861., kada je Konfederacija napala Fort Sumter. Rat je trajao četiri godine, a u to vrijeme Abraham Lincoln poduzeo je ključne korake za ukidanje ropstva.

Najznačajniji trenutak bio je izdavanje Proglasa o emancipaciji 1. siječnja 1863. Ovim povijesnim dokumentom Lincoln je proglasio slobodu za sve robove u državama Konfederacije koje su se borile protiv Unije. Iako se proglas nije primjenjivao na sve robove u zemlji, simbolizirao je odlučnost u borbi za slobodu i dao novu moralnu dimenziju ratu.

Završetak rata obilježila je predaja generala Roberta E. Leeja u Appomattoxu 9. travnja 1865., čime je Unija izvojevala pobjedu. Konačni korak prema ukidanju ropstva dogodio se ratifikacijom Trinaestog amandmana 18. prosinca 1865., kojim je ropstvo službeno ukinuto na cijelom teritoriju SAD-a.

Pozadina Proglasa o emancipaciji

Proglas o emancipaciji bio je ključni dokument kojim je Lincoln proglasio slobodu za sve robove u pobunjenim državama. Iako nije odmah oslobodio sve robove jer se nije primjenjivao na savezne države koje su ostale lojalne Uniji, ovaj dokument simbolizirao je prekretnicu u ratu.

Time je Građanski rat dobio dodatnu moralnu dimenziju jer se nije više radilo samo o očuvanju Unije, nego i o borbi za ljudska prava.

Posljedice oslobođenja

Nakon ukidanja ropstva, Sjedinjene Države su se suočile s brojnim izazovima. Iako su bivši robovi stekli slobodu, borba za stvarnu jednakost bila je duga i teška. Diskriminacija i segregacija nastavile su postojati kroz veći dio 20. stoljeća, unatoč pravnim reformama.

U međunarodnom kontekstu, Lincolnovo djelovanje potaknulo je globalne pokrete za ukidanje ropstva i inspiriralo vođe ljudskih prava diljem svijeta.

Tragični kraj Lincolnovog života

Abraham Lincoln je ubijen 14. travnja 1865. godine, samo nekoliko dana nakon završetka Građanskog rata. Tijekom predstave u Fordovu kazalištu u Washingtonu, na njega je pucao John Wilkes Booth, simpatizer Konfederacije. Lincoln je podlegao ozljedama sljedećeg jutra, 15. travnja 1865. Njegova smrt šokirala je naciju i ostavila dubok trag u povijesti.